DE-US-KOMENTARI-Politika NJ 20.I.-DPA-BIN LADEN I SADAM NJEMAČKADPA20. I. 2002.Bin Laden i Sadam bacaju sjenu na protuteroristički rat"Dva čovjeka bacaju dugačke sjene na američki protuteroristički rat, što dulje on traje. U nekoj
hollywoodskoj drami jednog bi nazvali 'nevidljivim', drugoga možda prkosnim. U svakom slučaju, sukob Washingtona sa šefom Al Kaide Osamom bin Ladenom i iračkim predsjednikom Sadamom Huseinom zadobio je gotovo osobnu kakvoću.'Dobit ćemo ga ako je još živ', govori o bin Ladenu američki predsjednik George W. Bush u svakoj zgodi. 'Saznat će', govori o mjerama protiv Sadama Huseina ako vlastodržac iz Bagdada ne pusti u zemlju međunarodne inspektore za oružje. Oboje nekoliko mjeseci prije kongresnih izbora u studenom ima i unutarnjepolitičku dimenziju, jer predsjednikovi savjetnici žele njegove uspjehe u protuterorističkoj borbi iskoristiti za Republikansku stranku u izbornoj borbi.Ako jednoga ne pronađu a drugoga ne zauzdaju, u očima mnogih Amerikanaca bi se unatoč pobjedi u Afganistanu, to izjednačilo s psihološkim porazom. Kad se neko vrijeme činilo da bi magazin Time mogao bin Ladena proglasiti 'osobom 2000. godine', brojni su
NJEMAČKA
DPA
20. I. 2002.
Bin Laden i Sadam bacaju sjenu na protuteroristički rat
"Dva čovjeka bacaju dugačke sjene na američki protuteroristički
rat, što dulje on traje. U nekoj hollywoodskoj drami jednog bi
nazvali 'nevidljivim', drugoga možda prkosnim. U svakom slučaju,
sukob Washingtona sa šefom Al Kaide Osamom bin Ladenom i iračkim
predsjednikom Sadamom Huseinom zadobio je gotovo osobnu kakvoću.
'Dobit ćemo ga ako je još živ', govori o bin Ladenu američki
predsjednik George W. Bush u svakoj zgodi. 'Saznat će', govori o
mjerama protiv Sadama Huseina ako vlastodržac iz Bagdada ne pusti u
zemlju međunarodne inspektore za oružje. Oboje nekoliko mjeseci
prije kongresnih izbora u studenom ima i unutarnjepolitičku
dimenziju, jer predsjednikovi savjetnici žele njegove uspjehe u
protuterorističkoj borbi iskoristiti za Republikansku stranku u
izbornoj borbi.
Ako jednoga ne pronađu a drugoga ne zauzdaju, u očima mnogih
Amerikanaca bi se unatoč pobjedi u Afganistanu, to izjednačilo s
psihološkim porazom. Kad se neko vrijeme činilo da bi magazin Time
mogao bin Ladena proglasiti 'osobom 2000. godine', brojni su
čitatelji reagirali srdito i prijetili da će otkazati magazin. U
ispitivanjima mišljenja postaje vijesti CNN-a, krajem prošloga
tjedna gotovo su se dvije trećine ispitanih očitovale za to da Irak
bude idući cilj u protuterorističkom ratu. 60 posto vjeruje da je
Osama bin Laden još živ i da mora odgovarati.
Malo prije Bushove prve obljetnice u Bijeloj kući u nedjelju,
njegova su oba protivnika opet došla u prvi plan. Opet se
špekuliralo da bin Laden više nije živ. Ovaj put je pakistanski
predsjednik Pervez Musharraf držao mogućim da je šef terorista koji
boluje na bubrezima, možda umro u nekoj afganistanskoj pećini.
No u SAD-u je sada jasno da ništa nije jasno. 'Znamo to: ili je živ
ili nije, ili je u Afganistanu ili negdje drugdje', rekao je
američki vrhovni zapovjednik general Tommy Franks. 'No jedno vam
mogu reći: svijet za njega nije dovoljno velik da bi se sakrio'.
Bushovo držanje prema mrtvom bin Ladenu prikazao je njegov
glasnogovornik Ari Fleischer: 'Ne vjerujem da to predsjedniku ne bi
bilo drago, no činjenica je da to ne znamo.' Svaki uzrok smrti bio bi
inače 'opravdan uzrok'.
Sadam Husein je zbog jedanaeste obljetnice Zaljevskoga rata iz
1991. i posjeta turskog predsjednika vlade Bulenta Ecevita SAD-u
opet došao u prvi plan. Irak neće dopustiti da ga iznenadi novi
napad, rekao je Sadam u govoru na televiziji. U Washingtonu je
Ecevit izrazio nadu da za 'tako zvano iračko pitanje' neće doći do
vojnog rješenja, jer bi to za Tursku bilo katastrofalno. No Ecevit u
Bijeloj kući nije našao pomirljivog Georgea W. Busha. 'Predsjednik
Bush je temu izričito spomenuo', izvijestio je Ecevit. 'Kao i u
raznim javnim prigodama, jasno je dao do znanja da on... da Amerika
ne može smisliti Sadama Huseina'", piše Herbert Winkler.