ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Na 20. obljetnicu smrti hrvatskog pisca Miroslava Krleže, a nakon što je otpečaćena njegova književna ostavština, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održan je danas okrugli stol pod nazivom "Krleža
danas".
ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Na 20. obljetnicu smrti hrvatskog
pisca Miroslava Krleže, a nakon što je otpečaćena njegova književna
ostavština, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održan je danas
okrugli stol pod nazivom "Krleža danas". #L#
Glavna tema stručnog razgovora bez programskih ograničenja bila je
sudbina piščeva opusa u posljednjih 20 godina. Na okruglom stolu
sudjelovalo je 20-ak uglednih proučavatelja Krležina opusa te
članova kulturnih institucija koje se sustavno bave proučavanjem i
popularizacijom Krležinih djela.
Pozdravljajući nazočne, ministar kulture Antun Vujić je rekao da se
Krleža razlikuje od svih većih svjetskih pisaca po tome što nije
samo kritizirao društvo, nego je i "stvarao novu stvarnost".
Istaknuo je značenje Krležina leksikografskog opusa i osnutka
Leksikografskog zavoda, koji je, upravo zahvaljujući Krleži,
služio kao utočište svima onima koji su tu imali kreativni azil, a
nisu se slagali sa stvarnošću. Krleža nam, zaključio je Vujić, nije
ostavio doktrinu, nego svoje stvaralaštvo, koje ima svoj literarni
i životni opus u našoj svakodnevnici.
Jedan od najvećih poznavatelja Krležina opusa, akademik Ivo
Frangeš istaknuo je kako obilježavanjem 20. godišnjice Krležine
smrti počinje znanstveni razgovor o njegovu djelu i kako se
zavežljaji rukopisa danas otvorenog za javnost nude istraživačima.
Frangeš se upitao ima li u tim rukopisima nešto toliko nepoznato da
se može nazvati iznenađenjem, hoće li se i koliko izmijeniti naš sud
o piscu i hoćemo li dobiti nove odgovore, odnosno ocjene Krležina
stvaralaštva. Postavio je i pitanje koliko će 'krležijanskih
kontroverza' u naše doba biti 'nedvojbeno razriješeno' i dodao kako
jedno znamo - da nema velikog djela i velike umjetnosti bez sumnje i
bez višeznačnih odgovora i interpretacija. Frangeš smatra, a
posebice kada je u pitanju Krležino djelo, kako je lakoumna
jednoznačnost uvijek površna. Istaknuo je kako je Krleža bio
prepoznatljiv individualni talent i koliko je izvorno njegovo
djelo. I nedavni sudovi o Krležinu značenju za hrvatsku književnost
ponovno su posvjedočili da se o njemu i njegovoj literaturi ne može
govoriti ako se ne uzme prostor i vrijeme u kojem je živio. Krležino
djelo ima golemu snagu, njegova književnost i politika izrasle su
na prevladavanju književnosti politike i života, zaključio je
Frangeš.
Vodeći krležolog Stanko Lasić istaknuo je, na iznenađenje mnogih,
kako osam godina nije napisao nijednu rečenicu o Krleži, te da je
dosad objavio 10 knjiga za i protiv njega. Ocjenjujući Krležino
djelo, rekao je kako je on jedan od onih autora koji pokazuje
iskonsko gađenje prema životu, ističe neslaganje sa svim što
postoji i to prevladava na tri načina: humorom, obračunom s
politikom kao opsesijom, kao dobar glumac, a najvažnije je ono što
se zove Krležinom pobjedom - svojom radnom energijom i ljepotom
lirskoga koju je duboko u sebi skrivao.
Teolog Ivan Golub govorio je o sedmogodišnjem prijateljstvu i
druženju s Krležom, koje je trajalo do smrti velikog pisca,
napominjući kako je neizostavna tema njihovih razgovora bio
hrvatski dominikanac kozmopolit i jedan od zagovornika panslavizma
Juraj Križanić. Krleža je, istaknuo je Golub, bio obuzet s
Križanićem kao "najtipičnijim Hrvatom svih vremena" u kojemu je
tražio suputnika. Dodao je kako je Krleža već 30-ih godina najavio
da će napisati historijski roman o Križaniću (što nije učinio).
Na okruglome stolu sudjelovali su i Predrag Matvejević, Branimir
Donat, Cvjetko Milanja, Nikola Batušić, Vinko Brešić, Vlaho
Bogišić, Zoran Kravar, Velimir Visković i drugi.
(Hina) ta mć