FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US-24. I.NYT- HAAŠKI SUD

US-sudovi-pravosuđe-zločini-Kriminal US-24. I.NYT- HAAŠKI SUD SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES24. I. 2002.Amerikanka sa svojim mišljenjem glasno odlazi iz suda za ratne zločine"U opreznom svijetu sudaca na sudu Ujedinjenih naroda za ratne zločine, Patricia M. Wald se isticala i oborila je nekoliko tabua. Za početak, bila je to njena američka neslužbenost umjesto ukočene službenosti.Sutkinja Wald koja je dva puta odbila mjesto državnoga odvjetnika u Sjedinjenim Državama, prvo je skrenula pozornost jedući u kantini, gdje se suci suda rijetko ulazili. Izazvala je veliku pozornost dok je dolazila u odjel službenika kako bi razgovarala ili pribavljala dokumente koji bi joj pomogli suditi o zločinima počinjenim tijekom devedesetih u ratu u bivšoj Jugoslaviji.Neuobičajeno, isto je tako ostavila otvorenima vrata svojeg ureda i nikada nije palila crveno svijetlo koje signalizira da se ne uznemirava.Sada kada je otišla iz suda nakon dvogodišnjeg mandata, 73-godišnja savezna sutkinja ponovno je pokazala svoju vjeru u otvorenost govoreći o nekim unutarnjim teškoćama u sudu i o nekim njenim
SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 24. I. 2002. Amerikanka sa svojim mišljenjem glasno odlazi iz suda za ratne zločine "U opreznom svijetu sudaca na sudu Ujedinjenih naroda za ratne zločine, Patricia M. Wald se isticala i oborila je nekoliko tabua. Za početak, bila je to njena američka neslužbenost umjesto ukočene službenosti. Sutkinja Wald koja je dva puta odbila mjesto državnoga odvjetnika u Sjedinjenim Državama, prvo je skrenula pozornost jedući u kantini, gdje se suci suda rijetko ulazili. Izazvala je veliku pozornost dok je dolazila u odjel službenika kako bi razgovarala ili pribavljala dokumente koji bi joj pomogli suditi o zločinima počinjenim tijekom devedesetih u ratu u bivšoj Jugoslaviji. Neuobičajeno, isto je tako ostavila otvorenima vrata svojeg ureda i nikada nije palila crveno svijetlo koje signalizira da se ne uznemirava. Sada kada je otišla iz suda nakon dvogodišnjeg mandata, 73-godišnja savezna sutkinja ponovno je pokazala svoju vjeru u otvorenost govoreći o nekim unutarnjim teškoćama u sudu i o nekim njenim vlastitim frustracijama. Čak je poduzela i vrlo neuobičajen korak kazavši da sami suci dijele određenu odgovornost za spor ritam suda, kojemu bi mogao trebati veliki dio ovog desetljeća da dovrši suđenje za zločine prošlog desetljeća. Iako sada sud brže radi, trenutno, saslušavajući šest slučajeva i pripremajući se da sudi bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću 12. veljače, odgode su pripisivane teškoćama pri uhićenju, nedostatku osoblja, dokazima na četiri različita jezika i samoj svrsi ratnih zločina navodno počinjenih protiv civila. No gospođa Wald koja je provela 20 godina na savezno prizivnom sudu u Washingtonu, vjeruje da je učinkovitost poremećena spajanjem sudaca sa širokim sudskim iskustvom i sudaca koji su pravni stručnjaci ili diplomati naviknutiji promišljati potankosti međunarodnog zakona. Vlade imenuju suce, a neke su poslale profesore ili bivše diplomate koji nikada nisu sjedili u sudnici. 'Naravno potrebna nam je mješavina, ali ne bi zadužili suca koji nikada nije bio u sudnicu za veliki slučaj zavjere', kazala je sutkinja Wald. 'Ne bi profesora anatomije poslali u operacijsku dvoranu i kazali 'sada obavi operaciju mozga''. U jednom od nekoliko razgovora otkako je napustila sud krajem studenog sutkinja Wald je kazala: 'Imidž suda je taj da je zamišljen razviti pojmove međunarodnog prava i oblikovati ih. To je vrlo akademska zamisao. No ovo je prvenstveno međunarodni kazneni sud. Bavite se zatvaranjem ljudi na mnogo godina'. Stoga je osnovno pridati veliku pozornost sudskim procedurama i pravednosti. 'Potrebni su vam ljudi koji znaju kako radi sudnica, koji su temeljni elementi zločina i dokaza', kazala je sutkinja Wald. 