ZAGREB, 30. siječnja (Hina) - Suočena s brojnim dilemama o budućnosti čovjeka na Zemlji, međunarodna znanstvena zajednica već dugi niz godina vodi raspravu o tome treba li ljudska vrsta prvo kolonizirati Mjesec ili Mars.
ZAGREB, 30. siječnja (Hina) - Suočena s brojnim dilemama o
budućnosti čovjeka na Zemlji, međunarodna znanstvena zajednica već
dugi niz godina vodi raspravu o tome treba li ljudska vrsta prvo
kolonizirati Mjesec ili Mars.#L#
Na 40. konferenciji Američkog instituta za aeronautiku i
astronautiku (AIAA), održanoj u Renou u američkoj saveznoj državi
Nevadi od 14. do 17. siječnja, raspravljano je o mogućnostim
kolonizacije svemira, a glavna debata vodila se oko troškova,
praktičnosti i vremenskog okvira kolonizacije Marsa i Mjeseca.
Paul Spudis, geolog Lunarnog i planetarnog instituta (LPI) u
Houstonu, smatra da je Mjesec idealni kandidat za prvu ljudsku
koloniju.
Mjesec je blizu Zemlje - na samo tri dana udaljenosti - lako je
dostupan i bogat resursima.
"Možete otići bilo gdje na Mjesec i naći sve potrebno za život",
kazao je Spudis.
"No, ja bih prve ljudske baze smjestio na polove, jer kao što znamo,
tamo ima vode, odnosno leda", dodao je.
Budući da je ta ledena voda koncentrirana, potrebno je daleko manje
energije za njeno procesiranje. Male tvornice mogle bi pretvoriti
led u gorivo i pitku vodu za koloniste.
Spudis je kazao kako američka savezna vlada ima planove za povratak
na Mjesec i odlazak na Mars, ali ti planovi ne uključuju
kolonizaciju. "Jedini način na koji ćemo kolonizirati Sunčev
sustav jest tamo pronaći neki proizvod koji ljudima treba",
zaključio je.
Drugi, pak, znanstvenici smatraju da je Mars daleko pogodniji cilj
za ljudsku kolonizaciju. "Istina je da na Mjesecu ima resursa, ali u
usporedbi s Marsom oni su zanemarivi", tvrdi Robert Zubrin,
predsjednik društva "Mars".
On svoje navode temelji na novim istraživanjima koja tvrde da je
Mars mnogo bogatiji vodom od Mjeseca, a budući da dan na Marsu traje
24 sata kao i na Zemlji, ciklus noć-dan je pogodan za uzgoj
biljaka.
Uz to, Mjesec nema atmosfere, dok je atmosfera Marsa dovoljno gusta
da odbije štetnu energiju sunčanih eksplozija.
Zubrin također tvrdi da Mars ima i druge pogodnosti, kao što su
bogatstvo mineralima te geotermalni izvori koji bi budućim
kolonistima mogli pružiti izvor energije.
"Mjesec je toliko siromašan resursima da bi tamo osnivanje kolonije
iziskivalo mnogo više napora no na Marsu", rekao je. "Stoga smatram
da bismo odmah trebali započeti program slanja ljudi na Mars i
mislim da ćemo to i učiniti u idućih 10 godina. O Marsu već znamo
mnogo više no što se o Mjesecu znalo 1961. godine kad je predsjednik
Kennedy dao zeleno svjetlo američkom nastojanju da tamo pošalje
ljude", rekao je Zubrin.
Međutim, svemirski inženjer korporacije "Orbital Technologies" iz
Wisconsina, Douglas O'Handley, upozorava da će "odlazak na Mars
zahtjevati političku odluku dijela vlade" pa smatra da se to neće
dogoditi tako skoro. S druge strane, smatra on, odlazak na Mjesec u
komercijalne svrhe moguć je ubrzo.
"Mislim da bi lunarna baza mogla biti osnovana već 2010. godine, no
nažalost, upitno je hoće li to učiniti SAD", kazao je O'Handley,
koji je nedavno proveo istraživanje o samodostatnoj lunarnoj
bazi.
Takva bi kolonija stvarala prometnu infrastrukturu i proizvodila
materijale za uporabu na Mjesecu, uključujući kisik, dušik,
ugljični dioksid, vodu i hranu neophodnu za život i izvoz.
"Kolonija bi se smatrala samodostatnom ako preživi razdoblje od 52
mjeseca bez ikakvih dostava materijala sa Zemlje", rekao je
O'Handley.
(Hina) jšk dv