IHT 1.1. 2002. OMOGUĆITI CRNOGORCIMA DA SE OČITUJU

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 1. 1. 2002. Omogućite Crnogorcima da se očituju "Crna Gora je mala zemlja, no pitanje hoće li postati neovisna ili će ostati udružena sa Srbijom nije mala stvar. Europska Unija i SAD, u nešto manjoj mjeri, posebno su glasni kada je posrijedi ovo pitanje. Ustraju da Crna Gora ne samo da ne može biti neovisna nego da njen narod ne bi trebao imati pravo na referendum glede neovisnosti. Upozoravaju kako će uskratiti daljnju pomoć Crnoj Gori ako se ona opredijeli za neovisnost i potiču crnogorski narod da se opire svojim čelnicima. Crna Gora gotovo da je neovisna već četiri godine a njene vlasti više ne priznaju legitimnost krnje jugoslavenske države koju je 1992. godine stvorio Slobodan Milošević, a koja sada nema drugih republika osim mnogo veće Srbije. No zemlja je po pitanju neovisnosti podijeljena. Protivnici neovisnosti su brojni. Uglavnom su to bivši Miloševićevi sljedbenici koji sada pružaju podršku jugoslavenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici, predvodniku srbijanskih nastojanja da se održi federacija. Svi se slažu kako je status quo neodrživ i da Crna Gora i Srbija moraju pronaći nove temelje za svoj odnos. Jedna strana želi novi ustav za promijenjeni odnos između dva entiteta ali samo unutar Jugoslavije. Druga strana želi dvije neovisne države koje bi imale bliski odnos koji bi odgovarao svima, možda čak i neku vrstu unije. Srbijanski čelnici tvrde kako bi prihvatili neovisnost Crne Gore, iako takvo rješenje ne smatraju idealnim. EU pokušava posredovati no samo uz uvjet da Jugoslavija ostane kakva jest i bez referenduma. Njena jednostrana inicijativa osuđena je, izgleda, na propast. Osnovni problem nije, kao što to mnoge zapadne vlade smatraju, da će neovisnost Crne Gore uzrokovati nekakvu pobunu među kosovskim Albancima koji žele neovisnost i za sebe. U to vjeruje malo analitičara, uključujući i američku obavještajnu zajednicu. Rizik je u mogućnosti da bi ovo goruće pitanje moglo nastaviti produljivati političku neizvjesnost u ove dvije krhke zemlje. Demokracija unutar Srbije neće se proširiti bez radikalnih gospodarskih i političkih reformi, a malo je vjerojatno da će do ovoga doći u Srbiji- ili u Crnoj Gori- dok ovo egzistencijalno pitanje visi u zraku. Osim toga, srbijanska nacionalistička nastojanja da se federacija održi Srbiju drže ukorijenjenu u prošlosti i potiču čelnike da se nastave opirati reformi. Stav Zapada ovako ide u prilog političkim čelnicima i stranačkim političarima u obje zemlje čiji je nacionalizam jači od njihovih reformističkih interesa. Prikladna uloga za Zapad nije ta da narodima obiju zemalja govori kako da se organiziraju, Zapad treba jednostavno ustrajati na tome da obje strane ostvare stabilno rješenje na demokratski način uz maksimalnu suradnju bez obzira na odluku. Malo je vjerojatno da će do ovoga i doći ako se crnogorskom narodu ne omogući da donese demokratsku odluku i odabere između neovisnosti ili druge Jugoslavije. Od kraja hladnog rata, osnovano je 19 novih država, unatoč protivljenju Zapada koji je pokušavao održati i Sovjetski Savez. Mnogi neovisnost ostvaruju održavanjem referenduma. Izgleda da Zapad želi nastaviti svoju zlosretnu tradiciju i, unatoč svojim svečanim demokratskim izjavama, spriječiti demokratsko donošenje odluke", piše Morton Abramowitz.