IT-4.I.CORRIERE-EURO NA BALKANU

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 4. I. 2002. Na Balkanu, gdje je euro u džepu iluzija normalnosti "31. prosinca jedna starija gospođa ulazi u jednu banku na Jelačićevom trgu, središnjem zagrebačkom trgu, noseći u rukama jednu krupnu omotnicu. Čeka svoj red i onda otvara svoj paket: izlazi 30.000 maraka (15.330 eura). 'Želim euro', obznanjuje blagajniku. No odbijanje je neizbježno: 'Žao mi je, to je prerano. No možete položiti marke na račun i bit će automatski promijenjene'. Otpuhujući, gospođa odlazi, ne želi ni čuti za tekuće račune, i tako uzima svoju ušteđevinu i vraća je pod madrac, čekajući euroday. Takve scene nisu bile rijetke u Zagrebu prošlih dana. No i mnoštvo u bankama u Sarajevu, Prištini i Podgorici nije bilo mnogo drugačije od onoga u Milanu ili Parizu. Euro je prešao granice Europske unije i izgradio most prema Balkanu, zamijenjući kao glavna valuta tog područja njemačku marku. 31. prosinca istjecao je rok za promjenu maraka bez plaćanja provizije, a ovdje su ih svi pomalo imali, u banci, a poglavito od kuće, kao protuotrov za stalne devalvacije nacionalnih valuta. Na samo Silvestrovo, u najvažnijim hrvatskim bankama, Zagrebačkoj i Privrednoj banci Zagreb, položeno je 1,4 milijardi maraka na tekuće račune, gotovo četvrtina od 6 milijardi promijenjenih u prosincu. Razlog tomu objašnjava Nikola, mladić iz Zagreba: 'Moja je obitelj položila mnogo dinara u banku tijekom osamdesetih, životnu ušteđevinu. Potom je došao rat i banke su sve konfiscirale. Tek nakon dosta godina uspjeli smo vratiti dio tih novaca. No sada više nemamo povjerenja'. 'Zahvaljujući euru', kaže Lidija Bunta, direktorica marketinga austrijske banke Hypo Alpe Adria Bank, 'vraća se povjerenje: u prosincu imali smo porast pologa od 169 posto'. Međutim od tuda do korištenja eura kao uobičajene valute dug je put. Na ulicama Zagreba malo je prodavača koji ih primaju. Za manja plaćanja još se uvijek radije koristi kuna, uvedena 1993. zamijenivši jugoslavenski dinar. Neki rade iznimke, poput jedne prodavačice u Glenfieldu, u Ilici: u početku je zbunjena, potom se telefonski savjetuje s vlasnikom i na kraju prihvaća novčanice i kovanice. I političari pokušavaju dati poticaj novoj valuti. Hrvatski ministar financija Mato Crkvenac savjetuje trgovcima da izlože dvije cijene, u kunama i euru: to je teško provediv prijedlog, obzirom da između dvije valute nema fiksnog tečaja te bi se stoga cijene trebale obnavljati svaki dan. A jedan od tri hrvatska vicepremijera, Slavko Linić, novinama je dao naslutiti da bi Hrvatska narodna banka imala plan za prihvaćanje eura kao službene valute u kratkom roku. Jučer je morao istupiti guverner Željko Rohatinski opovrgnuvši takav plan. Dok su u Zagrebu europoslovi u tijeku, i Sarajevo se pokreće, mada sporije, obzirom da dolazak nove valute mora računati sa stradalim gospodarstvom.(...)", piše Alessandro Trocino.