FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 30.1.02. AM. BAZE U SREDNJOJ AZIJI

RU-US-zrakoplovi-Obrana-Diplomacija-Terorizam-Promet RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 30.1.02. AM. BAZE U SREDNJOJ AZIJI RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA30.I.2002.'Velikog brata' prodali za milijardu dolara"Bez obzira na sve izjave o privremenom značaju nazočnosti u srednjoj Aziji, Amerikanci ne kane tako brzo otići iz Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgizije.U tomu nemaju toliku ulogu geopolitički razlozi, koliko gospodarska i vojna korist od nazočnosti SAD-a na tom području. Borba s teroristima u Afganistanu potrajat će još dosta dugo. I premda je velik dio zadaća u neutralizaciji talibanskog pokreta SAD riješio u najkraće vrijeme, manji će udari američkog zrakoplovstva trajati još jako dugo. Držati u vodama Arapskog mora višenamjenske skupine nosača zrakoplova radi osiguranja malog broja letova, ne isplati se. Puno je bolje u tu svrhu iskoristiti infrastrukturu srednjoazijskih republika, rješavajući usput čitav niz vojno-političkih zadaća na tom području.Danas su se Amerikanci učvrstili u srednjoazijskim zrakoplovnim bazama Hanabad i Kokajdi (Uzbekistan), Dušanbe i Kuljab (Tadžikistan) i Manas (Kirgizija). S operativno-strateškog gledišta to su vrlo dobri aerodromi koji omogućuju nadzor nad
RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 30.I.2002. 'Velikog brata' prodali za milijardu dolara "Bez obzira na sve izjave o privremenom značaju nazočnosti u srednjoj Aziji, Amerikanci ne kane tako brzo otići iz Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgizije. U tomu nemaju toliku ulogu geopolitički razlozi, koliko gospodarska i vojna korist od nazočnosti SAD-a na tom području. Borba s teroristima u Afganistanu potrajat će još dosta dugo. I premda je velik dio zadaća u neutralizaciji talibanskog pokreta SAD riješio u najkraće vrijeme, manji će udari američkog zrakoplovstva trajati još jako dugo. Držati u vodama Arapskog mora višenamjenske skupine nosača zrakoplova radi osiguranja malog broja letova, ne isplati se. Puno je bolje u tu svrhu iskoristiti infrastrukturu srednjoazijskih republika, rješavajući usput čitav niz vojno- političkih zadaća na tom području. Danas su se Amerikanci učvrstili u srednjoazijskim zrakoplovnim bazama Hanabad i Kokajdi (Uzbekistan), Dušanbe i Kuljab (Tadžikistan) i Manas (Kirgizija). S operativno-strateškog gledišta to su vrlo dobri aerodromi koji omogućuju nadzor nad čitavim srednjoazijskim područjem. U obnovu i modernizaciju uzletišta bivših sovjetskih zrakoplovnih baza prema američkim standardima već su uložena prilična sredstva. Prema podatcima kojima raspolažemo, modernizacija svake zrakoplovne baze (osim kirgiskog Manasa) stajala je Pentagon 200 do 250 milijuna dolara. (...) Američka politika prema vojnim bazama unajmljenim na području drugih država iznimno je jasna. U pravilu, Pentagon plaća račune točno i na vrijeme. Ti su novci nemala pomoć u domaćem proračunu. Što se tiče konkretne koristi koju će imati Uzbekistan, Kirgizija i Tadžikistan, nju će činiti najamnina za korištenje infrastrukture ako se unajmljuje čitava baza, ili za pojedina stajališta za zrakoplove ako se aerodrom koristi u mješovitoj inačici. Posebno će se plaćati polijetanje i slijetanje, kao i korištenje zračnih koridora za zrakoplovne letove. (...) Dakako, te se brojke još mogu i promijeniti. Amerikanci i njihovi zapadnoeuropski saveznici puno će manje morati platiti, primjerice, za uporabu zračnih koridora iznad srednje Azije. No u cjelini će američka nazočnost na području Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgizije značiti velike prihode za proračune tih republika. U jeku protuterorističke operacije u Afganistanu s aerodroma srednjoazijskih republika polijetalo je najviše 3 do 5 zrakoplova na tjedan. U zadnje vrijeme ta brojka pada. Tako bi u ovoj fazi operacije gospodarska korist srednjoazijskih republika samo od polijetanja zrakoplova SAD-a i zapadnih saveznika mogla iznositi nekoliko milijarda dolara (ne računajući američke troškove modernizacije zrakoplovnih baza). Ako se imaju na umu i troškovi modernizacije, američka ulaganja očito premašuju milijardu dolara. Rusija pak, osim vječnog prijateljstva, ništa ne može ponuditi svojim srednjoazijskim partnerima, zato se jamačno više ne postavlja pitanje o izboru dugoročnih vanjskopolitičkih prioriteta srednjoazijskih republika", piše Mihail Hodarenok.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