FINANCIJSKI BILTEN OD 27. PROSINCA 2001. DO 03. SIJEČNJA 2002.

FINANCIJSKI BILTEN OD 27. PROSINCA 2001. DO 03. SIJEČNJA 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Račan: Najteža vladina dionica je završena 9. Transakcija dionicama Plive d.d. izvan Burze 10. ZABA otkupila dionice iz ESOP-a 11. Hrvatsko gospodarstvo na kraju 2001. 12. Od 1. siječnja 78 posto vanjskotrgovinske razmjene u režimu slobodne trgovine 13. Euro: Nova stranica u povijesti Europe 14. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 28. XII 100.000.000 72.000.000 0,81 117.500.000 1,18 31. XII 95.000.000 95.000.000 0,89 0 0 02. I 150.000.000 89.500.000 1,23 91.700.000 1,10 03. I 72.000.000 72.000.000 1,49 93.500.000 1,09 Dnevni prosjek 104.250.000 81.125.000 0,84 100.900.000 1,12 Ovoga je tjedna visoka likvidnost sudionika okarakterizirala trgovanje na Tržištu novca. To se posebice odrazilo na smanjenje kamatnih stopa kako u dnevnom tako i u prekonoćnom trgovanju. Insistiranje korisnika na nižim kamatnim stopama glavni je razlog nepodmirenja oko 21 posto ukupno prijavljene dnevne potražnje. Međutim, upravo je to razlog smanjenja prosječne dnevne kamatne stope, u odnosu na tjedan ranije, za gotovo 67 posto ili 1,7 postotnih bodova. Stoga je ona ovoga tjedna u prosjeku bila niža od razine od jedan posto te je iznosila tek 0,84 posto. U prekonoćnom je trgovanju situacija bila slična dnevnom s tom razlikom što je podmirena cjelokupno prijavljena noćna potražnja. Zanimljivo je da zadnjeg dana prošle godine nije bilo interesa za prekonoćnim pozajmicama. No, i tu je insistiranje korisnika utjecalo na značajnije smanjenje prosječne kamate. Naime, u odnosu na prošlotjednu prosječna je kamata niža za više od 76 posto te je iznosila 1,12 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj 28. prosinca 2001. godine, Hrvatska je narodna banka otkupila 50,8 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,35500 kuna za jedan euro. Izvanredna aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na izvanrednoj aukciji blagajničkih zapisa održanoj u petak, na rok od 26 dana ponuđeni su zapisi u iznosu od 655 milijuna kuna, koliko je ukupno i prihvaćeno ponuda uz prosječnu kamatnu stopu od 3,41 posto. Od 28. prosinca vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 3,485 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 28. prosinca do 03. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 410 420 415 1.176.842 Podravka 150 155 154,90 986.141 Viktor Lenac 105 105 105 36.958 Zagrebačka banka 0 1.841 1.856 1.852 1.232.296 Arenaturist 46 46 46 460 Atlantska plovidba 31 170 31 154.635 Croatia osiguranje-R 2.700 2.950 2.950 377.950 Hotel Inter-Continental 135 135 135 6.210 Rabac ugost. i turizam 72 72 72 84.895 Istraturist 72 72 72 14.544 Jadranski naftovod 2.500 2.600 2.500 97.990 Karlovačka banka 55 55 55 2.750 Karlovačka pivovara 500 510 510 127.200 Končar 61,05 70 69 256.614 Kraš 165 172 172 881.383 Lola Ribar 117,32 117,32 117,32 526.884 Plava laguna 530 530 530 2.120 Privredna banka 165 175 175 603.983 Riječka banka 190 191 191 169.588 Riviera 125 135 132 213.234 Slavonska banka 655 655 655 19.650 Štedionica Sonic 107 107 107 3.210 Splitska banka 275 275 275 274.450 Sunčani Hvar 47 49 49 1.045.922 Zagrebačka banka 1.130 1.190 1.150 3.470 Zlatni rat 36 37 36 11.000 PIF Dom 74,00 75,00 75,00 113.484 PIF Pleter 48,00 48,00 48,00 179.136 PIF Središnji nacionalni 74,00 74,00 74,00 37.592 DAB-O-03CA* 102,80 103,15 102,80 6.059.746 DAB-O-05CA** 105,90 106,55 106,55 6.643.745 HZZO-O-047A*** 104,90 104,90 104,90 3.859.781 RHMJ-O-49A**** 100,25 100,60 100,55 4.651.845 RHMJ-O-08CA***** 99,05 101,00 100,75 6.464.187 36.323.616 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003.godine-cijena u % nominale **obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale *** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ****obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *****obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 36,3 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini obveznicama DAB05 (6,6 milijuna), RHMJ08 (6,4 milijuna), DAB03 (šest milijuna), RHMJ049 (4,6 milijuna), HZZO (3,8 milijuna) te običnim dionicama Zagrebačke banke (1,2 milijuna), Plive (1,1 milijun) i Sunčanog Hvara (milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 29 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Na listi dobitnica vodeće je mjesto, sa skokom cijene od čak 350 kuna ili više od 13 posto, zauzela redovna dionica Croatia osiguranja. Slijedile su je, s rastom cijene od 27 odnosno 20 kuna, obična