BONN, 18. siječnja (Hina/dpa) - U njemačkom muzeju Bundeskunsthalle u Bonnu u petak je otvorena izložba bogate hetitske povijesne građe iz trećeg i drugog tisućljeća prije Krista pod nazivom "Narod s 1000 bogova".
BONN, 18. siječnja (Hina/dpa) - U njemačkom muzeju
Bundeskunsthalle u Bonnu u petak je otvorena izložba bogate
hetitske povijesne građe iz trećeg i drugog tisućljeća prije Krista
pod nazivom "Narod s 1000 bogova".#L#
Izložba obuhvaća oko 160 eksponata iz arheoloških muzeja
Anatolije, a posjetitelji će je moći razgledati do lipnja.
Veliko hetitsko carstvo privuklo je pozornost javnosti i
istraživača nakon dugog zaborava tek arheološkim iskapanjima u 20.
stoljeću, premda neka datiraju iz druge polovice 19. stoljeća.
Izložba se otvara kamenim reljefom božice Kubaba. Osim fino
izrađenih reljefa i glinenih pločica, koje svjedoče o vrlo
razvijenoj pismenosti i brižljivom zapisivanju povijesnih i
kulturnih događaja, gledatelji će u nekoliko mjeseci moći
razgledati i crveno poliranu keramiku, kultne posude sa
životinjskim glavama, brončane statue i zlatarske radove.
Fotografije mjesta iskapanja velikog formata i modeli gradskih
aglomeracija iz Hatušaša, nekada glavnog grada hetitske države,
upotpunjuju ukupnu postavu izložbe. Nalazište je udaljeno oko 150
kilometara istočno od Ankare i jedna je od najvećih antičkih
gradskih aglomeracija u svijetu - kudikamo veća, primerice, od
Troje.
Hetitska je država osnovana oko tri tisuće godina prije Krista,
nakon prodora indoeuropskih skupina u Antoliju i njihova
zaposjedanja starosjedilačkih Protohata u istočnoj Maloj Aziji i u
Siriji. Hetitski su se vladari borili za prevlast s egipatskim i
babilonskim te održavali žive diplomatske i trgovačke veze.
Zanimljivo je da su s Egipćanima potpisali mirovni ugovor nakon
bitke kod Kadeša 1200 pr. Kr., koji se danas smatra prvim mirovnim
ugovorom u svjetskoj povijesti. Carstvo je propalo ubrzo nakon
toga, a Hetiti nestali iz središnje Anatolije ili su bili
asimilirani.
Premda religijski rituali i kultna vjerovanja Hetita do danas nisu
posve rasvijetljena - u spisima se često spominje "tisuću bogova
hati-zemlje - tako velik broj božanstava stručnjaci obrazlažu time
da su Hetiti nakon zaposjedanja drugih država jednostavno
prihvaćali njihova božanstva kao svoja.
Da bi se izložba postavila bilo je potrebno četiri godine rada i
dobre suradnje s turskim muzejima, ističe ravnatelj bonnskog
muzeja Wenzel Jakob.
(Hina) jb il