ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Prva godišnjica smrti Ranka Marinkovića, čije književno djelo pripada najvećim dosezima hrvatske književnosti prošloga stoljeća, bit će obilježena sutra, 28. siječnja, prigodnim susretom u Društvu
hrvatskih književnika.
ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Prva godišnjica smrti Ranka
Marinkovića, čije književno djelo pripada najvećim dosezima
hrvatske književnosti prošloga stoljeća, bit će obilježena sutra,
28. siječnja, prigodnim susretom u Društvu hrvatskih
književnika.#L#
U povodu prve godišnjice smrti vodećega hrvatskog novelista,
dramskog pisca, romanopisca i esejista te dugogodišnjeg profesora
na Akademiji dramskih umjetnosti, akademik Ivo Frangeš izjavio je
za Hinu da je Marinkovićevo stvaralaštvo obuhvatilo tri književna
razdoblja kroz koja je raslo - razdoblje prije Drugoga svjetskog
rata i poslije njega - 'drugu modernu' i 'postmodernu'.
Akademik Frangeš smatra da Marinkovićevo djelo nije nastajalo "ni
pod čijim kišobranom", a bio je u dodiru s velikima i pisao o njima
znalački i argumentirano: o Tinu Ujeviću 1933. "Essay o pjesniku
rezignacije", pa 1934. jeku "Ojađenog zvona", ili inventivan
prikaz Krležina eseja "Europa danas" (1935.), te baladu pod
natpisom Kaj s Kerempuhove žice (1936.).
"Svoj u svim književnim žanrovima (noveli, drami i romanu,
kazališnoj kritici, esejima), umjetnik izrazito intelektualne
opservacije života, uvijek prepoznatljiv po lucidnoj, ironičnoj,
iskričavoj riječi, ostavio je međašno djelo novije hrvatske
književnosti. Odigrao je literarnu partiju šaha uzorno bez
gubitaka", rekao je povjesničar književnosti Ivo Frangeš.
Ranko Marinković je zasigurno posljednji veliki u plejadi
hrvatskih književnika 20. stoljeća čija smrt nimalo nije
izblijedila sjećanje ni na samoga maestra ni na njegovo dragocjeno
i nenadmašno djelo, rekao je u povodu prve godišnjice smrti Ranka
Marinkovića intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu i
vodeći hrvatski kazališni redatelj Georgij Paro.
Istaknuo je kako smatra da će se suvremeno kazalište ponovno
vratiti Marinkovićevim djelima, koja će nekim novim scenskim
čitanjem intenzivno djelovati na nove naraštaje 21. stoljeća.
Pritom, rekao je, treba imati na umu da se njegovo dramaturško blago
ne krije samo u izvornim dramskim tekstovima, nego i u mnogobrojnim
novelama koje vrve dramskim likovima i situacijama. Istaknuo je
kako misli da će kazalište, a pogotovo film i televizija, sigurno
pronaći inspiraciju u Marinkovićevu posljednjem romanu "Never
more".
(Hina) ta mc/mć