ZAGREB, 24. siječnja (Hina) - Republika Srpska zaostaje u odnosu na Federaciju BiH u rješavanju zahtjeva za povrat imovine, a najproblematičnija je Banja Luka, kazali su u četvrtak u Zagrebu predstavnici Povjerenstva za imovinske
zahtjeve raseljenih ljudi i izbjeglica iz BiH (CRPC).
ZAGREB, 24. siječnja (Hina) - Republika Srpska zaostaje u odnosu na
Federaciju BiH u rješavanju zahtjeva za povrat imovine, a
najproblematičnija je Banja Luka, kazali su u četvrtak u Zagrebu
predstavnici Povjerenstva za imovinske zahtjeve raseljenih ljudi i
izbjeglica iz BiH (CRPC). #L#
Povjerenstvo za imovinske zahtjeve raseljenih ljudi i izbjeglica
(CRPC) u Zagrebu je organiziralo jednodnevni seminar o provođenju
imovinskih zakona u Bosni i Hercegovini.
Sudjelovali su predstavnici Ureda Visokog predstavnika
međunarodne zajednice u BiH (OHR), Visokog povjereništva UN-a za
izbjeglice (UNHCR), CRPC-a, OESS-a, brojnih nevladinih
organizacija te BiH i hrvatske vlade.
CRPC je dosad prikupio više od 250.000 zahtjeva za povrat imovine,
od čega više od 13.000 od osoba koje borave u Hrvatskoj, kazala je
novinarima glasnogovornica CRPC-a Vanesa Zečević.
Zahtjevi se odnose na više od 300.000 nekretnina u BiH, rekla je.
Zaključno s 30. studenim 2001., na području BiH vraćeno je više od
98.000 nekretnina (39 posto), pokazuju statistike objavljene 10.
siječnja.
Podaci pokazuju da Republika Srpska "zaostaje" u provedbi
imovinskih zahtjeva u odnosu na Federaciju BiH, no "prošle i ove
godine pokazala je ipak znakovit napredak", rekla je
glasnogovornica CRPC-a Vanesa Zečević.
Do 30. studenoga 2001., Federacija BiH donijela je odluke u 78 posto
od ukupnog broja primljenih zahtjeva i riješila njih 48 posto.
Republika Srpska donijela je odluke u 47 posto zahtjeva te riješila
njih 29 posto. Najproblematičnija je situacija u Banjoj Luci gdje
je provedba imovinskih zakona od 22 posto znatno ispod prosjeka RS-
e.
Od više od 13.000 imovinskih zahtjeva zaprimljenih od ljudi koji
borave u Hrvatskoj najviše ih se odnosi na Bosansku Posavinu, Banja
Luku i srednju Bosnu, rekao je Vladimir Lončar, voditelj Područnog
ureda CRPC-a u Zagrebu.
Podnošenje zahtjeva za povrat imovine ne utječe na status koji
podnositelj ima u Hrvatskoj i ne obvezuje ga na povratak u BiH,
naglasio je Srećko Džamonja, glasnogovornik Područnog ureda CRPC-a
u Zagrebu.
"CRPC ne ulazi u to što će netko raditi sa svojom imovinom. Svatko je
slobodan odabrati gdje će živjeti i raspolagati sa svojom imovinom
u skladu sa svojim željama", rekao je Džamonja.
Osvrćući se na prijedlog izmjena hrvatskog Zakona o područjima od
posebne državne skrbi, a koje predviđaju povrat imovine do kraja
2002., glasnogovornica CRPC-a Vanesa Zečević kazala je da bi "ova
godina trebala biti godina povratka".
Podsjetila je ipak da "ne postoje rokovi za podnošenje zahtjeva na
povrat privatne imovine u BiH" kao ni vremensko ograničenje za
povratak na tu privatnu imovinu.
Kazala je također i da u BiH ne postoji organizacija koja bi se
bavila naknadom štete za oštećenu imovinu.
Povjerenstvo za imovinske zahtjeve raseljenih ljudi i izbjeglica
iz BiH osnovano je u ožujku 1996. temeljem Aneksa 7 Daytonskog
mirovnog sporazuma.
Povjerenstvo potvrđuje pravo na prijeratnu imovinu, njegove odluke
su konačne i obvezujuće i moraju se poštovati u oba entiteta BiH.
Godine 1999. stupio je na snagu i zakon o izvršenju njegovih odluka,
no koči ga nedostatak političke volje na lokalnoj razini.
CRPC nije, naime, izvršno tijelo i za provođenje njegovih odluka
odgovorni su entiteti.
Osim središnjeg ureda u Sarajevu, CRPC ima područne urede u Zagrebu
i Slavonskom Brodu te u SR Jugoslaviji.
Mobilne ekipe CRPC-a u Hrvatskoj prikupljale su zahtjeve za povrat
imovine u Vojniću i Karlovcu, a planiraju posjetiti Ivanić Grad,
Kutinu i sva druga mjesta u kojima žive izbjeglice iz BiH, rekao je
Lonačar.
Idući seminar o provedbi imovinskih zakona u BiH trebao bi se
održati u Banjoj Luci, a datum održavanja nije još poznat.
(Hina) zt sl