dionica te ona serije C Zagrebačke banke. Vrijednost dionica Plive i Karlovačke pivovare porasla je deset, a Viktora Lenca, Hotela Inter-Continental i Plave lagune pet kuna. Dionica pak Podravke poskupila je 4,9, dok su dionice Končara i Privredne banke skuplje po četiri kune. Rast cijene od dvije kune zabilježile su dionice Arenaturista, Istraturista i Sunčanog Hvara, dok je cijena dionica Zlatnog rata i Središnjeg nacionalnog fonda viša jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 90 lipa, našla se dionica Kraša. Na vrijednosti su, 1,75 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine. Vrijednost pak obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine porasla je 0,65, a obveznica RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a 0,3 postotna boda od nominalne cijene. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s padom cijene od 43 kune ili gotovo 29 posto, zauzela dionica Štedionice Sonic. Značajnije je, 17 kuna ili više od 35 posto, potonula cijena dionice Atlantske plovidbe. Slijedila ju je, s gubitkom od pet kuna, dionica Karlovačke banke. Dionica pak Riječke banke pojeftinila je 3,5 kuna, dok su dionice Riviere i fonda Pleter jeftinije tri kune. Na začelju liste gubitnica, s manjkom od dvije kune, našla se dionica Slavonske banke. Na vrijednosti su, 0,2 postotna boda od nominalne cijene, izgubile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003.godine. Vrijednost pak obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje niža je 0,15 postotnih bodova od nominalne cijene. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna devet bodova - na 1.043 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 28. prosinca do 03. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 1.650 1.650 1.650 3.300 Belišće 65 65 65 1.950 Ericsson-Tesla 178 178 178 10.680 Hoteli Rabac 70 75 75 27.665 Industrogradnja 600 1.100 1.100 386.200 Kraš 170 170 170 34.001 Laguna 165 200 200 29.900 MTČ Holding 60 60 60 4.674.000 MTČ Tv. rublja Čakovec 600 600 600 16.124.400 Riadria banka 110 110 110 6.490 Riviera 135 135 135 13.500 Veterinarska stanica Var. 245 245 245 741.554 ZIF Breza Invest 52 53 53 79.005 PIF Dom 72,40 76,00 75,20 1.734.072 PIF Expandia 56,70 59,19 59,00 1.576.786 PIF Pleter 43,03 48,00 47,50 240.125 PIF Slavonski 41,98 43,50 43,00 754.070 PIF Sunce 33,80 38,50 38,00 593.321 PIF Središnji nacionalni 71,51 76,00 76,00 2.250.486 PIF Velebit 63,49 64,93 64,00 1.774.067 RHMF-A-A* 38,00 39,50 39,00 884.400 RHMJ-A-A** 39,01 39,01 39,01 72.753 32.012.735 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Pravo na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 32 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama MTČ Tvornice rublja iz Čakovca (16,1 milijun), MTČ Holding iz Zagreba (4,6 milijuna) te dionicama PIF-ova (8,9 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 20 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Među dobitnicama najviše je, čak 450 kuna ili više od 69 posto, profitirala dionica Industrogradnje. Značajnije je, 20 kuna ili više od 11 posto, porasla cijena dionice Lagune. Slijedila ju je, s dobitkom od devet kuna, dionica Riadria banke. Cijena pak dionice Hotela Rabac viša je tri, a ZIF Breza Investa dvije kune. I dionice šest PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je dionica fonda Sunce poskupila 4,5, Središnjeg nacionalnog fonda četiri, a Expandia fonda 2,64 kune. Dionica pak Dom fonda skuplja je 1,7, a fonda Pleter 1,49 kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od pola kune, našla se dionica Slavonskog fonda. Među gubitnicama najviše je, 12 kuna, potonula cijena dionice Ericsson-Tesle. Slijedile su je, s padom cijene od po deset kuna, dionice Belišća i Kraša. Dionica pak Riviere pojeftinila je pet kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 94 lipe, našla se dionica Velebit fonda. Na vrijednosti su, jedan postotni bod od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Unatoč rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je u odnosu na tjedan ranije tek dva boda - na 807 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 27. prosinca 03. siječnja Promjena u % New York/DJIA 10.131,31 10.172,14 0,40 Tokyo/Nikkei 10.224,41 - - London/FTSE-100 5.213,20 5.318,80 2,03 Frankfurt/DAX 30 5.117,13 5.270,29 2,99 Početak nove godine na Wall Streetu obilježen je porastom cijena dionica, posebice u tehnološkom sektoru. Dow Jones indeks je ojačao 0,4 posto, dosegnuvši 10.172 boda. U skoku cijena predvodile su dionice proizvođača čipova. Pozitivno je na njih djelovala vijest