ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Hrvatska Vlada danas je prihvatila paket dokumenata koji su temelj za reformu Hrvatske vojske i sustava obrane, koji bi u budućnosti trebao biti brojčano manji, moderniji i bolje opremljen.
ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Hrvatska Vlada danas je prihvatila
paket dokumenata koji su temelj za reformu Hrvatske vojske i
sustava obrane, koji bi u budućnosti trebao biti brojčano manji,
moderniji i bolje opremljen. #L#
Vladina je ambicija da strategije obrane i nacionalne sigurnosti,
zakonski prijedlozi o obrani, o službi u Oružanim snagama, te još
tri provedbena zakona u Saboru budu donijeti do konca ožujka nakon
čega bi se krenulo u zacrtanu reformu. Ako se to ostvari, premijer
Ivica Račan vjeruje da će se efekti reforme potpuno vidjeti već ove
godine.
Na Vladinoj sjednici bio je i predsjednik Republike i vrhovni
zapovjednik Oružanih snaga Stjepan Mesić koji je pozvao na
konsenzus u donošenju predloženih strategija i zakona.
"Koristim i ovu sjednicu Vlade da pozovem i stranke opozicije da u
Saboru prihvate ovu regulativu, to će pokazati da je ovo pitanje
svih nas, svih stranaka, cijelog hrvatskog društva i države", rekao
je Mesić, koji posebno naglašava da predložena rješenja do kraja
depolitiziraju vojsku.
Obrana mora biti u Hrvatskoj kao faktor razvoja, a ne na teret ove
zemlje, kazao je Mesić. Ističe da je predložena regulativa za
mirnodopski sastav vojske, ali i da rješava svaku eventualnost u
slučaju potrebe da se Hrvatska mora braniti.
Ministar obrane Jozo Radoš ističe da će se, donesu li se spomenuti
dokumenti do konca ožujka, u potpunosti ispuniti pretpostavke za
vanjsko političke ambicije, odnosno da će time Hrvatska biti
kvalificirana za članstvo u NATO-u što bi se svakako trebalo
dogoditi ove godine.
Predloženi paket dokumenata donosi i promjene u sustavu
nadležnosti najviših državnih tijela - Predsjednika Republike,
Vlade i Sabora, a temelj tako integriranog sustava je distribucija
ovlasti. U novom sustavu potrebna je suglasnost i suradnja najviših
tijela, znači Predsjednika, Vlade i Sabora, kazao je Radoš,
napominjući kako do sada Vlada gotovo uopće nije bila uključena u
donošenje odluka i proces upravljanja obrambenim i sigurnosnim
sustavom.
Prema novom prijedlogu Vlada kao najviše izvršno tijelo dobiva vrlo
bitne ovlasti u tom segmentu, a Predsjednik Republike kao vrhovni
zapovjednik Oružanih snaga i u miru i u ratu zadržava najviše
ovlasti s tim da se ključni dokumenti donose zajedničkim radom oba
ta tijela, a kod nekih dokumenata, kao što su strategije, uključuje
se i Sabor, objasnio je Radoš.
Kao drugu važnu novinu naveo je razjašnjavanje odnosa između
Ministarstva obrane i Glavnog stožera i to tako da se izbjegava
dupliciranje odgovornosti, odnosno da se u najvećoj mjeri štiti
stručna autonomija Stožera, a nadzor i upravljanje ima MORH.
Treća je značajka naglašen utjecaj Sabora u donošenju strateških
dokumenata, i njegova nadzorna uloga u području nacionalne
sigurnosti i obrane.
Ministar obrane najavio je da će se sa reformama smanjivati i udio
izdataka za obranu u BDP-u. S oko četiri posto udjela danas smo na
2,3 posto BDP-a, a iduće godine i u srednjoročnom razdoblju taj bi
udio trebao iznositi oko 2,2 posto, pa i manje, odnosno oko dva
posto. Time bi se Hrvatska u potpunosti uklopila u okvire NATO-a za
tranzicijske zemlje, kazao je Radoš.
Ističe da će tako definirani izdatci u srednjoročnom, pa i
dugoročnom razdoblju omogućit i izradu planova strateškog razvoja
ostalih područja, kao što su planovi opremanja, upravljanja
infrastrukturom, plaća, proizvodnje, i sl.
Ministar obrane naglašava kako je ambicija Hrvatske da se njena
obrambena snaga zasniva na manjim oružanim snagama, ali
modernijim, bolje opremljenim i s bolje održavanom tehnikom. Riječ
je o projektu smanjivanja broja zaposlenih kako bi se obrambene
snage uklopile u NATO standarde.
Sa sadašnjih nešto više od 40.000 zaposlenih u predstojećem
razdoblju taj bi broj trebao pasti na oko 25.000 u oružanim snagama.
Time bi se, rekao je Radoš, troškovi osoblja prepolovili.
Uz prijedloge strategija obrane i nacionalne sigurnosti, te
temeljne zakonske prijedloge o obrani i o službi u oružanim
snagama, Vlada je Saboru poslala i tri provedbena zakona - o
proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme, o
sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u mirovnim operacijama, te
izmjene Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih
vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba.
Iako je današnja sjednica bila tematski vezana za obranu i
nacionalnu sigurnost, Vlada je prihvatila i prijedlog odluke o
izdavanju euroobveznica u iznosu od 500 milijuna eura, na rok od
sedam godina i uz kamatu od 6,25 posto.
(Hina) bn/bm sšh