PICULA: NACIONALNA EMANCIPACIJA BILA JE PREDUVJET SVEMU OSTALOME

piše: Damir MUŠTOVIĆ ZAGREB, 13. siječnja (Hina) - Priznanje neovisnosti Hrvatske jedan je od najvažnijih događaja ne samo novije, već ukupne hrvatske povijesti, jer je nacionalna emancipacija bila preduvjetom političke, socijalne i svake druge emancipacije hrvatskog naroda, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova u razgovoru za Hinu u povodu 10. obljetnice priznanja samostalne Republike Hrvatske.#L# Neovisnu Republiku Hrvatsku, uz dotad i same nepriznate tri baltičke republike i Ukrajinu, prvi je priznao Island 19. prosinca 1991. 13. siječnja 1992. priznala ju je Sveta Stolica, a kao najvažniji dan u procesu priznavanja uzima se 15. siječnja iste godine kad su Hrvatsku, prije svega na poticaj Njemačke, priznale i zemlje članice tadašnje Europske zajednice, nakon čega je to uskoro učinio i ostatak svijeta. Razdoblje u kojem je priznata samostalna Hrvatska obilježila su, prema riječima ministra Picule, dva paralelna procesa - s jedne strane stvarale su se nacionalne države na ruševinama državnih tvorevina poput SSSR-a i SFRJ, ali je istodobno, rušenjem komunizma, nastajala "Nova Europa" na posve demokratskim osnovama. "Priznanje Hrvatske bio je, nije nimalo pretenciozno reći, značajan datum i za europsku povijest, jer se dogodio u razdoblju prekida s totalitarizmom i poništenja nedemokratskih snaga u srednjoj Europi, europskom istoku i jugoistoku", ocijenio je Picula. Istodobni procesi europskog integriranja i dezintegriranja SSSR- a, SFRJ ili ČSSR samo su naoko kontradiktorni, kazao je Picula, napomenuvši kako te države nisu bile demokratske i da građane njihovih sastavnica nitko nikad nije na izborima pitao da li žele biti u takvom obliku državne zajednice, za razliku od Europske unije, ondašnje EZ, koja je nastajala kao organizacija dobrovoljno udruženih nacionalnih zemalja. "Možda je baš takav pogled iz zapadnog kuta na rasap SFRJ, kao i notorna činjenica da se vodio rat, da su se razarali hrvatski gradovi i manipuliralo položajem srpske zajednice u Hrvatskoj doveo do pokušaja da se rat zaustavi priznanjem republika bivše države", rekao je Picula. Na pitanje zašto su se onda posljednjih godina povremeno javljale tvrdnje da su Slovenija i Hrvatska bile prerano priznate, Picula je odgovorio da je uzrok tome nepoznavanje stanja od prije deset godina, ali i interesi pojednih političkih skupina nekih zemalja. "Takve se interpretacije oslanjaju na činjenicu da su neke zemlje nastale iz bivše SFRJ još uvijek suočene s ozbiljnim unutarnjim, problemima i da u njima vladaju okolnosti gotovo izvanrednog stanja, pa neki političari misle da bi cijeli prostor bio bitno stabilniji ako bi ga se "uvezalo", poput paketa, u neki oblik zajednice koja bi, makar i prisilno, komunicirala bolje nego sad", kazao je Picula. "To je teška zabluda; problemi se rješavaju u okviru pojedine države, pri čemu treba imati mnogo strpljenja i dosta novca, a za neke probleme ni to nije dovoljno, već jednostavno treba pričekati da prođe dovoljno vremena", dodao je hrvatski ministar. Od događaja koji su obilježili prvih deset godina hrvatske države, Picula je izdvojio akcije Bljesak i Oluja, kojima su vraćena okupirana područja i završen rat, poslije čega je Hrvatska, kao "cjelovita država" mogla mnogo lakše komunicirati sa svijetom. U istu kategoriju, prema njegovoj ocjeni, spadaju i izbori 3. siječnja jer se njima, nakon svijesti o hrvatskoj državi kao činjenici, "svijet uvjerio u demokratsku živost, odgovornost i zrelost hrvatskih birača koji su se odrekli politike koja više nije imala perspektivu" i okrenuli se drugom, proeuropskom polu hrvatske politike. Hrvatska desetu obljetnicu svoje državnosti dočekuje kao zemlja s jasnom europskom perspektivom, a predstoji joj "izazovno razdoblje u kojem će morati potvrditi svoje sad već utvrđeno partnerstvo s EU" i drugim međunarodnim čimbenicima. "Pravi izazov za hrvatsku vanjsku politiku i dalje ostaje aktivna politika u regijama u koje Hrvatska zalazi; pomoć susjedima u interesu je Hrvatske jer će tako najlakše onemogućiti da se njihovi problemi preliju na njezin teritorij", smatra hrvatski šef diplomacije. "No ne želimo našu regionalnu politiku svesti samo na Balkan ili europski jugoistok, već prije svega na Sredozemlje, jer je Hrvatska prioritetno mediteranska zemlja, i srednju Europu, s kojom doticaj imamo preko Dunava i sjevernih hrvatskih krajeva", rekao je Picula, ponovivši svoju tezu da "hrvatski put u Bruxelles može ići i preko mora". Bitan preduvjet za to je da dio hrvatske javnosti konačno hrvatsku državnost osvijesti kao nepromjenjivu činjenicu i oslobodi se svojih strahova za budućnost samostalne Hrvatske, kako bi se u stvarima koje su joj važne, poput regionalne suradnje ili europskih integracija, ona mogla početi ponašati kao svaka druga zemlja. "Ti strahovi, kompleksi, pa i predrasude koje postoje u dijelu hrvatskih građana meni su razumljivi. Hrvatska je uvijek bila mala zemlja; kao što je danas mala, bila je i prije 100 godina, ali danas je svoja, doista svoja, ima priznato pravo na nacionalnu samobitnost i to je razlikuje od svih stanja u prošlosti", rekao je Picula. "Nakon što smo toliko dugo čekali na pravo da možemo živjeti u hrvatskoj državi, nije nelogičan strah od europskog integriranja, koje će navodno poništiti tu državnost", rekao je Picula. No, nastavio je, razloga za strah nema, jer je EU organizacija dobrovoljno udruženih nacionalnih zemalja. Hrvatska će u nju preko Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju također pokušati ući na dobrovoljnoj osnovi, jer, naglasio je Picula "nitko Hrvatsku ne može prisiliti na nešto što velika većina njezinih građana neće potvrditi". Nijedna od nacionalnih država koje danas čine EU nije izgubila svoju suverenost ni u jednom kulturnom ili političkom aspektu, rekao je Picula, napomenuvši kako, npr. "građani Francuske nemaju osjećaj da biti Europljanin i biti Francuz poništava jedno drugo". "Više Europe u Hrvatskoj nikako ne znači i manje Hrvatske u njoj, već može značiti samo više Hrvatske u Europi", zaključio je Picula. (Hina) dam sv