FRANCUSKA-LE MONDE OD 5.1.02. POVRATAK RUSA U AFGANISTAN

FRANCUSKA LE MONDE 5.I.2002. Povratak Rusa u Afganistan "Dvanaest godina nakon poraza u Afganistanu, Rusi se vraćaju u Kabul. No ovaj put su im put otvorile američke bombe. Rusija je čak u puno boljem položaju od svojih partnera u 'protuterorističkoj koaliciji'. Zahvaljujući dobrim odnosima s čelnicima Sjevernog Saveza, prva je na lice mjesta poslala vladino izaslanstvo, prva je ponovno otvorila veleposlanstvo, a nazočnost njezinih 'posebnih izaslanika' općenito je, kako se čini, bolje primljena od nazočnosti britanskih vojnika koji su koncem studenog stigli u zračnu luku Bagram. Dakako, četiristo 'dužnosnika' - iz ministarstva obrane, vanjskih poslova i za 'izvanredna stanja' (ruski humanitarci) - došli su u Kabul 'na zahtjev afganistanskog predsjednika Burhanudina Rabanija', kazao je Vladimir Putin. Protivno onome što bismo mogli pomisliti gledajući neprekidnu povorku Iljušina 76 u bagramskoj zračnoj luci nedaleko od Kabula, u zemlji 'nema ruske vojne nazočnosti', kažu u Kremlju. Tamo nema ni padobranaca ni vojne opreme, već 'skupine graditelja i graditeljski materijal'. Uostalom, u Kabulu radi ruska bolnica, dopremljene su stotine tona humanitarne pomoći, a 'spasioci' ministarstva za izvanredna stanja nedavno su stanovnicima Kabula dijelili 'hranu, odjeću i igračke'. Tu bi iznenadnu brigu za afganistanski puk trebalo pozdraviti, ali možemo se zapitati zašto istodobno dvjesto pedeset tisuća čečenskih izbjeglica - dakle punopravnih građana Ruske Federacije - i dalje čami u uvjetima koje nevladina organizacija Liječnici bez granica (MSF) smatra 'nedostojnim', bez ikakva sažaljenja Moskve. Humanitarni djelatnici iz MSF-a koji su u Ingušetiji, žale se u jednom radnom dokumentu na 'prenapučenost', 'nedostatak higijene' i na 'smanjenje pomoći' puku koji je pobjegao iz Čečenije pred borbama, a napose pred 'čišćenjem' koje su temeljito provodile ruske snage. Ruski 'spasioci' iz ministarstva za izvanredna stanja prestali su, uostalom, dijeliti topla jela u čečenskim logorima, gdje izbjeglice sada dobivaju 'mesne konzerve kojima je rok trajanja istekao prije godinu dana'. Međutim, kroz blagajnu tog ministarstva ide sav novac koji međunarodna zajednica daje da bi se ublažila sudbina izbjeglica... Ono hrani rusku vojsku i financira oružane čuvare za djelatnike nevladinih organizacija i UN-ovih ureda kojima prijeti otmica. Ista zbrka žanrova - u kojoj se miješaju humanitarne i sigurnosne zadaće - prevladava i u Kabulu. Kremlj je čelnikom ruskih humanitaraca u Afganistanu imenovao bivšeg kagebeovca, generala- pukovnika Valerija Vostrotina, nekadašnjeg pripadnika elitne postrojbe Alfa. Potonji se istaknuo u Kabulu 1979., vodeći svoju postrojbu u napad na palaču Hafizulaha Amina, u strašni pokolj koji je bio prvi čin rusko-afganistanskog rata. Što dakle skriva trojanski konj ruskog humanitarnog rada? Kremlj želi, kako kaže, da se u Afganistanu stvori 'stabilno i napredno' okružje na pragu njegova 'područja utjecaja', napose u blizini Tadžikistana. Preko te satelitske države (1340 kilometara granice s Afganistanom) dolazi najveća količina droge koju proizvode mudžahedini i talibani pod nosom jedanaesterih tisuća ruskih graničara koji stražare na tom području. Moskva ponajprije želi osigurati trajnu nazočnost u Afganistanu. Moguća izgradnja budućih naftovoda i plinovoda koji će na jug dopremati energente iz bivših sovjetskih muslimanskih republika, neće moći bez nje. Nije važno ni to što joj nedostaju financijska sredstva, a njezina je najjača karta lijepo ponašanje u protutalibanskoj fronti koja je dobila glavna ministarstva u prijelaznoj vladi. Nije li se sadašnji afganistanski ministar obrane, general Muhamed Fahim, obučavao u Khadu, političkoj policiji afganistanskog komunističkog režima utemeljenoj u sklopu sovjetskog KGB-a? 'Koristeći svoj utjecaj u Sjevernom savezu, Rusija želi sudjelovati u odlukama o budućnosti Afganistana (...) Naše veze s Iranom i s Indijom dodatni su adut. Dovoljno je obuzdati ambicije Saveza da bismo dobili ono što nismo mogli dobiti u deset godina rata', komentirala je 30.XI. 'Pravda', nekadašnje glasilo Komunističke partije. 'S naše bi strane bilo neprostivo da SAD-u prepustimo svu odgovornost za uspostavu mira', rekao je Dmitrij Rogozin, predsjednik odbora Dume za vanjsku politiku na konferenciji u Moskvi. 'Naša sigurnosna granica ne ide duž Amu-Darje Šrijeka koja Uzbekistan dijeli od AfganistanaĆ, već duž Hindukuša Šplaninski masiv na sjeveru AfganistanaĆ', pisao je u zadnjem broju ruski časopis 'Ruski žurnal' parafrazirajući riječi generala Snesareva od prije sto godina, koji je kročio tim područjem u doba 'velike igre' između carske Rusije i britanskog carstva", piše Marie Jego.