ZAGREB, 13. siječnja (Hina) - Svega trećina mladih, kada je slobodna, najradije posjećuje diskoklubove, pokazuju rezultati istraživanja provedenog u sedam primorskih županija koje objavljuje posljednji broj časopisa "Društvena
istraživanja".
ZAGREB, 13. siječnja (Hina) - Svega trećina mladih, kada je
slobodna, najradije posjećuje diskoklubove, pokazuju rezultati
istraživanja provedenog u sedam primorskih županija koje
objavljuje posljednji broj časopisa "Društvena istraživanja".#L#
Ipak, diskoteka je prostor u koji će u slobodno vrijeme mladi
najradije pobjeći od svih mjesta (30 posto), zatim slijede kafići
(18,9), kino (15,6) te sportska igrališta (11,4), a odlazak u
kazalište ili boravak u prirodi i na sličnim mjestima nezanimljiva
su mjesta za ispitanike.
"U potrazi za dobrom zabavom: istraživanje noćnoga života mladih u
diskoklubovima na području primorskih županija", naslov je
znanstvene studije Anči Leburić sa zadarskog Filozofskog fakulteta
i Renate Relje s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" - Centar
Split.
Autorice ističu da su nastojale shvatiti ulogu i mjesto
diskoklubova u životu mladih, pretpostavljajući da je riječ o
"jednom od najvitalnijih oblika njihove noćne zabave".
Kombiniranom metodom ankete i intervjua, u razdoblju od 19.
prosinca 1997. do 17. siječnja 1998. ispitano je 1.502 ispitanika
između 15 i 39 godina starosti na ulazu ili izlazu iz 51-og
diskokluba, koji se nalaze u 32 naselja.
Istraživanje je utvrdilo kako tip redovitog posjetitelja diskoteka
u primorskim županijama nije tinejdžer, te da ispitanici nisu
jedinstveni u navođenju razloga zbog kojih posjećuju "diskače".
Najviše njih (22,2 posto) reklo je da ih posjećuje zbog pražnjenja
nagomilane energije, zatim jer im se tamo pruža bezbroj mogućnosti
upoznavanja novih ljudi (11,5), jer je to javno mjesto na kojem se
pleše (10,9), jer je to idealno mjesto za uživanje u glazbi (9,3),
jer je to idealno mjesto za "uloviti" curu ili dečka (7,8) itd.
Talijanski istraživači slično zaključuju da su tri najvažnija
motiva za posjećivanje diskoklubova ljubav prema glazbi i plesu,
mogućnost novih poznanstava te mogućnost izbora prijatelja.
Za razliku od Hrvatske, disko-zabava kao zanimljiv sociološki
fenomen u Italiji je prepoznata na vrijeme, napominju autorice.
Talijanski moderni diskoklubovi mogu tjedno primiti od tri do pet
milijuna posjetitelja, a postoji oko 6.000 lokala tipa disko ili
noćnog kluba koji zapošljavaju oko 90.000 osoba.
Europa je, kako napominju Leburić i Relja, početkom 90-tih već
otkrila goleme gospodarske prednosti i konkretnu pozamašnu
profitabilnost koja se crpi iz disko-fenomena.
Uostalom, niz empirijskih istraživanja u Italiji i Francuskoj
neizravno ukazuju na važne gospodarske efekte disko-tržišta koja
se u razvijenim europskim zemljama uglavnom smještaju u
najpoznatijim turističkim područjima.
Trećina hrvatskih ispitanika (34,2 posto) drži kako bi
diskoklubove trebalo graditi izvan gradova i urbanih središta, dok
je drugoj trećini (34,5) svejedno gdje se oni nalaze. Preostali
(27,2) žele vidjeti svoj "diskač" u središtu grada.
Rangirajući ključne probleme diskoklubova, ispitanici su na prvo
mjesto (63,2 posto) izdvojili prometne nezgode koje se javljaju
nakon izlaska iz diska, zatim problem dilanja droge (53 posto), ali
i drogiranje unutar diskoklubova (51,7) posto.
Autorice smatraju da bi pokušaji zatvaranja ili prenamjene
diskoklubova predstavljali "neznanje i nesnalaženje odraslih u
svijetu mladih". Ističu da su primjerene i učinkovite društvene
akcije one koje će voditi prema osiguravanju diskoteka kao sigurnih
mjesta zabave mladih.
Vittorino Andreoli, koji se u Italiji bavio disko-fenomenom,
napisao je: "Kako bi se valjano shvatio problem diskoteka,
promislimo - što bi bilo da ne postoje?".
(Hina) mc md