FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 28.1.02. AMERIČKA NAZOČNOST U SREDNJOJ AZIJI

RU-US-zone-Vlada-Diplomacija-Obrana-Organizacije/savezi RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 28.1.02. AMERIČKA NAZOČNOST U SREDNJOJ AZIJI RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA28.I.2002.Baze u zamjenu za stabilnost i napredak"Pomoćnica državnog tajnika Sjedinjenih Država za Europu i Euroaziju Elisabeth Jones nastavlja svoj obilazak po zemljama srednje Azije. Završio se njezin posjet Biškeku gdje se sastala s kirgiskim predsjednikom Askarom Akajevom. Tijekom razgovora strane su razgovarale o općim prilikama u svijetu, napose u Afganistanu, o suradnji dviju država u sklopu borbe protiv međunarodnog terorizma, kao i o dvostranim trgovinsko-gospodarskim odnosima.Jonesova je predsjedniku Akajevu prenijela 'srdačan pozdrav' od državnog tajnika Colina Powella, primijetivši da je Washington danas u potpunosti svjestan važnosti svake srednjoazijske zemlje u očuvanju sigurnosti na tom području. Zato su Bijela kuća i Pentagon zahvalni Biškeku što pomaže naporima protuterorističke koalicije. Kao što je uobičajeno u takvim slučajevima, stvar nije ostala na hladnoj političkoj zahvalnosti - Jonesova je priopćila da Amerika kani s Kirgizijom uspostaviti 'tijesne trgovinsko-gospodarske veze'. A vrlo brzo će u SAD otputovati i gospodarsko izaslanstvo
RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 28.I.2002. Baze u zamjenu za stabilnost i napredak "Pomoćnica državnog tajnika Sjedinjenih Država za Europu i Euroaziju Elisabeth Jones nastavlja svoj obilazak po zemljama srednje Azije. Završio se njezin posjet Biškeku gdje se sastala s kirgiskim predsjednikom Askarom Akajevom. Tijekom razgovora strane su razgovarale o općim prilikama u svijetu, napose u Afganistanu, o suradnji dviju država u sklopu borbe protiv međunarodnog terorizma, kao i o dvostranim trgovinsko- gospodarskim odnosima. Jonesova je predsjedniku Akajevu prenijela 'srdačan pozdrav' od državnog tajnika Colina Powella, primijetivši da je Washington danas u potpunosti svjestan važnosti svake srednjoazijske zemlje u očuvanju sigurnosti na tom području. Zato su Bijela kuća i Pentagon zahvalni Biškeku što pomaže naporima protuterorističke koalicije. Kao što je uobičajeno u takvim slučajevima, stvar nije ostala na hladnoj političkoj zahvalnosti - Jonesova je priopćila da Amerika kani s Kirgizijom uspostaviti 'tijesne trgovinsko-gospodarske veze'. A vrlo brzo će u SAD otputovati i gospodarsko izaslanstvo kirgiske vlade. (...) Pritom je izaslanica američkog državnog tajništva izjavila da će 'američka nazočnost u Kirgiziji biti znatna i dugotrajna'. Izrazila je zahvalnost 'kirgiskim vlastima i kirgiskom narodu' što su im omogućili da na području republike smjeste vojnu bazu. 'Kada se sukob završi, nećemo otići iz srednje Azije. U svih pet zemalja moramo ojačati našu stalnu potporu demokratskim institucijama, tamošnjim nevladinim organizacijama i neovisnim glasilima. Surađujući sa zemljama na tom području u borbi protiv terorizma, ujedno moramo staviti naglasak na poštovanje ljudskih prava', istaknula je gospođa Jones. (...) O vezama između Kazahstana i SAD-a danas se puno govori. No sada nije moguće predvidjeti hoće li se na području Kazahstana pojaviti američke ili, u širem smislu, NATO-ove vojne baze. Sigurno je samo jedno: sve ovisi o stajalištu Rusije. Razumljivo je da Amerikanci nisu počeli aktivno raspoređivati svoje vojne snage u srednjoj Aziji samo zbog želje da se učvrste na tom području, iskoristivši sve okolnosti borbe s talibanima. I samo zato što im je u Pakistanu sve neugodnije zbog sve jačeg protuameričkog raspoloženja. Tu je, dakako, čitav niz neobznanjenih ciljeva-primjerice da bi s tog važnog područja pratili Rusiju i Kinu. Uz to je srednja Azija danas prilično uljuđeno područje, gdje se ne očituje jako islamski čimbenik i nema osobitih sukoba na vjerskoj osnovi. S druge strane, vojna nazočnost uvijek je zaklon za druge interese, pa i gospodarske. A Kazahstan ponajviše privlači strance svojim sirovinskim resursima. Kako misle neki analitičari, mogućnost razmještaja vojnih baza u Kazahstanu danas ne ovisi samo o reakciji Rusije na učvršćenje SAD- a u srednjoj Aziji. Uostalom, postoje i drukčija mišljenja. Ovih je dana predsjednik Državne dume Genadij Seleznjov izjavio da SAD ne može graditi vojne baze u srednjoj Aziji jer za to nema mandat Ujedinjenih naroda. Prema riječima predsjednika donjeg doma parlamenta, 'sve što se danas radi na tom području događa se u dogovoru s tim azijskim državama, uz konzultiranje s Rusijom'. Prema onome što je vidio tijekom radnog posjeta Kazahstanu i Tadžikistanu početkom siječnja, vlasti tih republika ne pokazuju želju da na svom podučju osnivaju stalne američke baze. (...) Još nedavno se mogućnost razmještaja američkih vojnih baza u srednjoj Aziji činila besmislenom. No, premda se danas nazočnost Amerikanaca u Kazahstanu može činiti bezrazložnom, sutra se u potpunosti mogu tu učvrstiti. Washington je priznao, kako misle neki ruski političari, da srednjoazijske republike pripadaju interesnom području Moskve, pa zato djeluje u dogovoru s Rusijom. (...) Čini se da je sve to slaba potvrda o ozbiljnim nesuglasicama među američkim političarima i vojnicima i o tome da se Washington još nije u potpunosti odredio prema tom pitanju. Savršeno je jasno da će SAD nastojati produljiti svoju nazočnost na tom području sve dok mu to bude potrebno. Ta se potreba ne očituje samo u težnji ka konačnom porazu vjerskih ekstremista, već i u želji za jačanjem gospodarske nazočnosti u srednjoj Aziji. Riječ je napose o izgradnji razgranate prometno-energetske infrastrukture u svezi s naftnim resursima kaspijskog područja, Turkmenije i Uzbekistana. Zato je Washington u ovom času spreman (bez obzira na ritualne izjave sa suprotnim predznakom) progledati na mnoge povrede ljudskih prava u zemljama te regije i otvoreno koketira s njihovim vođama koje je još nedavno nazivao 'totalitaristima'. Dakako, takvo stanje stvari u potpunosti odgovara predsjednicima srednjoazijskih država. Teško je očekivati da će širenje američke vojne nazočnosti izazvati njihovo nezadovoljstvo. Tamošnji vođe shvaćaju činjenicu razmještanja vojnih baza zemalja NATO-a kao jamstvo stabilnosti njihova režima i zalog budućeg napretka", pišu Vasilina Vasiljeva, Sergej Kozlov i Viktorija Panfilova.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