RFE 5. I. HRVATSKE BANKE I ZAMJENA U EURO

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 5. I. 2002. Zagreb: banke bogatije za šest milijardi maraka. Prilog Milana Gavrović. Hrvatske su banke doslovno zapljusnute milijardama maraka koje građani vade iz čarapa, kako bi ih zamijenili u eure bez provizije. Bankari procjenjuju da će samo tri do šest posto ljudi, nakon zamjene u eure, ponovno odnijeti svoj novac kući. To znači da će u bankama ostati kapital koji se sad u njih sliva, što bi trebalo iz temelja promijeniti stanje na tržištu kredita. Velika bi ponuda morala dovesti do isto tako velikog snižavanja cijena; a cijena kredita su kamate. Koliko bi se one morale smanjiti, može se zaključiti po tome, što su samo u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu hrvatski građani donijeli na šaltere oko 2,5 milijarde maraka. Prema istraživanju splitske agencije Puls, građani su držali kod kuće oko šest milijardi maraka. Skoro svim tim novcem odjednom će raspolagati banke. One su, zasad, reagirale u skladu s očekivanjima; čak je deset banaka već najavilo niže kamate. Ali, također u skladu s očekivanjima, ni jedna nije rekla koliko će iznositi to pojeftinjenje kredita. Štednja je rasla i u prošloj godini, ali banke su čak 70 posto tog novca položile na račune u inozemstvu. Tako su kamate u Hrvatskoj i dalje ostale visoke. Banke se opravdavaju, da je kreditiranje u Hrvatskoj sumnjiv posao jer ne djeluje pravni sustav, pa nisu sigurne da će posuđeni novac dobiti natrag. Prava je istina da u Hrvatskoj ne djeluje tržište novca i kredita. Banke se prešutno udružuju u kartele, što znači da izbjegavaju konkurenciju koja bi dovela do snižavanja kamata. To, inače, nije specifično hrvatsko stanje. Banke se i drugdje ponašaju tako, naravno ako mogu. U zemljama Europske unije to im je, međutim, onemogućeno na razne načine. Za Hrvatsku je posebno zanimljiv primjer Italije, jer su bankari iz te zemlje pokupovali lavlji dio ovdašnjih banaka. A upravo je Italija donijela poseban protulihvarski zakon. Kad bi se formula za izračunavanje najveće kamate, koja se po tom zakonu u Italiji ne smatra lihvarskom, primjenjivala i u Hrvatskoj, banke ne bi smjele uzimati više od osam posto. Ali kako takvog zakona nema, kamate su u Hrvatskoj dvostruke ili još veće. Kamata na dozvoljeni minus na tekućim računima iznosi oko 20 posto, što bi u Italiji nesporno došlo pod udar zakona. Najgore je, međutim, što banke visokim kamatama čine poslovanje, a posebno investicije, neizdrživo skupim, i time koče razvoj i zapošljavanje. Hoće li se to sada promijeniti, odnosno hoće li se kamate u Hrvatskoj sniziti na europsku razinu? Vlast je prodala banke strancima, a sad bi morala osigurati da se oni u Hrvatskoj ponašaju isto kao i u svojim zemljama. (RFE)