BA-religije-Vlada-Nac. manjine i etn. zajednice-Nemiri/sukobi/ratovi RFE 9. I. MEĐA KATOLIČANSTVA I PRAVOSLAVLJA STOTINJAK KILOMETARA ZAPADNIJE RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE9. I. 2002.BiH: zašto se katoličanstvo uzmaklo na Zapad? Prilog
Hamze Bakšića. Prvi put od razgraničenja pravoslavlja i katoličanstva, katoličanstvo je svoju granicu povuklo za stotinjak kilometara na Zapad. Banjalučki biskup Komarica uputio je još jedan dramatičan apel. Od sedamdeset tisuća Hrvata koliko ih je prije rata živjelo u ovoj biskupiji, vratilo se njih tisuću i sedamsto. Svaki četrdeseti, otprilike. I župnici u Posavini govore da je povratak spor, simboličan, da uzurpatori ne napuštaju imanja. Slika je sumorna: od 15 tisuća Hrvata u Bosanski Brod, sada Srpski Brod, vratilo se njih 250; u Bosanski Šamac 70 od deset tisuća; u župu Plehan sedamdesetak od sedamnaest tisuća; u Modriču 150 od sedam tisuća. U osnovnu školu pretežno hrvatskog naselja Ulica u Brčkom ide samo četvero djece. Svećenici su svjedoci povijesnog fenomena ? prvi put od razgraničenja pravoslavlja i katoličanstva, katoličanstvo je svoju granicu povuklo za stotinjak kilometara na Zapad. To je posljedica etničkog čišćenja i obrane ratnog plijena.
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
9. I. 2002.
BiH: zašto se katoličanstvo uzmaklo na Zapad? Prilog Hamze
Bakšića.
Prvi put od razgraničenja pravoslavlja i katoličanstva,
katoličanstvo je svoju granicu povuklo za stotinjak kilometara na
Zapad.
Banjalučki biskup Komarica uputio je još jedan dramatičan apel. Od
sedamdeset tisuća Hrvata koliko ih je prije rata živjelo u ovoj
biskupiji, vratilo se njih tisuću i sedamsto. Svaki četrdeseti,
otprilike.
I župnici u Posavini govore da je povratak spor, simboličan, da
uzurpatori ne napuštaju imanja. Slika je sumorna: od 15 tisuća
Hrvata u Bosanski Brod, sada Srpski Brod, vratilo se njih 250; u
Bosanski Šamac 70 od deset tisuća; u župu Plehan sedamdesetak od
sedamnaest tisuća; u Modriču 150 od sedam tisuća. U osnovnu školu
pretežno hrvatskog naselja Ulica u Brčkom ide samo četvero djece.
Svećenici su svjedoci povijesnog fenomena ? prvi put od
razgraničenja pravoslavlja i katoličanstva, katoličanstvo je
svoju granicu povuklo za stotinjak kilometara na Zapad. To je
posljedica etničkog čišćenja i obrane ratnog plijena.
Iza tisuća ljudskih drama koje krije podatak o povratku Hrvata
stoji operativna suradnja Srpske demokratske stranke i Hrvatske
demokratske zajednice. Prva, kojoj pripada početni projekt
etničkog čišćenja, nastoji zadržati status quo dok raseljeni i
prognani ne zaborave zavičaj, a ratni, trebalo bi biti privremeni,
doseljenici ne prihvate novu sredinu i tuđu imovinu kao svoju. Ovo
drugo se već dogodilo. Hrvatska demokratska zajednica ni na jednim
dosadašnjim izborima nije pokazala ozbiljno zanimanje da uzme
svoje mjesto u Skupštini Republike Srpske.
Na djelu je dogovor Miloševića i Tuđmana iz Karađorđeva, kojeg su
početkom rata razradili Mate Boban i Radovan Karadžić. HDZ se
tvrdokorno drži područja koje smatra svojim, to su općine uvrštene
u Herceg-Bosnu, a flegmatično prima na znanje sudbinu Hrvata koji
se žele vratiti na predratne, krajiške i posavske adrese.
Jednako je važno da se Bošnjaci ne vrate u Čapljinu i Hrvati u Banju
Luku. Pred ovakvom politikom dviju nacionalnih stranaka
konstitutivnost sva tri naroda na cijelom području ostaje
teoretska. Jednostavno, u Republici Srpskoj neće biti dovoljno
Hrvata da realiziraju svoje pravo.
To je jedan od razloga zašto neki ovdašnji analitičari upozoravaju
da je blokiranje Aneksa sedam Daytonskog sporazuma prijevara koju
čini barem jedna od ugovornih strana. To suštinski i formalno-
pravno ugrožava opstojnost cijelog sporazuma.
(RFE)