NYT 15. I. PROTEKCIONISTIČKI KAPITALIZAM 'MADE IN U.S.A.'

ezi SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 15. I. 2002. Protekcionistički kapitalizam 'made in U.S.A.' "Prije četiri godine, dok se Azija borila s gospodarskom krizom, mnogi su promatrači krivicu svaljivali na 'protekcionistički kapitalizam'. Bogati biznismeni u Aziji nisu se potrudili kazati istražiteljima istinu o njihovoj imovini, dugovima i profitima; aura nepobjedivosti koja je bila posljedica njihovih političkih veza bila je dovoljna. Tek kada se pojavila financijska kriza, ljudi su počeli analizirati svoje poslovanje koje se urušavalo pred njihovim očima. Zvuči li ovo poznato? Na prvi pogled, iznenadna politička prašina koja se digla oko 'Enrona' zbunjuje. Napokon, Bushova vlada nije spasila tvrtku od bankrota. No zbog čega je onda vlada tako dugo tajila soje veze s 'Enronom'? Zbog čega je George W. Bush dao apsurdnu izjavu da se 'Enronov' direktor, Kenneth Lay, protivio njegovoj prvoj kandidaturi za guvernera, i da su se upoznali tek nakon te kampanje? I zbog čega se tisak ponaša kao da je na pomolu veliki skandal? Zato što se vlada boji, a tisak sumnja, da će najnovija otkrića u istrazi slučaja 'Enron' razotkriti protekcionistički kapitalizam na američki način. Protekcionizam u SAD-u nije nova stvar; Clintonova vlada dovela nas je do ruba trgovačkog rata u ime proizvođača banana 'Chiquita', koja je bila najveći donator novca za predsjedničku kampanju. No Bushova administracija, sa svojim osjećajem ovlaštenosti, ne djeluje zabrinuto zbog i najočitijih sukoba interesa- kao što je plan Marka Racicota, novog predsjednika Republikanskog nacionalnog odbora, da nastavi primati sedmeroznamenkastu plaću kao lobist. (Sada tvrdi kako neće lobirati- no ipak će primati tu plaću.) Prava pitanja o odnosu 'Enrona' s vladom uključuju ono što se dogodilo prije no što je trgovac energijom zapao u krizu. Tada je navodno Lay kazao čelniku Federalnog odbora za regulaciju energije da bi trebao više surađivati ako želi zadržati svoj posao. (Nije poslušao savjet i nije zadržao posao.) Tada je 'Enron' pomogao Dicku Cheneyu da osmisli plan za energetiku koji sasvim očito djeluje kao da ga je sastavila tvrtka koja je savjetovala njegov tim. Cheney je, pak, drsko kršeći zakon, odbio je obznaniti ikakve informacije o djelovanju svog tima; što krije? A dok je 'Enron' kolabirao, druge tvrtke za energetiku ostaju u dosluhu s vladom. Samo nekoliko dana prije najnovijih otkrića o 'Enronu', vlada je signalizirala svoju namjeru da olabavi pravila o električnim centralama; krajem prošlog tjedna obznanila je svoju odluku da će nastaviti s kontroverznim planom za pohranu radioaktivnog otpada u Nevadi. Svaka od ovih odluka za tvrtke s jakim vezama s Bushom vrijedila je milijarde dolara. CBSMarketWastch.com obznanio je, u svojoj priči o odluci koja se tiče nuklearnog otpada, kako je 'jedna skupina velikih političkih donatora, tvrtki koje se bave energetikom, zaradila pravo bogatstvo.' Obratite pažnju na izvor tog navoda. Posljednjih mjeseci, dok su izvjestitelji koji se bave političkim temama bili zauzeti mahanjem zastavom, novinari koji prate poslovanja tvrtki preuzeli su vodstvo u prenošenju činjenica. A čini se da im je muka od onog što vide. Glavni urednik CBSMarketWatch-a, a ne neki cmizdravi politički komentator, bio je taj koji nas je upozorio na to da 'mala skupina čelnika tvrtki ima ogromni utjecaj na Busha i njegovu ekipu, a rezultat je promjena pravila u njihovu korist.' Poslovni časopis 'Red Herring' objavio je najveću reportažu do sada o tajnovitoj 'Carlyle Group', tvrtki za ulaganje čija priča zvuči kao zaplet loše TV serije. 'Carlyle' se specijalizirao za kupnju dobavljača sistema obrane u lošem stanju a potom ih prodaju nakon što se njihova sreća čudom okrene u njihovu korist, nakon što dobiju novi posao s vladom. Među zaposlenicima tvrtke jest i bivši predsjednik George H. W. Bush. Među ulagačima tvrtke, do kraja listopada, bila je i obitelj bin Laden iz Saudijske Arabije. Neka druga administracija ulogu Busha starijeg u 'Carlyleu' bi smatrala neprikladnom; ova administracija to očito ne misli. A ministar obrane, Donald Rumsfeld, nedavno je svom starom partneru u hrvanju s koledža, Franku Carlucciu, čelniku 'Carlyle'-a dao veoma zgodan poklon: Rumsfeld je odlučio realizirati sistem streljiva tipa 'Crusader' koji je naveliko bio kritiziran, i kojeg je čak i Pentagon bio želio zabraniti. Rezultat je bio još jedan preokret za tvrtku u vlasništvu 'Carlylea'. Tužno je to što ništa od ovoga nije ilegalno - samo zaudara. To je razlog zbog kojeg će Bushova vlada pokušati zadržati priču o Enronu usko usmjerenu na jednu tvrtku tijekom njene smrtne agonije. Sjetimo se samo činjenice da je prava priča mnogo šira", piše Paul Krugman.