VLADA DONIJELA PROGRAM POTICANJA ZAPOŠLJAVANJA I PREDLOŽILA

VLADA DONIJELA PROGRAM POTICANJA ZAPOŠLJAVANJA I PREDLOŽILA PROMJENE POTICAJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA Program poticanja zapošljavanja, usmjeren na pet ciljanih skupina - mlade i obrazovane, KV i VKV radnike, starije osobe, invalidne i teško zapošljive osobe, te hrvatske branitelje hrvatska je Vlada danas i formalno prihvatila, nakon što je proteklih dana program predstavila javnosti i socijalnim partnerima. Program je to u okviru kojega bi u ovoj i idućoj godini radno mjesto trebalo naći 36.700 nezaposlenih. Država bi njihovo zapošljavanje kroz četiri godine sufinancirala s 1,2 milijarde kuna. Dio novca za program osiguran je u proračunu za ovu godinu, a ostatak će se osigurati u proračunima za iduće godine. To je realan, konkretan i razvojen projekt, rekao je ministar financija Mato Crkvenac. Uspjeh programa, ističe ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković Pozaić, traži da svi resori koji potiču zapošljavanje budu komplemetarni i rade složno. Istaknula je da se programima radna snaga želi osposobiti za prilagodbe potrebama tržišta, a članovi Vlade potrebnim smatraju reformirati postojeći sustav obrazovanja. Vlada je stoga u konačnici dala dvomjesečni rok ministarstvima prosvjete i znanosti da predlože reformu srednjeg i visokog obrazovanja. Najavljujući promjene u obrazovanju, ministar prosvjete Vladimir Strugar istaknuo je kako će tim promjenama svakom srednješkolcu biti osigurano da ne ostane bez zanimanja, pa čak i ako završava gimnaziju, a ne nastavlja studij. Premijer Ivica Račan ističe da je program poticanja zapošljavanja Vladin strateški projekt, no, da se unatoč tome njime neće riješiti svi problemi nezaposlenosti. No, kaže Račan, negdje se morao napraviti iskorak, a ocijenjeno je da je to najlakše napraviti preko projekta zapošljavanja mladih i visokoobrazovanih "S faksa na posao". Slijedom tog programa u ovoj i idućoj godini radno bi mjesto trebalo naći gotovo 18,5 tisuća mladih. Račan ocjenjuje da je taj program, zahvaljujući subvencijama države atraktivan i za poduzetnike. Konkretno, ako poduzetnik zaposli deset mladih, zahvaljujući poticajima države, plaćat će samo četvoricu, a ako je riječ o poduzetniku s otoka ili područja posebne skrbi od deset ljudi plaćat će samo dva, rekao je. Premijer je prenio i Vladina očekivanja da taj program bude poticajan i za lokalne vlasti koje često upozoravaju da nemaju dovoljno kvalitetnih i obrazovanih mladih ljudi. Resorni ministar rada Davorko Vidović istaknuo je, da Vlada radi i na promjeni zakonodavnog okvira na tržištu rada, modernizaciji institucija. Program poticanja zapošljavanja realizirao bi se preko šest programa, uz već spomenuti "S faksa na posao" i kroz programe "Iz učionice u radionicu", "Učenjem do posla", "Iskustvom do profita", "Šanse i za nas" i "Posao za branitelje". Lepeza mjera uključuje sufinanciranje zapošljavanja i samozapošljavanja, te obrazovanje. Na Vladi je istaknuto da Hrvatska za poticanje zapošljavanja izdvaja 0,36 posto BDP-a dok istodobno taj postotak u zemljama EU-a iznosi oko 1,3 posto. Hrvatska je Vlada s današnje sjednice predložila zakonske izmjene kojima bi se smanjili poticaji za proizvodnju krušnih žita (pšenice, durum pšenice i raži) pivskog ječma, suncokreta i šećerne repe, a povećali poticaji za soju. Predlažemo određeno smanjenje poticaja, posebno za krušna žita, jer se s obzirom na ukupnu proizvodnju mora destimulirati proizvodnja određenih kultura, konkretno pšenice, izjavio je ministar poljoprivrede Božidar Pankretić. Naveo je da Hrvatska ima pet poljoprivrednih proizvoda u količinama dovoljnim za domaće tržište, i nelogično je, dodao je, da stimuliramo proizvodnju onih kojih imamo viška. Objasnio je da se, iako je stvoreno tržište pšenice, na određeni način stimulira izvoz dijela pšenice kako bi se stabiliziralo domaće tržište. Pankretić je predložene izmjene obrazložio i nužnošću nastavka reforme poljoprivrede, koja predviđa i transparentniji sustav poticaja. Najavio je da će vrlo skoro pred Vladu stići i prijedlog Zakona u potpori u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. Vlada je Saboru uputila i konačni prijedlog mjerila i uvjeta za privatizaciju poljoprivrednog zemljišta što će omogućiti da se vrlo skoro krene u prodaju, zakup ili koncesije poljoprivrednog zemljišta. Ulazimo u dosta rizičan potez privatizacije poljoprivrednog zemljišta, a predložena mjerila smanjit će mogućnost zloupotreba, kazao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Cilj Vlade, kaže Linić, nije zaraditi na privatizaciji poljoprivrednog zemljišta već potaknuti obiteljska gospodarstva na povećanje proizvodnje. S druge strane, pokušat će se eliminirati svi koji se nemaju namjeru baviti poljoprivredom, već prometom nekretnina, rekao je. Saboru je Vlada na potvrdu uputila ugovor o zajmu za strukturnu prilagodbu koji je 5. prosinca potpisan sa Svjetskom bankom. Riječ je o SAL zajmu u iznosu od 202 milijuna dolara namijenjenih potpori Vladinim strukturnim i institucionalnim reformama. Zajam je na rok od 15 godina, uz pet godina počeka, s kamatom od oko četiri posto. Ministar financija Mato Crkvenac to je iskoristio da ponovi kako u hrvatskim bankama postoje znatna sredstva za financiranje gospodarstva. U bankama je trenutno oko 100 milijuna eura raspoloživih za financiranje dobrih programa, kazao je. Naveo je da bilance banaka pokazuju da hrvatske banke neovisno o tome što su u stranom vlasništvu, nisu izvlačile dobit već su je reinfestirale u Hrvatskoj. Nadamo se da će to činiti i nadalje, poručio je ministar Crkvenac.