ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Za provedbu najavljenih pravosudnih reformi Vladi premijera Ivice Račana četverogodišnji mandat nije bio dovoljan, a neuspio je i pokušaj da se u zadnjoj godini mandata učine značajni potezi, osobito u
području kaznenog prava.
ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Za provedbu najavljenih pravosudnih
reformi Vladi premijera Ivice Račana četverogodišnji mandat nije
bio dovoljan, a neuspio je i pokušaj da se u zadnjoj godini mandata
učine značajni potezi, osobito u području kaznenog prava.#L#
Izmjene i dopune Kaznenog zakona (KZ) donesene u srpnju nisu se
počele primjenjivati 1. prosinca jer ih je tri dana prije tog roka
ukinuo Ustavni sud, budući da nisu donesene s natpolovičnom većinom
glasova svih zastupnika, što je nužno kod organskih zakona.
Ministarstvo pravosuđa najavljivalo je da će do jeseni u saborsku
proceduru poslati izmjene Zakona o kaznenom postupku (ZKP) kojima
bi radi učinkovitijeg kaznenog progona istraga iz nadležnosti suda
bila prebačena na državno odvjetništvo i policiju, no to se nije
dogodilo.
Ideja o izbacivanju istražnih sudaca iz istrage nije bila
ozakonjena prilikom značajne izmjene ZKP-a 2001. zbog protivljenja
dijela pravnih stručnjaka. Nakon upornog inzistiranja ministra
unutarnjih poslova Šime Lučina da se to ipak učini, Vlada je
odlučila krenuti u takve izmjene, no za to više nije bilo vremena.
Objava pročišćenog teksta ZKP-a ove je godine uzbudila pravosudne
krugove, a Vrhovni sud upozorio je da je promjenama numeracije
najvećeg broja članaka nedopustiva i da će dovesti do velike zbrke u
primjeni zakona. Stoga je preporučio sucima da primjenjuju izvorni
tekst ZKP-a i njegovih izmjena. Hrvatski pravni centar podnio je
prijedlog za ocjenu ustavnosti i ukidanje pročišćenog ZKP-a.
Nedovršen je posao i s lani donesenim Prekršajnim zakonom po kojem
su sve prekršajne sankcije trebale biti propisane zakonima
sukladno europskim standardima. Nekoliko je puta produljen rok
kako bi se stotine podzakonskih akata kojima su upravna tijela
propisala prekršajne sankcije pretočili u zakone. Budući da se to
nije učinilo, taj je rok produžen do rujna iduće godine.
Od zakona važnih za učinkovitiji kazneni progon od 1. siječnja
2004. počinje primjena Zakona o zaštiti svjedoka, donesenog u
listopadu. Nakon tri čitanja donesen je i Zakon o kaznenoj
odgovornosti pravnih osoba, kao jedan iz paketa zakona koji se
donose radi usklađivanja domaćeg i europskog prava.
U studenom je stupio na snagu i Zakon o provedbi Statuta
Međunarodnog kaznenog suda i progona kaznenih dijela protiv
humanitarnog i međunarodnog kaznenog prava. Tim se zakonom, između
ostalog, domaće pravosuđe nastoji osposobiti za učinkovitiji
progon ratnih zločina radi mogućeg preuzimanja haških optužnica.
Prema novom Zakonu o pomilovanju, donesenom u listopadu, koji je
usklađen s izmjenama KZ-a, predsjednik Republike mogao bi
pomilovati osobe osuđene na doživotni zatvor. Tu svoju ovlast
predsjednik za sada neće moći koristiti jer su ukinute izmjene KZ-a
kojima je uvedena kazna doživotnog zatvora. Uvođenju te kazne
protivio se dio pravnih stručnjaka, ali i tadašnja oporba, a
sadašnja saborska većina.
Stvarne učinke izmjena i dopuna više reformskih zakona, donesenih
tek na zadnjim saborskim zasjedanjem, ministrica pravosuđa Ingrid
Antičević Marinović nadzirat će iz oporbenih klupa.
Zakon o parničnom postupku, jedan od važnijih za pravosudnu
reformu, donesen je u srpnju, a primjenjuje se od 1. prosinca. Cilj
izmjena više od trećine odredbi Zakona o parničnom postupku - od 512
članka izmijenjeno ih je 278 - je jednostavnije i brže građanskog
sudovanje.
Radi rasterećenja sudova donesen je i novi Zakon o nasljeđivanju po
kojem su nesporne ostavine od listopada u nadležnosti javnih
bilježnika.
I listopadskim izmjenama Ovršnog zakona javni bilježnici trebali
bi preuzetu dio sudačkih poslova u izvršenju pravomoćnih presuda.
Smanjenju godišnjeg priliva od milijun i pol predmeta trebao bi
pridonijeti i Zakon o mirenju kojim se potiče mirno rješavanje
sporova tako da ni ne dođu do suda.
(Hina) ggrb so