južnokorejskog proizvođača čipova, Hynix Semiconductora, trećeg po veličini u svijetu, da je povisio cijene čipova u prosjeku za 30 posto. Daljnji poticaj dalo im je izvješće Udruženja proizvođača čipova, koje je pokazalo da je globalna prodaja čipova u studenome lani porasla u odnosu na listopad. To je ulilo tračak nade u oporavak te grane industrije iz dosad najlošijeg stanja. Ulagači su tako zaključili svoje poslovne knjige za 2001. godinu koju su obilježili recesija, oštro smanjivanje kamatnih stopa, pad korporativnih zarada, gubitak radnih mjesta na Wall Street-u, te teroristički napad od 11. rujna, koji je uništio financijsko središte svijeta. "Osobna tragedija mnogih ljudi na Wall Streetu učinila je da su mnogi na Burzi sretni što je 2001. završila. U kombinaciji sa slabim burzovnim poslovanjem, mislim da nitko od ulagača neće žaliti za proteklom godinom", izjavio je predsjednik uprave investicijskog fonda Liberty View, Rick Meckler, opisujući raspoloženje na burzi u ponedjeljak. U prošloj godini Dow Jones je izgubio 7,1 posto na vrijednosti, dok je Nasdaq pao 21 posto. Cijene dionica su tako već drugu godinu za redom bilježile trend pada, što je prvo dvogodišnje razdoblje pada cijena nakon krize 1973. i 1974., koju je obilježio naftni šok. Očekivani oporavak američkog gospodarstva u drugoj polovini ove godine čini ulagače optimistima - očekuju da će ove godine ostvariti veće prinose na uloženi kapital. Najnoviji gospodarski pokazatelji idu u prilog tim očekivanjima. Objavljen je porast povjerenja američkih potrošača u prosincu i to po najvećoj stopi unazad gotovo četiri godine. A da se recesija stabilizira, odnosno da bi mogla krenuti ka svom kraju pokazali su i podaci o povećanju prometa u maloprodaji kao i laganom smanjivanju nezaposlenosti u SAD-u, te porastu narudžbi u prerađivačkoj industriji, koja je proteklih 17 mjeseci bila u recesiji. Nasuprot dionicama, američke su državne obveznice godinu započele nižim vrijednostima. Manju zainteresiranost za državne vrijednosne papire, inače sigurno utočište za ulagače u nesigurnim vremenima, analitičari tumače kao jedan od znakova da se investitori nadaju boljoj 2002. 'Mnoge financijske institucije opterećene dugovima okreću se dionicama, budući im se očito čini da im povrat od ulaganja u obveznice neće biti dovoljan', kazao je potpredsjednik investicijske kuće Guzman & Co. George Rodriguez. I na europskim burzama zabilježen je rast cijena tehnoloških dionica, predvođen rastom dionica proizvođača čipova - njemačkog Infineona i francuskog STMicroelectronicsa. Potaknute rastom cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, dionice naftnih kompanija također su dobivale na vrijednosti. No, njihov je rast bio skroman, kažu analitičari, zbog opreza ulagača, koji se pribojavaju da Organizacija zemalja izvoznika nafte (OPEC) neće moći nametnuti ne-članicama tog kartela smanjenje proizvodnje nafte, što bi kratkoročno promatrano imalo veliki utjecaj na cijene naftnih dionica. To je omogućilo ovotjedni skok vrijednosti burzovnih indeksa za više od dva posto. Londonski Ftse dosegnuo je 5.319 bodova, a frankfurtski DAX 5.270 bodova. Dionice španjolskih tvrtki trpjele su veće gubitke, ponajviše dvije najveće španjolske banke - BSCH i BBVA, koje su u većoj mjeri orijentirane na latinskoameričko tržište, gdje teška financijska kriza u Argentini ne jenjava. Pad vrijednosti europskih indeksa zabilježen u 2001., po ocjeni analitičara, najveći je u posljednjih deset godina. Frankfurtski indeks DAX izgubio je 20 posto svoje vrijednosti, što je najveći njegov pad od 1987., dok je pariški CAC s gubitkom u ovoj godini od 22 posto, ostvario najjači godišnji pad od 1990. Pad vrijednosti indeksa najznačajnijeg evropskog tržišta - londonskog iznosio je 16 posto, što je njegova najlošija izvedba od 1984., od kada se započelo s tim izračunom. Tokijska burza nije poslovala zbog državnog praznika. