IT-HR-SI-YU-financije-integracije-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije IT-6.I.-AVVENIRE- EURO I BIVŠA JUGOSLAVIJA ITALIJAAVVENIRE6. I. 2002.Nova valuta "ponovno ujedinjuje" bivšu Jugoslaviju"Podijeljeni radi dinara, zajedno u
euru. Nakon više od deset godina od svog političkog raspada, bivša Jugoslavija ponovno nalazi neočekivano gospodarsko spoj u zajedničkoj europskoj valuti. Nestanak njemačke marke, već dugo prilično raširene valute u svim republikama nastalima iz pepela jugoslavenskih sukoba, u područje eura dovodi i Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.Uz nacionalne valute, pojavit će se dakle i euro. I dok je Slovenija na vodećem startnom položaju za ulazak u Europu (na listi je čekanja da sjedne za bruxelleski stol od 2004.), Crna Gora se čak sprema prihvatiti euro kao jedinu valutu, pošto je iz opticaja već više od godinu dana izbacila jugoslavenski dinar. U etničko-gospodarskoj slagalici Balkana, Slovenci i Hrvati najpozorniji su spram gospodarsko-financijskih spletova Eurolandije. Središnje banke su se već dugo opremile kako ne bi izgubile vlak monetarne revolucije koja se sprema obrušiti na europske građane.Slovenija, koja ima nešto manje od dva milijuna stanovnika i više od
ITALIJA
AVVENIRE
6. I. 2002.
Nova valuta "ponovno ujedinjuje" bivšu Jugoslaviju
"Podijeljeni radi dinara, zajedno u euru. Nakon više od deset
godina od svog političkog raspada, bivša Jugoslavija ponovno
nalazi neočekivano gospodarsko spoj u zajedničkoj europskoj
valuti. Nestanak njemačke marke, već dugo prilično raširene valute
u svim republikama nastalima iz pepela jugoslavenskih sukoba, u
područje eura dovodi i Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru,
Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.
Uz nacionalne valute, pojavit će se dakle i euro. I dok je Slovenija
na vodećem startnom položaju za ulazak u Europu (na listi je čekanja
da sjedne za bruxelleski stol od 2004.), Crna Gora se čak sprema
prihvatiti euro kao jedinu valutu, pošto je iz opticaja već više od
godinu dana izbacila jugoslavenski dinar. U etničko-gospodarskoj
slagalici Balkana, Slovenci i Hrvati najpozorniji su spram
gospodarsko-financijskih spletova Eurolandije. Središnje banke
su se već dugo opremile kako ne bi izgubile vlak monetarne
revolucije koja se sprema obrušiti na europske građane.
Slovenija, koja ima nešto manje od dva milijuna stanovnika i više od
4 milijardi dolara pričuva, već se prikvačila na europsku
lokomotivu i već je pokrenula proces usmjeravanja na jedinstvenu
valutu. S prosječnom plaćom od oko dvije tisuće njemačkih maraka na
mjesec, slovenski štediše nakupili su oko 500-600 milijuna maraka
koji su, prema viceguverneru Banke Slovenije Darku Bohnecu,
skriveni u madracima Slovenaca i koji se sada trebaju promijeniti
do 28. veljače, upravo kao i u Italiji. Tolar će ostati na snazi, kao
što će i na cijelom području vrata ostati otvorena dolarima i
švicarskim francima.
I Zagreb se priprema za dolazak eura. Kune, iskovane 1994. tijekom
rata, mlađe su sestre njemačke marke. Bit će moguće promijeniti do
tri tisuće maraka gotovine u bilo kojoj hrvatskoj banci, no iznad te
brojke bit će potrebno ispuniti jedan niz dokumenata. Zabrinutost
da uvođenje eura nudi mogućnost 'pranja' goleme količine prljavog
novaca velika je i u Srbiji. No u Beogradu i cijeloj zemlji bit će
ipak moguće promijeniti do deset puta više: 30.000 maraka u
gotovini bit će moguće promijeniti bez ikakvih osobnih isprava na
bilo kojem bankovnom šalteru. 'Novac ne smrdi' moto je Mlađana
Dinkića, guvernera Narodne banke Jugoslavije, jugoslavenske
nacionalne banke. Kako bi se izvršila promjena u euro bit će vremena
do 31. svibnja. No postoji rizik da će u banke osim štediša doći i
krijumčari, kriminalci, i šverceri kojima je potreban 'čist'
novac. (...)", piše Emiliano Bos.