RU-US-zone-Vlada-Diplomacija-Obrana-Organizacije/savezi RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 28.1.02. AMERIČKA NAZOČNOST U SREDNJOJ AZIJI RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA28.I.2002.Baze u zamjenu za stabilnost i napredak"Pomoćnica državnog tajnika
Sjedinjenih Država za Europu i Euroaziju Elisabeth Jones nastavlja svoj obilazak po zemljama srednje Azije. Završio se njezin posjet Biškeku gdje se sastala s kirgiskim predsjednikom Askarom Akajevom. Tijekom razgovora strane su razgovarale o općim prilikama u svijetu, napose u Afganistanu, o suradnji dviju država u sklopu borbe protiv međunarodnog terorizma, kao i o dvostranim trgovinsko-gospodarskim odnosima.Jonesova je predsjedniku Akajevu prenijela 'srdačan pozdrav' od državnog tajnika Colina Powella, primijetivši da je Washington danas u potpunosti svjestan važnosti svake srednjoazijske zemlje u očuvanju sigurnosti na tom području. Zato su Bijela kuća i Pentagon zahvalni Biškeku što pomaže naporima protuterorističke koalicije. Kao što je uobičajeno u takvim slučajevima, stvar nije ostala na hladnoj političkoj zahvalnosti - Jonesova je priopćila da Amerika kani s Kirgizijom uspostaviti 'tijesne trgovinsko-gospodarske veze'. A vrlo brzo će u SAD otputovati i gospodarsko izaslanstvo
RUSIJA
NEZAVISIMAJA GAZETA
28.I.2002.
Baze u zamjenu za stabilnost i napredak
"Pomoćnica državnog tajnika Sjedinjenih Država za Europu i
Euroaziju Elisabeth Jones nastavlja svoj obilazak po zemljama
srednje Azije. Završio se njezin posjet Biškeku gdje se sastala s
kirgiskim predsjednikom Askarom Akajevom. Tijekom razgovora
strane su razgovarale o općim prilikama u svijetu, napose u
Afganistanu, o suradnji dviju država u sklopu borbe protiv
međunarodnog terorizma, kao i o dvostranim trgovinsko-
gospodarskim odnosima.
Jonesova je predsjedniku Akajevu prenijela 'srdačan pozdrav' od
državnog tajnika Colina Powella, primijetivši da je Washington
danas u potpunosti svjestan važnosti svake srednjoazijske zemlje u
očuvanju sigurnosti na tom području. Zato su Bijela kuća i Pentagon
zahvalni Biškeku što pomaže naporima protuterorističke koalicije.
Kao što je uobičajeno u takvim slučajevima, stvar nije ostala na
hladnoj političkoj zahvalnosti - Jonesova je priopćila da Amerika
kani s Kirgizijom uspostaviti 'tijesne trgovinsko-gospodarske
veze'. A vrlo brzo će u SAD otputovati i gospodarsko izaslanstvo
kirgiske vlade. (...)
Pritom je izaslanica američkog državnog tajništva izjavila da će
'američka nazočnost u Kirgiziji biti znatna i dugotrajna'.
Izrazila je zahvalnost 'kirgiskim vlastima i kirgiskom narodu' što
su im omogućili da na području republike smjeste vojnu bazu. 'Kada
se sukob završi, nećemo otići iz srednje Azije. U svih pet zemalja
moramo ojačati našu stalnu potporu demokratskim institucijama,
tamošnjim nevladinim organizacijama i neovisnim glasilima.
Surađujući sa zemljama na tom području u borbi protiv terorizma,
ujedno moramo staviti naglasak na poštovanje ljudskih prava',
istaknula je gospođa Jones. (...)
O vezama između Kazahstana i SAD-a danas se puno govori. No sada
nije moguće predvidjeti hoće li se na području Kazahstana pojaviti
američke ili, u širem smislu, NATO-ove vojne baze. Sigurno je samo
jedno: sve ovisi o stajalištu Rusije. Razumljivo je da Amerikanci
nisu počeli aktivno raspoređivati svoje vojne snage u srednjoj
Aziji samo zbog želje da se učvrste na tom području, iskoristivši
sve okolnosti borbe s talibanima. I samo zato što im je u Pakistanu
sve neugodnije zbog sve jačeg protuameričkog raspoloženja. Tu je,
dakako, čitav niz neobznanjenih ciljeva-primjerice da bi s tog
važnog područja pratili Rusiju i Kinu. Uz to je srednja Azija danas
prilično uljuđeno područje, gdje se ne očituje jako islamski
čimbenik i nema osobitih sukoba na vjerskoj osnovi. S druge strane,
vojna nazočnost uvijek je zaklon za druge interese, pa i
gospodarske. A Kazahstan ponajviše privlači strance svojim
sirovinskim resursima.
Kako misle neki analitičari, mogućnost razmještaja vojnih baza u
Kazahstanu danas ne ovisi samo o reakciji Rusije na učvršćenje SAD-
a u srednjoj Aziji. Uostalom, postoje i drukčija mišljenja. Ovih je
dana predsjednik Državne dume Genadij Seleznjov izjavio da SAD ne
može graditi vojne baze u srednjoj Aziji jer za to nema mandat
Ujedinjenih naroda. Prema riječima predsjednika donjeg doma
parlamenta, 'sve što se danas radi na tom području događa se u
dogovoru s tim azijskim državama, uz konzultiranje s Rusijom'.
Prema onome što je vidio tijekom radnog posjeta Kazahstanu i
Tadžikistanu početkom siječnja, vlasti tih republika ne pokazuju
želju da na svom podučju osnivaju stalne američke baze. (...)
Još nedavno se mogućnost razmještaja američkih vojnih baza u
srednjoj Aziji činila besmislenom. No, premda se danas nazočnost
Amerikanaca u Kazahstanu može činiti bezrazložnom, sutra se u
potpunosti mogu tu učvrstiti. Washington je priznao, kako misle
neki ruski političari, da srednjoazijske republike pripadaju
interesnom području Moskve, pa zato djeluje u dogovoru s Rusijom.
(...)
Čini se da je sve to slaba potvrda o ozbiljnim nesuglasicama među
američkim političarima i vojnicima i o tome da se Washington još
nije u potpunosti odredio prema tom pitanju. Savršeno je jasno da će
SAD nastojati produljiti svoju nazočnost na tom području sve dok mu
to bude potrebno. Ta se potreba ne očituje samo u težnji ka konačnom
porazu vjerskih ekstremista, već i u želji za jačanjem gospodarske
nazočnosti u srednjoj Aziji. Riječ je napose o izgradnji razgranate
prometno-energetske infrastrukture u svezi s naftnim resursima
kaspijskog područja, Turkmenije i Uzbekistana. Zato je Washington
u ovom času spreman (bez obzira na ritualne izjave sa suprotnim
predznakom) progledati na mnoge povrede ljudskih prava u zemljama
te regije i otvoreno koketira s njihovim vođama koje je još nedavno
nazivao 'totalitaristima'.
Dakako, takvo stanje stvari u potpunosti odgovara predsjednicima
srednjoazijskih država. Teško je očekivati da će širenje američke
vojne nazočnosti izazvati njihovo nezadovoljstvo. Tamošnji vođe
shvaćaju činjenicu razmještanja vojnih baza zemalja NATO-a kao
jamstvo stabilnosti njihova režima i zalog budućeg napretka", pišu
Vasilina Vasiljeva, Sergej Kozlov i Viktorija Panfilova.