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 27. prosinca 03. siječnja Promjena u % Euro/USD 0,8829 0,8993 1,86 Euro/JPY 116,18 118,38 1,89 USD/JPY 131,63 131,64 0,007 Puštanje euro novčanica i kovanica 1. siječanja ove godine u optjecaj u eurozoni potaknulo je na deviznim tržištima potražnju za jedinstvenom europskom valutom, pa je njezin tečaj ovoga tjedna ojačao prema najvažnijim svjetskim valutama. Tečaj eura je porastao gotovo dva posto prema američkoj i japasnkoj valuti, tako da stoji gotovo 90 američkih centi i 118,4 jena. Službeni prijelaz na euro odnosno zamjena 12 nacionalnih valuta ocijenjuje se događajem od velike psihološke koristi za euro", ocijenio je analitičar UBS Warburga, Shahab Jalinoos. Tržišni analitičari vjeruju da će pozitivni učinak njegova službenog puštanja u optjecaj na deviznim tržištima trajati do kraja tjedna. "Euforija će imati utjecaja na tečaj eura cijeli ovaj tjedan. U sljedećih bi nekoliko dana mogao dosegnuti i 91,5 centi, ako najnoviji američki statistički pokazatelji ne podrže ulagače u uvjerenju da će uskoro uslijediti gospodarski oporavak", ocijenio je raspoloženje na tržištu analitičar HypoVereinsbanke, Armin Makelburg. Ipak, u pozadini euforije i dalje je sjena odgađanih nužnih reformi, ponajprije na području europskog tržišta rada, energetike i financijskih usluga. To i financijska kriza u Argentini pozorno će se pratiti, kažu analitičari. Europa ima značajnije financijske i ekonomske veze sa tom zemljom nego SAD, što bi moglo negativno utjecati na vrijednost eura. Zategnuto, pak, stanje između Indije i Pakistana moglo bi pozitivno utjecati na tečaj dolara, kojem cijena u politički nestabilnim vremenima obično raste. S druge strane, tečaj japanskog jena donekle je prestao kliziti, jer tržišni sudionici vjeruju da japanska vlada nje zadovoljna presnažnim smanjivanjem njegove vrijednosti. Ovoga tjedna je ostao na 131,6 jena za dolar. Susjedne zemlje, poput Južne Koreje, kojima je Japan značajno izvozno tržište, svoje su nezadovoljstvo već izrazile. Južna Koreja, primjerice, zbog slabljenja jena bilježi oštro uporavanje izvoza na to tržište, tako da joj je prošle godine stopa gospodarskog rasta bila upola manja nego u 2000. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1tjedanŠ%Ć 1mjesecŠ%Ć 3mjesecaŠ%Ć 6mjeseciŠ%Ć 27.12.01 USLIB 2,13 1,93 1,90 1,98 27.12.01 EULIB 3,73 3,44 3,34 3,26 03.01.02 USLIB 1,86 1,86 1,86 1,96 03.01.02 EULIB 3,33 3,31 3,28 3,23 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 28. prosinca 2001. do 04. siječnja 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 28. prosinca 04. siječnja u % Euro 1 7,3589 7,3853 0,35 USD 1 8,3416 8,1786 -1,95 GBP 1 12,0916 11,8202 -2,24 JPY 100 6,3417 6,2087 -2,09 CHF 1 4,9632 4,9692 0,12 SIT 100 3,4227 3,4918 2,01 Tečaj kune u odnosu na euro ovoga je tjedna oslabio 0,35 posto. Vrijednost pak slovenskog tolara, u odnosu na kunu, porasla je u tri tjedna 3,41, dok je švicarski franak ovoga tjedna poskupio 0,12 posto. Pad vrijednosti, u odnosu na kunu, ovoga su tjedna zabilježili tečajevi britanske funte 2,24, japanskog jena 2,09 te američkog dolara 1,95. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na posljednjoj ovogodišnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u ponedjeljak, planirani iznos izdanja iznosio je 100 milijuna, dok je kasnije taj iznos uvećan na 263,3 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 40,3 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 40,2 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 99,627 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,90 posto. Najniža ponuđena cijena bila je 99,610 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,4 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga iznosila 99,627 kuna, uz kamatu od 3,25 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 112,5 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 100 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,013 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,0 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,964 kune, uz kamatu od 4,2 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,013 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 4,0 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 123,1 milijun kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,686 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,75 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,567 kuna, uz kamatu od 5,0 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,567 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,0 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 6,58 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,345 milijardi kuna. Od toga je 334,3 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,444 milijardi, dok je na rok od 182 dana upisano 2,566 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 08. siječnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna. 8. Račan: Najteža vladina dionica je završena Premijer Ivica Račan ocijenio je u četvrtak da je na polovici Vladina mandata završena najteža dionica. Najteža dionica puta je iza nas. Koncipiranje i provođenje novih reformskih zahvata koji tek slijede ići će s manje otpora