IT-FR-E-integracije-Politika IT-28.I.CORRIERE- JE SU LI SLAVENI EUROPLJANI? ITALIJACORRIERE DELLA SERA28. I. 2002.Sada je Europi potreban Freud"Edgar Morin je sanjar. Velikog sociologa 'Identite humaine-a', što je i naslov njegove
nove knjige, uvijek su privlačili 'intimne čipke' utopije. (...)Mislilac poziva na Europu kvalitete života. Europu koja će, prihvaćajući nove zemlje, imati Freuda pored Giscarda D'Estaigna, a možda i Finija, koji će voditi pero u radovima na ustavu koji se rađa. Mora se imati na umu smrknute i deprimirane psihe građana Unije, od zapada do istoka. Potom, Europa proširenih granica mora biti laička, vjere se moraju odreći, kako je možda rečeno u Assisiju, svog monopola: 'Jedan Bog za sve, ali osoban, intiman', kaže Morin. Bog možda zatvoren u ormaru. Ideje koje su vjerske, i one koje nisu, moraju ujedinjavati, nikada dijeliti.A obzirom da ideje moraju ujedinjavati pitam Morina: je li europska i Catherine Tasca, ministrica kulture, koja ne želi Berlusconija na Međunarodnom sajmu knjige kojega u ožujku Pariz posvećuje Italiji? Sociolog uzmiče, 'ne uplićem se u tako žalosne stvari'. I prelazi na bitnije stvari, kaže:
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
28. I. 2002.
Sada je Europi potreban Freud
"Edgar Morin je sanjar. Velikog sociologa 'Identite humaine-a',
što je i naslov njegove nove knjige, uvijek su privlačili 'intimne
čipke' utopije. (...)
Mislilac poziva na Europu kvalitete života. Europu koja će,
prihvaćajući nove zemlje, imati Freuda pored Giscarda D'Estaigna,
a možda i Finija, koji će voditi pero u radovima na ustavu koji se
rađa. Mora se imati na umu smrknute i deprimirane psihe građana
Unije, od zapada do istoka. Potom, Europa proširenih granica mora
biti laička, vjere se moraju odreći, kako je možda rečeno u
Assisiju, svog monopola: 'Jedan Bog za sve, ali osoban, intiman',
kaže Morin. Bog možda zatvoren u ormaru. Ideje koje su vjerske, i
one koje nisu, moraju ujedinjavati, nikada dijeliti.
A obzirom da ideje moraju ujedinjavati pitam Morina: je li europska
i Catherine Tasca, ministrica kulture, koja ne želi Berlusconija na
Međunarodnom sajmu knjige kojega u ožujku Pariz posvećuje Italiji?
Sociolog uzmiče, 'ne uplićem se u tako žalosne stvari'. I prelazi na
bitnije stvari, kaže:
= Neki još uvijek misle da slavenske zemlje nisu dio Europe. One su
njen dio, i te kako. Slavenske nacije, a mislim i na Rusiju,
povijesno su prepletene u europsku kulturu. Transeuropske
kulturalne struje koje su se pokazale nakon talijanske renesanse
proširile su se posvuda. Le Lumieres Pariza osvijetlili su i
Varšavu, Prag i Moskvu. Iz Rusije je došla svjetlost Dostojevskog,
Tolstoja, Čehova. U novije vrijeme ono Bulgakova, Solženjicina,
Kundere. Istok se hranio zapadom i obratno. Otvarajući vrata Europe
obogatit ćemo misao.
- Neke 'katekumenske' zemlje stoljećima su bile pod dominacijom
Rusije i Sovjetskog Saveza. Njihova forma mentis mora da je to
osjetila.
= Naprotiv. Upravo pod sovjetskom dominacijom su narodi istoka bili
žedni Europe, dok je kod nas ideja Europe bila banalna poput svježeg
zraka. Oni su imali potrebu za disanjem, željeli su osvježiti pluća
intelekta našim kisikom. U sovjetskom razdoblju inteligencija se
hranila europskom kulturom unatoč cenzuri. Neki pisci, a mislim na
Kunderu, bili su mnogo europskiji od naših intelektualaca tipa
Sartrea koji su slijepo veličali Staljina i njegov komunizam.
(...)
- Hoće li se povećati vjerski problemi ulaskom slavenskih zemalja?
= Vjerski problemi postavljaju se u društvima koja nisu
laicizirana, kada ste žrtvom vjera u kojima svaki Bog želi monopol i
žestoko se bori s drugima, a drugi s njime. Vjera mora biti osobni
ljudski faktor. Zemlje istoka napravile su povijesni korak
laicizma. Europska Unija ne treba biti podvrgnuta samo jednom
Bogu", razgovarao Ulderico Munzi.