AU 8.I.-APA-REPUBLIKA SRPSKA SLAVI DAN SVOJE DRŽAVNOSTI

AUSTRIJA APA 8. I. 2001. Republika srpska slavi 10.obljetnicu utemeljenja "Republika srpska u srijedu slavi 10. obljetnicu svojega utemeljenja. 9. siječnja 1992. bosanski su Srbi proglasili taj entitet Bosne i Hercegovine neovisnom 'državom' kao 'preuranjenu mjeru' i reakciju na težnje bosanskih muslimana i Hrvata da od strane EU-a zatraže priznanje i odvajanje od Jugoslavije, kako su to Hrvatska i Slovenija već učinile. Iako ta odluka bosanskih Srba nikada nije međunarodno priznata, Republika srpska Daytonskim je sporazumom 1995. de facto prihvaćena. U bošnjačko-hrvatskoj federaciji 9. siječanj je naravno običan radni dan. Zapravo Bosna i Hercegovina i više od šest godina poslije Daytona, kad je rat (1992.-1995.) službeno svršio i zemlja podijeljena na dva entiteta (bošnjačko-hrvatsku federaciju i bosansku srpsku republike), kao jedinstvena država postoji de facto samo na papiru. U praksi različite narodnosne skupine unatoč svim naporima međunarodne zajednice, ponajprije međunarodnog dužnosnika za Bosnu Wolfganga Petritscha, uglavnom žive jedne pored drugih a ne zajedno. Politička, ekonomska a ponajprije socijalna suradnja ne funkcionira ne samo između dva entiteta, nego i unutar federacije stvorene 1994. pod pritiskom SAD-a između muslimana i Hrvata ima više razlika nego zajedništva. Dok se muslimanske stranke zalažu za zajedničku državu s jačom središnjom vladom, hrvatski čvrstorukaši ustraju na svojoj 'državi' proglašenoj tijekom rata i međunarodno nepriznatoj i traže političko-teritorijalno preoblikovanje zemlje na najmanje tri federalne jedinice ili na više kantona. Većinski Hrvatima nastanjena područja prema njihovim bi predodžbama trebala biti uključena u 'Herceg-Bosnu'. Srbi su pak 'ponosni' na svoju 'državu'. Nagađanja ili čak zahtjeve za ukidanjem tog entiteta smjesta odbijaju. Tako je Petritsch sredinom prosinca najavio da bi Republika srpska mogla biti ukinuta kao političko-terotorijalna jedinica. Važne reforme nisu provedene a vlada u Banjoj Luci svojom opstrukcijskom politikom sve više slabi i delegitimira taj entitet. 'Nitko ne može ukinuti Republiku srpsku', bila je prva reakcije iz Banje Luke. Da bosanska srpska republika 'nema alternative' i da je njezino postojanje izravno povezano sa zaštitom interesa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, naglasio je predsjednik bosansko- srpske republike Mirko Šarović u prigodi desete obljetnice te područne jedinice. Pritiska s raznih strana za ukidanje republike srpske bit će uvijek. Ali time prijetiti ako određene reforme nisu provedene, je 'glupost', jednako kao i 'priča da je Republika srpska stvorena na genocidu pa ju stoga treba eliminirati', kaže Šarović. Neposredni susjedi trebali bi priznati Republiku srpsku a ne obilježavati ju kao 'državu apartheida', jer samo tako bi se mogli riješiti veliki problemi u Bosni i Hercegovini, naglasio je Šarović. Oni se (zagovaratelji jedinstvene države) moraju osloboditi i 'snova o Bosni i Hercegovini koji nisu mogući ili koje ne prihvaća barem polovica države'. Predsjednik se silovito očitovao protiv tvorbe 'bosanske nacije'. Da to ne bi pridonijelo smirivanju i da bi to njemu 'i barem dvama narodima (Srbima i Hrvatima) u Bosni i Hercegovini diglo kosu u zrak'. U toj nekoć omiljenoj republici Josipa Broza Tita ('doživotni maršal' nazivao ju je 'malom Jugoslavijom'), različitosti utemeljene na nacionalnoj podlozi, čini se, još uvijek imaju veliku ulogu. To se osobito pokazuje na problematici povratka izbjeglica. Ni danas tisuće protjeranih tijekom rata ne mogu u toj zemlji slobodno odlučivati gdje će živjeti, da se ne govori o njihovim zahtjevima da se vrate domovima. Etničko nepovjerenje, strah i ponekad mržnja i danas se još čine izrazitim čimbenicima u Bosni i Hercegovini."