ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić najavio je danas da će se idući tjedan pred Vladom naći zakonski prijedlozi o privatizaciji Ine i Hrvatske elektroprivrede (HEP), koji bi u veljači trebali biti
raspravljeni i u Saboru.
ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Ministar gospodarstva Goranko
Fižulić najavio je danas da će se idući tjedan pred Vladom naći
zakonski prijedlozi o privatizaciji Ine i Hrvatske elektroprivrede
(HEP), koji bi u veljači trebali biti raspravljeni i u Saboru. #L#
Ti zakoni ne prejudiciraju privatizacijska rješenja, već samo daju
zakonski okvir da do toga dođe, a po tekstu, obliku i sadržaju bit će
slični Zakonu o privatizaciji HT-a, kazao je Fižulić novinarima u
Ministarstvu gospodarstva gdje je održan i okrugli stol
"Strategija razvitka energetike".
Na upit koliki bi udio Ine išao u privatizaciju, Fižulić je
odgovorio da ne vjeruje da bi išlo više od trećine.
Napomenuo je pritom da se kod privatizacije Ine otvara nekoliko
pitanja koja ne rješava zakon, već odgovor na njih treba dati
tržište, savjetnici za privatizaciju. Najslabiji dio su, kaže
Fižulić, rafinerije koje zahtijevaju tehnološku obnovu,
modernizaciju, velika ulaganja, a pitanje je da li zadržati obje
rafinerije u sastavu Ine, ili možda jednu izdvojiti. Pitanje je,
dodaje, i da li plinski sustav zadržati u Ini ili Plinacro posebno
izdvojiti na tržištu, da li privatizirati taj udjel ili ići na
spajanje s jednom od srednjoeuropskih kompanija.
Fižulić je također izjavio da bi ova godina trebala biti godina
reforme cijena električne energije i plina i za proljeće najavio
formulu za određivanje cijene plina i promjenu tarifnog sustava za
električnu energiju.
Upravo su trenutni problemi i daljnji razvoj plinskog sustava bila
i najčešće spominjana pitanja tijekom rasprave na okruglom stolu.
Trenutno je plinificiran samo sjeverni dio Hrvatske, a nakon što su
Talijani u prosincu odustali od projekta Gea u Ini je, kaže
predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević, razrađen projekt "Mala
Gea", investicija vrijedna više od 210 milijuna dolara. Projekt bi
se, kaže, mogao isfinancirati rastom cijene plina za jedan američki
cent (nešto više 8 lipa).
Projekt "Mala Gea" predviđa spajanje platformi u Sjevernom Jadranu
s Pulom, te plinovodom od Pule prema Karlovcu. Nema razloga da se ne
krene i u plinifikaciju Dalmacije (plinovod od Vrbovskog prema
Splitu), uz pretpostavku izgradnje jednog velikog energetskog
objekta na tom području, ističe Dragičević.
Predstavljajući "Strategiju razvitka energetike" direktor
Energetskog instituta "Hrvoje Požar" Damir Pešut je uz ostalo kazao
da ona u području električne energije predviđa da bi Hrvatskoj bilo
potrebno 2.200 megavata u novim elektroenergetskim objektima.
Sudionici skupa smatraju da veću pažnju treba posvetiti i
proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Na tome
treba intenzivno raditi još pet godina i tek bi nakon toga bili
vidljivi i rezultati, kazao je Pešut. To je pak ponukalo
predstavnika "Zelene akcije" da apelira na promociju i potporu
takvim programima, jer su troškovi zanemarivi. Ukupna investicija
koja bi napravila 'boom' u projektima obnovljivih izvora
usporediva je s cijenom jednog do dva kilometra autoceste, kazao je
Toni Vidan.
(Hina) bn ds