DE-CZ-KOMENTARI-Politika NJ 30.I.-DIE WELT-DEKRETI NJEMAČKADIE WELT30. I. 2002.Nitko ne nosi kacigu"Milošu Zemanu i njegovim pučanima sudetski Nijemci nisu vrijedni ni tinte. Kao predsjednik vlade na poziv i kolporter starih
propagandističkih teza, Zeman je od jučer. Znatnije su reakcije na njegove optužbe. Čak se i Savezna vlada, do sada sklona popuštati u pogledu Zemanovih povijesnih kompilacija, počinje buditi. Ministar vanjskih poslova treba riješiti stvar prije nego što kancelar ode u Prag - ali ne samo zato što je Schroeder lakom na glasove prognanih. Čini se da je vladi sinulo da se u zajedničkoj deklaraciji koja je 1997. slavljena kao 'izjava o pomirbi', skriva dvoznačnost. Formalni kompromis po kojemu nijedna strana ne želi opterećivati budućnost 'političkim i pravnim pitanjima koja proizlaze iz prošlosti', Prag instrumentalizira in puncto Beneševih dekreta: uporno ustraje na njima, iako čak i Europski parlament zahtijeva njihovo ukidanje. Deklaraciji sve više pridaje važnost sporazuma, ponajprije u pogledu vlastitog tumačenja teksta. Ustrajanje na dekretima europskom sustavu vrijednosti nanosi daleko veću štetu
NJEMAČKA
DIE WELT
30. I. 2002.
Nitko ne nosi kacigu
"Milošu Zemanu i njegovim pučanima sudetski Nijemci nisu vrijedni
ni tinte. Kao predsjednik vlade na poziv i kolporter starih
propagandističkih teza, Zeman je od jučer.
Znatnije su reakcije na njegove optužbe. Čak se i Savezna vlada, do
sada sklona popuštati u pogledu Zemanovih povijesnih kompilacija,
počinje buditi. Ministar vanjskih poslova treba riješiti stvar
prije nego što kancelar ode u Prag - ali ne samo zato što je
Schroeder lakom na glasove prognanih. Čini se da je vladi sinulo da
se u zajedničkoj deklaraciji koja je 1997. slavljena kao 'izjava o
pomirbi', skriva dvoznačnost.
Formalni kompromis po kojemu nijedna strana ne želi opterećivati
budućnost 'političkim i pravnim pitanjima koja proizlaze iz
prošlosti', Prag instrumentalizira in puncto Beneševih dekreta:
uporno ustraje na njima, iako čak i Europski parlament zahtijeva
njihovo ukidanje. Deklaraciji sve više pridaje važnost sporazuma,
ponajprije u pogledu vlastitog tumačenja teksta. Ustrajanje na
dekretima europskom sustavu vrijednosti nanosi daleko veću štetu
nego sve Haiderove populističke fraze na koje se također odnosi
Zemanova ljutnja.
Ipak socijaldemokrat Zeman i njegovi možebitni nasljednici na
dužnosti ne smiju biti zabrinuti da će Češkoj Republici biti
zatvoren put u Europu. Jer i to je pouka odgovora Zemanu: ni vlada ni
oporba u Berlinu kao ni austrijski kancelar Schuessel ne uvjetuju
pristup Europskoj uniji prethodnim ukidanjem dekreta. 'Vezanje' se
ne pojavljuje ni u govorima Edmunda Stoibera. Čak se i čelništva
udruga prognanih ponašaju diplomatski. Nijedan njemački političar
od ranga ne stavlja kacigu. To je gorko za one koji su 1989./90.
vjerovali da će s povratkom demokracije u domovini Masaryka i
Havela doći do javnog odvraćanja od rasističkih nepravednih akata.
Sada će biti razočarani i političkom klasom.
Ona se opet ne može oteti 'političkim realnostima', u konkretnom
slučaju proširenju EU-a. Anakrono stoga strahovi artikulirani u
češkim medijima ukazuju na kancelara Stoibera. Ipak je Bavarac taj
visoki političar koji se 'najustrajnije zalagao za prava sudetskih
Nijemaca', piše tiskovna agencija CTK. Socijaldemokratski
podpredsjednik praškog parlamenta František Brozik povezuje sa
svojom pobjedom strah da bi sudetski Nijemci, manje korisni za
odnose, mogli dobiti na težini.
Zastupnik je predstavljao pograničnu regiju oko Egera (Cheb).
Njegova izjava govori puno o odbojnosti nekih krugova prema bivšim
njemačkim sugrađanima. Niti deklaracija niti ranije potpisani
susjedski ugovor nisu to mogli izmijeniti. Laž o 'pravednoj osveti'
još je uvijek u glavama. Ali 'izjava' je bez obzira na sve
dvoznačnosti postigla da se danas barem interno može govoriti o
simboličnoj gesti Praga prema prognanima. To nije velik uspjeh, ali
trebalo bi se veseliti svakom malom pomaku", drži komentator lista
Gernot Facius.