FRAN-LE MONDE DIPLOMATIQUE: O OGRANIČAVANJU SLOBODA U SAD-U

FRANCUSKA LE MONDE DIPLOMATIQUE siječnja 2002. Zbogom, slobode "Budući da je prihvaćeno mišljenje da je s tragičnim događajima 11.IX. počelo novo razdoblje u suvremenoj povijesti, možemo se zapitati koje se razdoblje svršava s tim događajima i koje su njegove posljedice. Razdoblje koje se bliži svom kraju počelo je 9.XI.1989. padom Berlinskog zida i slomom Sovjetskog Saveza 25.XII. 1991. Glavne značajke tog razdoblja koje neprestano kuju u zvijezde, a u kojemu je liberalna globalizacija doživjela svoj zamah, jesu: oduševljenje demokratskom vlašću, veličanje pravne države i pjevanje hvalospjeva ljudskim pravima. U unutarnjoj i u vanjskoj politici to se Trojstvo shvaćalo kao neka vrsta kategoričkog imperativa na koji se stalno pozivalo. To je Trojstvo, koje nije bilo lišeno nejasnoća (može li liberalna globalizacija ići pod ruku s planetarnom demokracijom?), računalo s odazivom građana koji su u njemu vidjeli pobjedu nad barbarstvom. U ime 'pravednog rata' protiv terorizma, sve su te lijepe zamisli odjednom zaboravljene. Da bi poveo rat u Afganistanu, Washington ne oklijeva da zaključi savez s dojučer još nepoželjnim čelnicima: pučističkim generalom Pervezom Mušarafom u Pakistanu, ili uzbečkim diktatorom Islamom Karimovom. Pozivi zakonitog pakistanskog predsjednika g. Navaza Šarifa i uzbečkih branitelja sloboda za pomoć nisu doprli dalje od zidova njihovih tamnica... Vrijednosti koji su se još jučer nazivale 'temeljnima' krišom silaze s političke pozornice, dok demokratske države, s pravnog gledišta, tonu u regresiju. O tomu svjedoče grube liberticidne mjere koje su prihvatile Sjedinjene Države. Odmah nakon atentata osnivaju se izvanredni sudovi. Ministar pravosuđa g. John Ashcroft stavlja na glasovanje protuteroristički zakon, takozvani domoljubni zakon koji vlastima omogućava da zatvaraju osumnjičenike na gotovo neograničeno vrijeme, da ih protjeruju, zatvaraju u samice, nadziru njihovu poštu, telefonske razgovore, dopisivanje preko Interneta i da bez sudbenog naloga izvrše premetačinu njihova stana... (...) Premda su redovni sudovi u potpunosti mjerodavni, predsjednik George W. Bush donio je 13.XI. odluku o osnutku vojnih sudova s posebnom procedurom koji će suditi strancima optuženim za terorizam. Ta se tajna suđenja mogu održati na ratnim brodovima, ili u vojnim bazama; pravorijek će donijeti povjerenstvo koje čine vojni časnici; neće biti potrebna jednoglasna odluka da bi se optuženika osudilo na smrt; pravorijek će biti neopoziv; razgovor optuženika s odvjetnikom moći će se prisluškivati; pravosudni će se postupak držati u tajnosti, a njegove će pojedinosti biti dostupne javnosti tek nakon više desetaka godina... Čelnici FBI-ja (Federal Bureau of Investigation) išli su dotle da su čak predložili mogućnost izručenja nekih optuženika u prijateljske zemlje s diktatorskim režimom kako bi ih tamošnja policija mogla ispitati pomoću 'grubih i djelotvornih' postupaka. Primjena mučenja otvoreno se tražila na stranicama velikih časopisa ('Newsweek' od 5.XI.2001.). Na postaji CNN, republikanski komentator Tucker Carlson bio je vrlo izričit: 'Mučenje nije dobro, ali terorizam je još gori. Tako je mučenje u nekim okolnostima manje zlo'. Steve Chapman u 'Chicago Tribuneu' podsjetio je da demokratska država poput Izraela ne dvoji u svezi s mučenjem koje primjenjuje nad 85 posto palestinskih zatočenika (podatci 'El Paisa' od 7.XI.2001.)... Poništavajući odluku iz 1974. kojom se CIA-i (Central Intelligence Agency) branilo da ubija strane čelnike, g. Bush je potonjoj dao neograničene ovlasti u provedbi bilo kakvih tajnih operacija nužnih za fizičko uklanjanje vođa Al Qaide. Zaboravljajući konvencije iz Ženeve, rat u Afganistanu vodio se u istom duhu: likvidirati članove Al Qaide, pa i ako se predaju. Odbacujući svaku pomisao na pregovaranje i predaju, američki ministar obrane Donald Rumsfeld bio je nepopustljiv i otvoreno je pozvao na ubijanje arapskih zatočenika koji su se borili s talibanima. Više od četiristo njih pogubljeno je u pobuni u utvrdi Qala-e-Jhangi, a vjerojatno još i više u zauzeću Tora Bore. Kako se protiv američkih vojnika ne bi mogao pokrenuti sudbeni progon zbog operacija u inozemstvu, Washington se protivi zamisli o međunarodnom kazenom sudu (CPI). Zato je Senat ovih dana u prvom čitanju odobrio zakon ASPA (American Servicemembers Protection Act) koji SAD-u omogućava da poduzme izvanredne mjere - pa i vojni upad u neku zemlju! - kako bi vratio u domovinu američke građane kojima prijeti izvođenje pred budući CPI. I druge su zemlje - Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Italija, Španjolska, Francuska... - pojačale svoje represivne zakone u ime 'svjetske borbe protiv terorizma'. Branitelji državnog prava imaju razloga za zabrinutost: opće kretanje u našim društvima koje je išlo za sve većim poštovanjem pojedinca i njegovih sloboda grubo je zaustavljeno. Sve govori da sada skrećemo prema državi sa sve izrazitijim policijskim značajkama...", u uvodniku lista piše Ignacio Ramonet.