BUDAKOV ODGOVOR NA PISMO SUDIONIKA STUDENTSKOG ŠTRAJKA 1971.

ZAGREB, 4. siječnja (Hina) - Osnovni motiv za postavljanje spomen- ploče nije bilo političko vrednovanje štrajka, o čemu svatko može imati svoje mišljenje, nego podsjećanje na vrijeme kad su studenti s pravom smatrali da se u javnosti o važnim pitanjima treba čuti i njihov glas, piše dekan zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Neven Budak u odgovoru na otvoreno pismo što su mu ga u drugoj polovici prosinca 2001. naslovila desetorica sudionika studentskog štrajka 1971. #L# Potpisnici pisma Ivan Zvonimir Čičak, Dražen Buduša, Ante Žužul, Ferdo Bušić, Ivan Rebac, Anđelko Novaković, Filip Vučak, Antun Abramović, Ante Juroš i Alojzije Prosoli u pismu su izrazili čuđenje što dekan Budak kao povjesničar nije pokazao "više senzibilnosti za dostojno obilježavanje tako važna događaja" te što je dopustio da "studentski štrajk svojataju oni koji u njemu nisu aktivno sudjelovali". "Zbog razjašnjenja odluke Fakultetskog vijeća o obilježavanju te obljetnice htio bih napomenuti da je inicijativa počela u studenom, kad smo shvatili da nitko na Sveučilištu ne namjerava podsjetiti današnje studente na taj važan događaj u sveučilišnoj povijesti. Prijedlog da se na Fakultetu postavi spomen-ploča dočekan je s odobravanjem, ali i protivljenjem dijela članova Vijeća. Napokon je predloženo da se prije nego se postavi ploča održi predavanje koje bi studentima dalo sliku o ukupnim zbivanjima u tijeku Hrvatskog proljeća. Razmatrajući najpogodnije mogućnosti fakultetska se uprava složila s prijedlogom da predavanje održi prof. dr. Savka Dabčević-Kučar. Pripreme i dogovori trajali su dosta dugo, pa su pozivi za skup slani u zadnji trenutak. Zbog toga se ispričavam Ivanu Zvonimiru Čičku i Draženu Budiši, ako su im pozivi stigli prekasno, ali ni u jednom trenutku nije bilo upitno treba li na svečanost pozvati dvojicu najistaknutijih studentskih vođa koji su uz to bili studenti (i) našeg fakulteta. Što se tiče ostalih potpisnika, žao mi je da nisu prisustvovali, ali doista bi bilo nerazumno očekivati da ćemo pozvati sve sudionike štrajka, to prije što bez povijesnih istraživanja nije moguće ispravno procijeniti kolike su bile čije zasluge", piše u odgovoru Budak. "Moram, međutim, izraziti duboko neslaganje s nekim ocjenama što ste ih iznijeli u pismu, poglavito kada ističete: 'Posljednjih dana svjedoci smo istupa u javnosti značajnih osoba iz javnog i političkog života koji zlorabe te događaje i koriste ih u prizemne političke svrhe, nerijetko i zbog vlastite nečiste savjesti, u čemu nije bio izuzetak ni skup na Filozofskom fakultetu'. Kako niste jasno napisali na koga se to odnosi, mogu samo predmnijevati da ste mislili na dr. Dabčević-Kučar i prisutnost nekih čelnika HNS-a na predavanju. Ne znam mislite li da bi ona trebala imati nečistu savjest, no da skup nije zlorabila u prizemne svrhe, to vam mogu jamčiti. Uostalom, ako nitko od vas nije bio na skupu, kako ste tako sigurni u davanju ocjene o tome što se na Fakultetu dogodilo?", pita Budak. Nazočnost pak čelnika HNS-a posljedica je, kako dodaje, toga što je dio gostiju pozvan na predavanje na prijedlog Savke Dabčević- Kučar, što mi se čini sasvim normalnim, a Vesna Pusić je ionako profesorica na našem Odsjeku za sociologiju. "Desetljećima smo bili svjedoci da su se studenti javljali gotovo samo kada je u pitanju bio njihov standard, dok za druge oblike angažmana nisu pokazivali gotovo nikakvo zanimanje. Ovo je, dakle, spomenik studentskoj inicijativi - kao što sam rekao kad je prof. Boris Petz otkrio ploču - a ne posebnim političkim ciljevima štrajka. O njima povijest tek treba donijeti sud, jer ciljevi su pojedinih sudionika bili različiti, pa su takva i viđenja štrajka. Nitko nema pravo na jednu jedinstvenu istinu, jer takva povijesna istina - a to studenti Filozofskog fakulteta trebaju znati - ne postoji. Najtužnije u svemu je da se opet čini kako bi po nekima bilo bolje da štrajk nismo ni obilježavali", piše u odgovoru dekan Filozofskog fakulteta. (Hina) pp mc