nego što je to dosad bio slučaj, izjavio je Račan u stanci sjednice na kojoj Vlada sagledava svoj dosadašnji rad. Svjesni smo da smo ponešto napravili odmičući se od provalije i žestine krize koja je prije dvije godine tresla Hrvatsku. Donijeli smo teške odluke da bismo osigurali razvoj, a rezultati povučenih poteza tek će doći, rekao je premijer govoreći o počecima rada svoje Vlade, izbornoj pobjedi koalicije 3. siječnja 2000., i imperativu promjena za koje su građani glasovali. Premijer ističe da je Vladin cilj i za ovu godinu očuvati visoku stopu rasta (oko 4 posto), pokazati da je bitka za zapošljavanje ušla u odlučujuću fazu. Najavio je nastavak započetih reformi u gospodarstvu, zdravstvenom i mirovinskom sustavu, preustroj HV-a, reformu pravosuđa. Već u prvoj polovici ove godine Vlada očekuje da će se ukrstiti dva smjera aktivnosti na području zapošljavanja - ublažavanje nezaposlenosti s jedne, i ubrzanje novog zapošljavanja s druge strane. Vlada je sigurna da će time pokazati da je bitka za zapošljavanje ušla u odlučujuću fazu, rekao je premijer, najavivši da će neke nove poteze na tom području Vlada predstaviti idućeg tjedna. Najavio je nastavak i drugih strateških projekata - gradnju autoceste Zagreb - Split, ali i neke nove poteze. O čemu je riječ premijer danas nije otkrio, ali je najavio da će do konca siječnja građani saznati što u ovoj godini mogu očekivati od Vlade. Naveo je da Vlada danas iza zatvorenih vrata priprema kritičko izvješće o svom radu. Svi su njezini članovi, dodao je, odlučni nastaviti suradnju sa svijetom, sačuvati makroekonomsku stabilnost države, socijalnim partnerima pokazati da sklopljeni socijalni pakt nije samo papir. Zahvalio je građanima što su pokazali ustrajnost i razumijevanje za Vladine poteze, napominjući kako je upravo na njima najveći teret. Odgovarajući na novinarska pitanja, potvrdio je da je Hrvatskoj potreban stvarni konsenzus oko nekoliko strateških pitanja - suradnja sa svijetom, obrane neovisnosti države i oko razvoja. Sretna je okolnost da na ključnim pitanjima postoji stvarni konsenzus, zaključio je. Vlada ne raspravlja o promjeni svoga tehničkog ustroja jer se sredinom mandata ne rade koncepcijske promjene državne uprave i izvršne vlasti, rekao je odgovarajući na pitanja, dodajući da bi se s dubljim reformama počelo krajem godine. Upitan za moguće kadrovske promjene u Vladi, ponovio je da ovise o stanju u koaliciji i pojedinim strankama, ali i dodao da o tome danas nije bilo govora. Vlada ne misli mijenjati stečena prava zaposlenih, ali će se govoriti o budućim oblicima fleksibilnijega zapošljavanja. Pred nama (socijalnim partnerima) je rasprava što napraviti da se poveća fleksibilnost rada, a ne zaustavi razvoj, te da svaki oblik rada bude mjerljiv i ne pripada sivoj ekonomiji, rekao je Račan, zamoljen da komentira prijedloge promjena u radnom zakonodavstvu. 9. Transakcija dionicama Plive d.d. izvan Burze Zagrebačka banka kao kupac i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kao prodavatelj, sklopili su izvanburzovnu transakciju dionicama Plive, priopćili su u petak sa Zagrebačke burze. Predmet transakcije bilo je 209.650 dionica Plive d.d., što čini 1,1276 posto temeljnog kapitala tog društva, po cijeni od 413,6 kuna po dionici. 10. ZABA otkupila dionice iz ESOP-a Zagrebačka burza izvijestila je u srijedu o završetku trogodišnjeg ciklusa ZABA ESOP II programa Zagrebačke banke, koji je započeo 1998. godine i uspješno realiziran krajem prošle godine. Kako su ispunjeni uvjeti završetka ZABA ESOP II programa za Zagrebačku je banku nastupila obveza otkupa preostalih dionica prema unaprijed ugovorenoj cijeni. Otkupljeno je 38.133 dionica ili 1,32 posto od ukupnog broja izdanih dionica. Cijena po dionici je 1.792,75 kuna, a transakcija je obavljena ugovornim aranžmanom. ESOP program je program kojim su djelatnici kupili dionice Banke uz kredit. 11. Hrvatsko gospodarstvo na kraju 2001. Stabilan makroekonomski okvir uz jačanje gospodarskih aktivnosti, ali i dalje vrlo izražen problem nezaposlenosti, osnovne su karakteristike hrvatskog gospodarstva na kraju 2001. u kojoj se na globalnom planu bilježe određeni pozitivni ekonomski trendovi, premda ta poboljšanja većina pojedinaca nije osjetila. U ovoj se godini očekuje ostvarivanje stope rasta oko ili veće od 4 posto. Bruto domaći proizvod (BDP) u prvom je polugodištu 2001. ostvario rast za 4,5 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, a svi znaci upućuju da će stopa rasta BDP-a za treće tromjesečje ponovno biti na jednako visokoj razini. Istodobno, stopa inflacije je niža od