WASHINGTON, 10. siječnja (Hina/AP/Reuter) - Sjedinjene Države pripremaju premještaj gotovo 400 talibanskih zatvorenika iz Afganistana u svoju bazu u zaljevu Guantanamo na Kubi.
WASHINGTON, 10. siječnja (Hina/AP/Reuter) - Sjedinjene Države
pripremaju premještaj gotovo 400 talibanskih zatvorenika iz
Afganistana u svoju bazu u zaljevu Guantanamo na Kubi. #L#
USA Today objavio je u četvrtak da će Pentagon u transferu
talibanmskih zatvorenika koristiti ekstremne sigurnosne mjere.
Talibani će lancima biti privezani za sjedišta u zrakoplovu, a
vjerojatno će im biti ubrizagani i sedativi. Svakog zatvorenika
čuvat će dvojica vojnika. Do Kube će stići transportnim
zrakoplovima, u supinama po 20 ili 30. Svaki će transportni
zrakoplov imati pratnju borbenih.
Kako su se Amerikanci, razmišljajući o zatvorskom smještaju za
talibane, odlučili za Gunatanamo Bay - mjesto kojeg je američki
ministar obrane Donald Rumsfeld nazvao "namanje lošim" odabirom?.
Vojni stručnjaci obrazlažu da se radi o jednoj od najsigurnijih
prekomorskih američkih baza, što smanjuje mogućnost za bijeg ili
proboj simpatizera izvana. Baza je s tri strane okružena morem, a na
četvrtoj je, osim budne straže marinaca, i zid od kaktusa što ga je
Castro dao sagraditi kako bi obuzdao želje nezadovoljnih Kubanaca
za bijegom u američko okrilje.
Bushova administracija ne želi talibane smjestiti u neki od
sigurnijih američkih zatvora jer bi time u pitanje dovela želju da
im se sudi na vojnim sudovima. Američki je vrhovni sud zadržao pravo
da revidira odluke vojnih sudova na američkom tlu, što je u
povijesti znao i činiti.
Američka baza u Guantanamo Bayu zauzima 75 kvadratnih kilometara
površine i u njoj se trenutno nalazi 700 vojnika, a još će ih 1500
stići u pomoć za čuvanje pridošlih zatvorenika. Amerikanci su bazu
u Guantanamu osnovali 1898. godine u jeku španjolsko-američkog
rata. Novoustanovljena Republika Kuba popustila je 1903. godine
zahtjevima Sjedinjenih Država da im Guantanamo da u najam. Kubanci
nisu imali mnogo izbora jer su nezavisnost ionako stekli
zahvaljujući američkoj pomoći. Amerikanci su osim svojih interesa
trebali štititi i Kubance od ponovne španjolske najezde. Tada
dogovorena godišnja renta od 2000 zlatnika danas se procijenjuje na
četiri tisuće dolara. Ugovor je proširen 1934. godine kada je
potpisano da se baza može napustiti samo uz pristanak obiju
strana.
Castro američku bazu smatra uvredom za kubanski suverenitet i već
30 godina odbija unovčiti američki ček za najam. Ali izbora nema i
ugovor mora poštivati. Kubansko ministarstvo vanjskih poslova
priznaje da nema jurisdikciju nad bazom. Castro je Guantanamo,
međutim, znao koristiti i za svoje intrese, Tako je, primjerice,
opravdao sovjetsku vojnu nazočnost na svom otoku.
Redovnom zrakoplovom linijom može se iz Jacksonvillea na Floridi do
baze stići za dva sata, ali prometa između Guantanama i ostatka Kube
nema.
Amerikanci smatraju da se Castro neće buniti talibanskim
premještajem. Prvo, ne želi proterorističku sliku o sebi, a želja
mu je i ublažiti američka ograničenja na trgovinsku suradnju s
Kubom.
(Hina) dj sd