ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - U Arheološkom muzeju u Zagrebu večeras je otvorena neobično zanimljiva izložba "Palagruža - Diomedov otok" koja pokazuje kako je Palagruža još u prapovijesti imala važnu ulogu dvosmjerna mosta između
dviju jadranskih obala.
ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - U Arheološkom muzeju u Zagrebu
večeras je otvorena neobično zanimljiva izložba "Palagruža -
Diomedov otok" koja pokazuje kako je Palagruža još u prapovijesti
imala važnu ulogu dvosmjerna mosta između dviju jadranskih obala.
#L#
Autor izložbe je Branko Kirigin iz Arheološkog muzeja u Splitu.
Izlošci pokazuju da je otok Palagruža nastanjen šest tisuća godina
prije Krista. Iz tog vremena predstavljeni su nalazi kremenih
alatka i keramičkih posuda koje su rabile prve poljodjelske
zajednice na Sredozemlju.
Drugo je veliko otkriće na Veloj Palagruži znatan i neočekivan broj
nalaza kremenih predmeta iz kasnoga bakrenog i ranoga brončanog
doba (2300.-1800. prije Krista) te rudnika kremena na Maloj
Palagruži.
Treće veliko otkriće jest obilje ulomaka keramike koja se, po
istraživanjima arheologa, izrađivala u Ateni od kraja 6. stoljeća
prije Krista pa nadalje.
Iz tog dijela izložbe predstavljeni su važni ulomci s urezanim
slovima na starogrčkom alfabetu. Među njima su najvažniji oni koji
se odnose na ime grčkog junaka Diomeda, uz Odiseja najpoznatijeg
ratnika u Trojanskom ratu. Po antičkim pisanim izvorima Diomedov se
kult štovao na mnogim mjestima na Jadranu. Novi arheološki nalazi
nedvojbeno govore da se Palagruža u antici zvala Diomedov otok i da
ondje možemo očekivati ostatke njegova svetišta.
U sklopu izložbe prikazani su i nalazi iz rimskog doba. Vidljivo je
da su i Rimljani na tom otoku imali svetište, a izgradili su i dvije
veće cisterne, kupaonicu i zgrade s mozaičnim podovima.
Izložbu upotpunjuju i nalazi iz podmorja te prikazi Palagruže na
srednjovjekovnim porculanima i zemljovidima i onaj dio što
ubrajamo u prirodoslovlje - rijetke i endemične vrste - te
glasoviti svjetionik, najveći na Jadranu.
Dio izložbe predstavlja ribarstvo i jedinstveni ribarski brod
"gajetu falkušu" koja je nedavno obnovljena.
Računa se da su dosadašnja arheološka iskapanja obuhvatila tek oko
dva posto cijelog nalazišta na Palagruži, koje se prostire na oko
šest tisuća četvornih metara.
Osim hrvatskih stručnjaka, arheologa i prirodoslovaca u
istraživanjima su sudjelovali britanski i kanadski stručnjaci.
Izložba je zapravo mali stalni postav splitskog Arheološkog
muzeja, koji se nalazi u Komiži na otoku Visu.
(Hina) ta sp