FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: PETROKEMIJA BEZ PLINA DOK NE ZATOPLI, UMJETNO GNOJIVO ĆE SE UVESTI

ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Kutinska Petrokemija neće moći početi raditi, odnosno neće dobiti prirodni plin potreban za proizvodnju dok se ne poprave vremenske prilike i dok ne zatopli, pa će se zbog moguće nestašice umjetnih gnojiva za proljetnu sjetvu odobriti njihov uvoz.
ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Kutinska Petrokemija neće moći početi raditi, odnosno neće dobiti prirodni plin potreban za proizvodnju dok se ne poprave vremenske prilike i dok ne zatopli, pa će se zbog moguće nestašice umjetnih gnojiva za proljetnu sjetvu odobriti njihov uvoz.#L# Izjavio je to ministar gospodarstva Goranko Fižulić nakon današnjeg sastanka s predstavnicima Ine, Hrvatske elektroprivrede, Petrokemije i velikih potrošača plina. "Situacija je takva da u Hrvatskoj ima daleko više potrošača u distribuciji, pa dok se vremenske prilike ne poprave i ne zatopli nije moguće uključiti Petrokemiju", kazao je Fižulić. Najavio je da će se ovaj tjedan napraviti točna bilanca umjetnih gnojiva iz čega će se vidjeti i koliko će prekid rada Petrokemije utjecati na proljetnu sjetvu. Stoga je će, kaže, odobriti uvoz umjetnog gnojiva kako bi se spriječile moguće nestašice. Probleme oko isporuke plina Petrokemiji, koji se ponavljaju već nekoliko godina, Fižulić objašnjava tehničkim razlozima - razvojem široke potrošnje u posljednjih pet, šest godina zbog čega su postojeći transportni kapaciteti nedostatni. Tomu dodaje i problem postojeće, niske cijene plina, zbog čega INA nije ulagala u razvoj plinske mreže. Fižulić kaže da je rješenje u izgradnji magistralnih plinovoda i to jednog koji bi hrvatski sustav spojio s mađarskim, što je investicija vrijedna oko 150 milijuna dolara, dok bi drugi povezao kopneni dio s plinskim poljima sjevernog Jadrana. No, kako je za to potrebno najmanje dvije, tri godine, Fižulić je najavio da će se za iduću godinu tražiti alternativno rješenje, a temeljio bi se na prelasku plinskih elektrana HEP-a (postrojenja u Zagrebu i Osijeku) na alternativno gorivo, odnosno mazut. Te dvije elektrane troše ukupno oko 53 tisuće prostornih metara plina na sat, a tehnološki je minimum Petrokemije 60 tisuća prostornih metara na sat. Zbog niskih temperatura INA je, a to joj omogućuje i ugovor koji ima s Petrokemijom, još 10. prosinca prošle godine obustavila isporuku plina kutinskoj tvornici umjetnih gnojiva. Zbog prekida rada gubici Petrokemije u proizvodnji trenutno su oko 180 milijuna kuna, izjavio je predsjednik Uprave Petrokemije Boris Mesarić. Ističe da bi Petrokemija, u slučaju da danas dobije plin i počne raditi, mogla zadovoljiti potrebe hrvatskog tržišta, a da svaki dan kašnjenja, odnosno čekanja početka proizvodnje znači 10 posto manje količine gnojiva na tržištu. "Već sada smo u cajtnotu što se tiče opskrbe. (...) Svaki dan stajanja uvjetovat će nedostatak umjetnog gnojiva na tržištu", kazao je Mesarić. Hrvatskom je tržištu godišnje potrebno oko 500 tisuća tona umjetnih gnojiva, od čega 380 tisuća tona za proljetnu sjetvu. Prošle je godine Petrokemija proizvela ukupno nešto manje od milijun tona gnojiva, što je za oko 250 tisuća tona niža proizvodnja od predviđene također zbog zimskog stajanja zbog neisporuke plina. (Hina) bn ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