očekivane. Mjerena cijenama na malo, stopa inflacije u studenome je na godišnjoj razini (prema istom prošlogodišnjem mjesecu) iznosila svega 2,8 posto. Unatoč ostvarenom gospodarskom rastu registrirana nezaposlenost u Hrvatskoj nije smanjena, no njen je trend porasta u ovoj godini značajno oslabio. Krajem studenoga na "burzu" je bilo prijavljeno 385,3 tisuće osoba, što je za 8,6 tisuća osoba ili 2,3 posto više nego u isto vrijeme lani. Ove su godine (u prvih deset mjeseci) poslodavci prijavili potrebe za oko 177 tisuća zaposlenika, što je rezultiralo zapošljavanjem 142 tisuće osoba, a to je 32,3 posto više nego lani. To pokazuje da dolazi do otvaranja novih radnih mjesta, ali još uvijek nedostatnog da bi se neutralizirao priliv novih nezaposlenih u evidenciju Zavoda za zapošljavanje - 229 tisuća ove godine (u deset mjeseci). Tako nezaposlenost i dalje ostaje problem broj jedan za Hrvatsku čiji su zaposleni, po podacima za prvih devet mjeseci ove godine, imali prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 3.518 kuna. Među povoljna se ovogodišnja ostvarenja ubraja rast industrijske proizvodnja - za 6 posto u prvih jedanaest mjeseci ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, oživljavanje investicija, uspješna turistička sezone - sa 10 postotnim porastom turističkih dolazaka i rastom noćenja za 11 posto. U robnoj razmjeni s inozemstvom bilježi se, međutim, znatno sporiji rast izvoza od uvoza. U prvih deset mjeseci, po podacima statistike, ostvaren je izvoz u iznosu od 3,92 milijarde američkih dolara, što je za 5,6 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 18,9 posto, na 7,6 milijardi dolara. Deficit u robnoj razmjeni sa svijetom iznosi visokih 3,69 milijardi USD, a pokrivenost uvoza izvozom je tek 51,5 posto. Likvidnost u privredi nešto je povoljnija nego lani, smanjenje nepodmirenih naloga pravnih osoba u prvih devet mjeseci iznosilo je 1,5 milijardi kuna prema prosincu lani. Iznos nepodmirenih dospjelih obveza u rujnu je iznosio 18,7 milijardi kuna, a prema evidenciji ZAP-a bilo je blokirano 32.919 pravnih osoba sa oko 100 tisuća zaposlenih. Visoka se likvidnost bilježi u hrvatskom bankovnom sektoru, u čijoj je aktivi udio stranih banaka već premašio 90 posto. Uz snažan rast deviznih depozita, potaknut zadnjih mjeseci zamjenom valuta zemalja eurozone u euro (procjenjuje se da ukupni devizni depoziti iznose već blizu 70 milijardi kuna, od čega su više od 85 posto depoziti stanovništva), ostvaruje se i rast plasmana banaka. Hrvatski inozemni dug u ovoj je godini premašio iznos od 11 milijardi američkih dolara, a po najnovijim je podacima središnje banke krajem listopada iznosio 11,2 milijardi USD, u čemu je udio duga države oko 45 posto. Dok predstavnici Vlade ističu da Hrvatska nije prezadužena zemlja te da je su stanju uredno servisirati dug prema inozemstvu, pojedini ekonomisti i analitičari upozoravaju na stupanj opterećenosti vanjskim dugom čiji je udio u BDP-u premašio 50 posto, a na njegovu ukupnu otplatu "odlazi" oko 29 posto vrijednosti izvoza robe i usluga. Pri tome je bitno pitanje da sredstva iz inozemstva, posebno ona iz privatizacije, nisu upotrebljavana za poticanje proizvodnje, već uglavnom za proračunske svrhe. Utoliko su značajnije najava iz Vlade da će se sredstva iz privatizacije (koja će se dobiti prodajom preostalog 'obiteljskog srebra') u 2002. godini koristiti isključivo za razvoj, što, dakako, tek treba vidjeti. 12. Od 1. siječnja 78 posto vanjskotrgovinske razmjene u režimu slobodne trgovine Od 1. siječnja oko 78 posto vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske odvijat će se po principu slobodne trgovine, što znači da će se većina industrijskih proizvoda izvoziti i uvoziti uz nultu stopu carine, dok će se trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima odvijati uz međusobne koncesije. U 2002. godinu Hrvatska ulazi s potpisanih 10 ugovora o slobodnoj trgovini sa 27 zemalja. Još ranije potpisani su i primjenjuju se takvi ugovori sa Slovenijom, Makedonijom i BiH, a ove je godine Hrvatska postigla svojevrsni rekord u potpisivanju ugovora o slobodnoj trgovini. Potpisani su, naime, ugovori s Mađarskom, Češkom, Slovačkom, Bugarskom, Poljskom, zemljama EFTA-e, te Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, a većina njih počinje se privremeno primjenjivati od 1. siječnja 2002. Ugovori o slobodnoj trgovini značajan su doprinos hrvatske Vlade liberalizaciji vanjskotrgovinske razmjene, oni daju mogućnost za povećanje hrvatskog izvoza, te za poticanje interesa stranih investitora za Hrvatsku, ocjenjuje pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec. Prema njenim riječima, u 2002. se planira punopravno članstvo u CEFTA-i, sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini sa SR Jugoslavijom, te konzultacije o sklapanju ugovora s Izraelom i baltičkim zemljama. Početak 2002. početak je primjene i nove Uredbe o carinskoj tarifi, s jednakim tarifnim oznakama i pravilima koja vrijede u cijeloj Europi. U carinskoj tarifi prva je kolona sa stopama tzv. WTO carina, odnosno za zemlje s kojima Hrvatska nema sklopljene ugovore o slobodnoj trgovini, a za svaku zemlju s kojom je sklopljen takav ugovor u posebnom je stupcu dana i važeća carinska stopa. Uredbu o carinskoj tarifi prati i Uredba o raspodjeli carinskih kvota za poljoprivredno-prehrambene proizvode. Značajna je novina i činjenica da od 1. siječnja 2002. Ministarstvo gospodarstva nije više nadležno za raspodjelu kvota, već je to prešlo u nadležnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Spevec pritom ističe da svi zainteresirani za raspodjelu kvota moraju do 15. siječnja podnijeti zahtjev Ministarstvu poljoprivrede. Po riječima pomoćnice ministra gospodarstva, otvaranje tržišta već je u ovoj godini donijelo nižu stopu inflacije, koja za jedanaest mjeseci iznosi 2,8 posto. Za očekivati je da u 2002. inflacija ne bude viša, da se cijene stabiliziraju, a postoji prostor i da one budu niže nego sada, procjenjuje Spevec. 13. Euro: Nova stranica u povijesti Europe U 12 zemalja Europske unije u noći s ponedjeljka na utorak ispisana je nova stranica u povijesti uvođenjem jedinstvene valute eura, novim simbolom europskog jedinstva. Tri godine nakon uvođenja jedinstvene valute u siječnju 1999. godine, euro je napokon stigao i u svakodnevni život građana 12 od 15 zemalja Europske unije. "To je radikalna promjena u europskoj povijesti. Europa će biti jača", rekao je odmah iza ponoći predsjednik Europske komisije Romano Prodi kupujući u Beču cvijeće za eure. Jedinstvena valuta, najveća monetarna revolucija u povijesti, predstavlja konkretizaciju sna utemeljitelja Europske unije, koji su nakon Drugog svjetskog rata u ujedinjenju Starog kontinenta vidjeli jedini način da se izbjegnu novi sukobi. Zbog vremenske razlike, euro je najprije stigao u francuski prekomorski teritorij, otok Reunion u Indijskom oceanu u 21.00 po srednjoeuropskom vremenu. Dva sata kasnije u 23.00 po srednjoeuropskom vremenu, euro je stigao na kontinent, u Grčku i Finsku, koje imaju istočnoeuropsko vrijeme. Sat kasnije euro je stigao u Njemačku, Francusku, Austriju, Belgiju, Španjolsku, Italiju, Luxembourg i Nizozemsku. Posljednje su bile Irska i Portugal. U svim većim gradovima euro-zone odmah iza ponoći stvorili su se dugački redovi na bankomatima. Bruxelles, sjedište glavnih europskih institucija, svečano je dočekao euro, a odmah iza ponoći ispred bankomata su se stvorili redovi. U prvim satima uvođenja eura na bankomatima u Belgiji zabilježen je rekordan broj isplata - oko 600 transakcija u minuti. Tijekom noći navala na bankomate je popustila. Posebno je zanimljivo da na glavnom bruxelleskom trgu Grand Place bankomat nije radio. U kafićima u blizini Europskog parlamenta primali su samo belgijske franke i uzvraćali ostatak u staroj nacionalnoj valuti. Oko 15 tisuća ljudi okupilo se u bruxellskom parku Cinquantenaire unatoč velikoj hladnoći kako bi prisustvovalo pirotehničkom i svjetlosnom spektaklu u čast eura. Za razliku od Belgije, u Luxembourgu nije organizirana nikakva svečanost u povodu stavljanja eura u optjecaj. Stanovnicima Velikog Vojvodstva uvođenje eura pojednostavit će život nakon što su desetljećima morali žonglirati s različitim valutama koje su se upotrebljavale u Luxembourgu (belgijski i francuski franak, njemačka marka). Iako su u Parizu bankomati cijelu noć izbacivali euro, vrlo malo usluga je plaćeno novom valutom. U taksijima, restoranima i kioscima plaćano je uglavnom u francima. "Ljudi se prvo žele riješiti svojih franaka", kaže jedan taksist koji je pripremio nekoliko kovanica eura za klijente koji će platiti u novoj valuti. U restoranu Pied de cochon, poznatom okupljalištu pariških noćobdija, u prvih sat vremena nove godine od 140 konzumacija samo je jedna plaćena u eurima. Uvođenjem eura okoristile su se i prostitutke u "Crvenoj četvrti" u Amsterdamu, koje su počele zaokruživati cijene na 50 eura (110 guldena) za usluge koje su ranije koštale 100 guldena. "Može se dogoditi da uvođenje eura dovede do korekcije cijena u prostituciji, koje nisu povisivane skoro 20 godina unatoč inflaciji", objašnjava predsjednica udruženja za zaštitu prostitutki. 