'Voditi kazneni sud je složeno'. Primijetila je da neki suci posvećuju 30 do 40 stranica nekoj nejasnoj točci pravne teorije. Nije htjela imenovati ali je nastavila: 'Sudac može imati mišljenje ili poglavlje o kojima je pisao u knjizi i to vidi kao prigodu da to stavi u presudu. Moj je stav da ne pišete knjigu ili raspravu nego presudu'. Pozornost sutkinje Wald na pravedno suđenje postalo je očito u listopadu kada je prizivni sud kojim je predsjedala neočekivano odbacio presudu za zločine protiv čovječnosti trojice hrvatskih boraca na temelju nedovoljnih dokaza. Poništenje je bilo šok jer se protivilo ranijoj presudi sudskog vijeća. Sutkinja Wald je kazala da su suđenja na tribunalu u cjelini bila poštena, a da su pogreške, kada su se dogodile, ispravljene. Neki drugi su se složili s njezinom kritikom. Prošle godine se Graham Blewit zamjenik sudske tužiteljice požalio Međunarodnom institutu za strateške studije da novim kandidatima za suce nedostaje iskustva sudova za kriminalna djela. Blewit, iskusni australski tužitelj je nakon toga prekoren od predsjednika suda Claudea Jordae iz Francuske, no njegove komentari možda su uzeti u obzir. Danas, od 16 sudaca, samo trojica ima malo sudsko iskustvo. Jedan je nasljednik gospođe Wald, priznati stručnjak za međunarodno kazneno pravo i ljudska prava, Thomas Meron profesor prava na pravnom fakultetu newyorškog sveučilišta. Drugi su Liu Daqun, koji je nekada bio kineski veleposlanik na Jamajci i koji je specijaliziran za međunarodno pomorsko pravo, i Mehmet Gueney, isto bivši diplomat, iz Turske. Michail Wladimiroff, koji je podučavao pravo na sveučilištu u Utrechtu u Nizozemskoj, i koji je bio odvjetnik i služio je kao savjetnik obrane na sudu, kazao je da je sudu trebala mješavina. 'Ono što je potrebno je poznavanje kriminalističkih suđenja, znanje međunarodnog prava i opće organizacijske sposobnosti', kazao je. Ne trebaju svi suci imati jednako iskustvo'. Predsjednik suda nedavno je predstavio promjene koje uključuju više ovlasti za suce. Na sastanku iza zatvorenih vrata u listopadu u Dublinu, suci i dužnosnici Ujedinjenih naroda raspravljali su kako ubrzati suđenja. Glavna skupština je odobrila sredstva za privremene suce, i sada se 21 sudac može pozvati kada je potrebno. Gospođa Wald, koja se sada vratila iz Washingtona kako bi se pridružila svojem suprugu i obitelji, kazala je da je bilo ključno da suci uspostave svoju vlast nad sudskom procedurom. No istaknula je da je, mimo frustracije, njeno vrijeme na sudu bilo 'uvelike poticajno, obogaćujuće, zadovoljavajuće'. Ona je i dalje zainteresirana za istraživanje načina na koji ovaj međunarodni sud, i budući međunarodni kazneni sud u Haagu koji se treba ustanoviti, za sada bez američkog sudjelovanja ili odobrenja, može rješavati slučajeve u kojima se po definiciji radi o zločinima počinjenima u velikim razmjerima i daleko. Jedna pouka, kaže ona, je ta da međunarodni sud treba suditi samo političkim i vojnim vođama, ostavljajući nacionalnim sudovima da se bave slučajevima niže razine. Čak i među ovdje saslušanim slučajevima, kazala je, stvari bi išle brže da se branjenike ohrabrivalo da se kroz nagodbu izjasne krivima za neke optužbe. 'U Sjedinjenim Državama gotovo 90 posto slučajeva riješi se priznavanjem krivnje', kazala je. 'Naš bi sustav sutra propao da nemamo tu opciju'. Iako pogodba pri izjašnjavanju službeno ne postoji na sudu, najmanje tri branjenika su napravila nagodbu i dobila lakše presude suradnjom ili priznavanjem krivnje. Drugi prijedlozi za ubrzavanje suđenja, kazala je, uključuju smanjivanje broja svjedoka i zločina. Međunarodni zakon je neprecizan, primijetila je, 'no ne postoji potreba za osudom od 70 točaka za dužnosnika srednje razine'. U dolazećem suđenju Miloševiću, predsjedavajući sudac Richard May, ubrzava proces odredivši da se za optužbe vezane uz Kosovo treba suditi odvojeno od optužbi vezanih za Bosnu i Hrvatsku. Ovoga je mjeseca zapovjedio tužiteljstvu da smanji broj svjedoka i dokumenata koje je namjeravalo iznijeti. Gospođa Wald ustrajava na tome da unatoč svim dječjih bolesti, postoje i postignuća. 'Naš statut, poput našeg Ustava kod kuće, tek je goli mandat', kazala je. 'No došlo je do velikog procesa učenja. I pogledajte svo pravo koje je to već proizvelo'. ", piše Marlise Simons.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