BERLIN, 30. prosinca (Hina/AFP) - Berlinska filharmonija oslobodila se naslijeđa mitskog šefa orkestra Herberta von Karajana koji je između 1954. i 1989. snažno obilježio ugledni orkestar, izjavio je Britanac Simon Rattle, koji njime
ravna od rujna 2002., u intervjuu Der Tagesspiegelu od ponedjeljka.
BERLIN, 30. prosinca (Hina/AFP) - Berlinska filharmonija
oslobodila se naslijeđa mitskog šefa orkestra Herberta von
Karajana koji je između 1954. i 1989. snažno obilježio ugledni
orkestar, izjavio je Britanac Simon Rattle, koji njime ravna od
rujna 2002., u intervjuu Der Tagesspiegelu od ponedjeljka. #L#
"Primjerice, u početku sam neumorno ponavljao da zadnja nota ne
mora biti najglasnija samo zato što je zadnja. Postupno, glazbenici
su prestali svirati jače zadnju notu", odustajući tako od refleksa
"naslijeđena od Karajana", istaknuo je Rattle.
Druga je posebnost Karajanova razdoblja "strah od pizzicata",
načina sviranja pri kojemu se ton ne postiže povlačenjem gudala
preko žice, već trzanjem žice prstom, koji više nije u središtu
napora orkestra, tvrdi nasljednik Talijana Claudija Abbada.
"Karajan se strašno bojao pizzicata i taj je strah prenio na
orkestar kroz dva naraštaja. Danas se šalimo na taj račun", priznao
je glazbenik kojeg Berlinci obožavaju.
Godine 1955. Berlinska filharmonija pozvala je Austrijanca
Herberta von Karajana (1908.-1989.) za "doživotnog ravnatelja" u
zamjenu za Wilhelma Furtwaenglera (1886.-1954.).
U travnju 1989., maestro je iz "zdravstvenih razloga" dao ostavku,
prepustivši mjesto Claudiju Abbadu koji, unatoč priličnim
razlikama u stilu, nikada nije uspio izaći iz sjene svojeg
prethodnika.
Simon Rattle izjavio je također kako je želio izvući iz orkestra
"savršeni zvuk velikog komornog orkestra".
Britanski maestro ne želi ravnati američkim orkestrom, jer je u
"Europi klasična glazba sastavni dio kulture, dok je u SAD-u tek
marginalna pojava", istaknuo je on.
(Hina) vrad bnš