14. Statistika Smanjen broj zaposlenih u industriji - Broj zaposlenih radnika u industriji u studenom prošle godine bio je 0,4 posto manji nego u prethodnom mjesecu, dok je prema studenom prethodne godine smanjen 2,7 posto. Istodobno, proizvodnost rada u prvih je jedanaest prošlogodišnjih mjeseci povećana 9,7 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije, objavio je Državni zavod za statistiku. Broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju u studenom je prema mjesecu ranije porastao 0,2 posto, a prema studenom 2000. za 3,8 posto. Proizvodnost rada smanjena je 2,2 posto. U prerađivačkoj, pak, industriji broj zaposlenih smanjen je 0,4 posto u odnosu na listopad te 3,3 posto prema studenom prethodne godine, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom bilo zaposleno radnika isto kao i u listopadu. Prema studenom 2000. njihov se broj smanjio 0,5 posto. Proizvodnost rada u prerađivačkoj je industriji povećana 10,9 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, za 4,2 posto. U sklopu prerađivačke industrije, najveći je porast broja zaposlenih zabilježen u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 6,1 posto prema studenom prethodne godine te u proizvodnji proizvoda od gume i plastike, za 2,9 posto. Broj zaposlenih u proizvodnji hrane i pića povećan je 1,8 posto. istodobno, najveći pad zaposlenih zabilježen je u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme, za 32,9 posto. Broj zaposlenih radnika u hrvatskoj industriji u prvih je jedanaest mjeseci 2001. smanjen 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije. Rast industrijske proizvodnje - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od rujna do studenoga prošle godine porasla je 5,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u rudarstvu i vađenju zabilježen je rast proizvodnje od 5,7 posto, u prerađivačkoj industriji od 5,6 posto te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom od 6,1 posto. Gledano po Glavnim industrijskim grupacijama (GIG) u spomenutom je razdoblju proizvodnja energije porasla 2,4 posto, intermedijarnih proizvoda 2,1 posto, kapitalnih proizvoda 16,2 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju 5,6 posto. Trajni proizvodi za široku potrošnju zabilježili su smanjenje proizvodnje od 11,6 posto. U razdoblju od rujna do studenoga prošle godine u usporedbi s razdobljem od lipnja do kolovoza iste godine ukupna je industrijska proizvodnja smanjena za 1,2 posto. Po NKD-u, proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla je 2,8 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 1,1 posto. U prerađivačkoj industriji proizvodnja je smanjena 1,2 posto. Prema GIG-u, samo su kapitalni proizvodi zabilježili rast proizvodnje i to od 6,8 posto. Proizvodnja energije smanjena je 1,3 posto, intermedijarnih proizvoda 4,3 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 3,2 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju 0,9 posto. Svi navedeni pokazatelji izračunati su na temelju indeksa trend- ciklusa, pojasnili su u Državnom zavodu za statistiku. Porasle cijene proizvođača industrijskih proizvoda - Prodajne cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u studenom prošle godine u Zagrebu su bile 0,3 posto više nego u listopadu, dok su prema studenom 2000. godine smanjene 1,3 posto, objavio je Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijena energije porasla je 9,3 posto u odnosu na listopad, dok su cijene kapitalnih proizvoda i netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasle 0,1 posto. Intermedijarni proizvodi pojeftinili su 2,3 posto, a cijena trajnih proizvoda za široku potrošnju ostala je na razini iz listopada. Prema studenom 2000. godine, najveći rast cijena zabilježen je kod energije, za 6,3 posto, a porasla je i cijena netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 3,3 posto. Intermedijarni proizvodi pojeftinili su 6,8 posto, kapitalni proizvodi 13,4 posto i trajni proizvodi za široku potrošnju 3,5 posto. Gledano po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u prerađivačkoj je industriji zabilježen pad prodajnih cijena proizvođača industrijskih proizvoda i to za 0,6 posto prema listopadu te za 2,3 posto prema studenom 2000. godine. Istodobno, cijene u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom bile su osam posto više nego u listopadu i sedam posto više nego u studenom pretprošle godine. U prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci prodajne cijene proizvođača industrijskih proizvoda smanjene su 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije.