AU 14.I.-APA-DESET GODINA NEOVISNOSTI

AUSTRIJA APA 14. 1. 2002. Hrvatska: deset godina poslije priznanja od strane Europske zajednice "Priznanje od strane Europske zajednice (EZ) 15. siječnja 1992. u Hrvatskoj se slavi kao 'dan neovisnosti'. Deset godina kasnije stanovništvo je nejedinstveno u ocjenjivanju rata protiv srpskih postrojba koji je u nastavku doveo do samostalnosti. Prema ispitivanju mišljenja dnevnika 'Večernji list', 55,3 posto drži da se rat 'isplatio'. 23,8 posto misli drukčije, 21 posto pokazao se neodlučnim. Ipak je svega 5,8 posto ispitanih navelo da su deset godina poslije neovisnosti zadovoljni s postignutim. Za 40,2 posto očekivanja su se 'u potpunosti' ispunila. 12,9 posto izjavilo je da su gorko razočarani postignutim. Ipak su Hrvati svjesni da suverenost donosi i stanovite obveze. 'Nadam se da se budući naraštaji Hrvatske neće opet morati boriti', rekla je 'Večernjem listu' jedna mlada studentica, 'poslije priznanja na nama je da vratimo svoj dug Europi.' Neovisnost Hrvatske bila je jedan od neodgodivih ciljeva utemeljitelja države i stranke Franje Tuđmana čiji je HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) 1990. godine pobijedio na prvim demokratskim izborima u tadašnjoj jugoslavenskoj republici. 22. prosinca 1990. Hrvatska je proglasila novi ustav ('Božićni ustav') kojim je republika definirana kao 'nacionalna država hrvatskoga naroda'. U svibnju 1991. 94 je posto Hrvata na referendumu kojega je bojkotirala srpska manjina od 600 tisuća ljudi, glasovalo za državnu neovisnost. 25. lipnja Hrvatska je zajedno sa Slovenijom formalno proglasila neovisnost. Beograd je odbio proglašenje suverenosti i Hrvatska je utonula u građanski rat. Priznanje od strane Europske zajednice ubrzalo je međunarodno priznanje. Probleme su ipak izazivala nedostatna manjinska prava. Povjerenstvo EZ-a pod predsjedanjem predsjednika francuskog ustavnog vijeća Roberta Badintera 1992. je ustanovilo da hrvatski ustav od 4. prosinca 1991. za razliku od slovenskog ili makedonskog nedovoljno jamči manjinska prava. Tek je 1995. svršio rat u bivšoj Jugoslaviji koji je donio stotine tisuća mrtvih, ranjenih i prognanih. No još je trajalo nekoliko godina dok se Hrvatska mogla približavati Europi. Tek poslije smrti hrvatskog utemeljitelja države Franje Tuđmana u prosincu 1999. i političkog obrata početkom 2000. Hrvatska je uistinu krenula putom prema Europi. U siječnju 2000. HDZ je morao prihvatiti presudan poraz na parlamentarnim izborima od socijaldemokrata i njihovih partnera. U veljači je Stipe Mesić postao novi predsjednik Hrvatske. 14. svibnja 2001. Hrvatska je parafirala Stabilizacijski i pridružbeni sporazum s EU-om. Nedovoljni uspjesi u gospodarskoj politici na posljetku su HDZ-u opet donijeli veće simpatije. Ipak je povjerenje Hrvata u budućnost neprekinuto. Gledajući unaprijed, polovica stanovništva vjeruje da će se Hrvatska 2012. biti gospodarski stabilna i postati članica Europske unije (EU). 24,2 posto ipak se boji da će Hrvatska u to vrijeme 'i dalje biti tako nerazvijena i neorganizirana' kao sada."