MINISTRICA PRAVOSUĐA: SAMO DESETAK POSTO PREDSJEDNIKA SUDOVA NIJE PONOVNO IMENOVANO

ZAGREB, 17. prosinca (Hina) - Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović izjavila je danas da od 242 imenovana predsjednika sudova samo 26 dotadašnjih nije ponovno imenovala.#L# "Od 242 predsjednika sudova 190 su na toj dužnosti ostali i dalje", kazala je ministrica Hini, komentirajući izjave Vladimira Šeksa, najvjerojatnije budućeg predsjednika Sabora iz HDZ-a i Vesne Škare Ožbolt, navodne kandidatkinje DC-a za novu ministricu pravosuđa. Oni su u nekoliko navrata u medijima izjavili da je smjena predsjednika sudova jedan od najvećih pravosudnih grijehova bivše vlasti jer su predsjednici sudova smijenjeni iako im nije prestao mandat. Tvrde da su smjene bile politički motivirane i nezakonite jer se prestanak mandata temeljio samo na "obrazloženju jedne ustavnosudske odluke". "Imenovanje predsjednika sudova i prestanak njihova mandata nije se temeljio 'samo na obrazloženja jedne ustavnosudske odluke', već na dvije odluke Ustavnog suda", tvrdi ministrica pravosuđa. Objasnila je da su prvom odlukom kao neustavne ukinute odredbe Zakona o sudovima po kojima Državo sudbeno vijeće (DSV) imenuje predsjednike sudova, a da je drugom odlukom potvrđena ustavnost izmjena tog Zakona po kojima predsjednike sudova imenuje nadležni ministar za pravosuđa i pravo ministra da imenuje predsjednike prije isteka mandata jer su ga dobili od nenadležnog tijela. "Jedini kriterij pri imenovanju bio je rad i stručnost kandidata i sva su imenovanja zakonita", kazala je ministrica, tvrdeći kako to potkrjepljuje činjenica da niti jednu žalbu ili ustavnu tužbu bivših predsjednika sudova Upravni i Ustavni sud do sada nisu prihvatili. Smatra da brojke najbolje opovrgavaju tvrdnje o "sječi sudačkih kadrova" radi postavljanja navodno podobnih i poslušnih novoj vlasti, te da takvim tvrdnjama ne ide u prilog ni činjenica da su na predsjedničke dužnosti imenovani suci koje je imenovao prijašnji sastav DSV u čijem je imenovanju, kako je rekla, odlučujuću ulogu imao HDZ. Nakon 2000. imenovano je 242 predsjednika sudova od kojih su 52 "nova", a 190 su i ranije bili na tim dužnostima. Od "starih" predsjednika koji su se javili na natječaj nije imenovano njih 26, a 26 ih je otišlo u mirovinu, na viši sud ili se u nekoliko slučajeva nisu ni kandidirali, pa su imenovani novi, tvrdi ministrica Ingrid Antičević Marinović. U deset sudova još nisu imenovani predsjednici sudova jer se natječaj ponavlja. "Predsjednici sudova nakon 2000. nisu izbačeni s posla već su ostali suci, dok je primjerice početkom 90-tih Sabor smijenio devet sudaca Vrhovnog suda, a 1995. samo jednom odlukom DSV-a još njih 13 od 25, što znači da je više od polovice sudaca Vrhovnog suda završila na ulici", ustvrdila je ministrica. Podsjetila je pritom da je troje tih sudaca nakon šest godina i čak tri ustavne tužbe riješene u njihovu korist vraćeno u Vrhovni sud. Ministrica obrazlaže da je postupak imenovanja predsjednika sudova promijenjen nakon odluke Ustavnog suda, iz veljače 2000., kojom je utvrđeno da su dotadašnji predsjednici sudova imenovani suprotno Ustavu jer ih je imenovao DSV. Prema Ustavu DSV imenuje samo suce, pa je Ustavni sud ukinuo odredbu Zakona o sudovima po kojoj je DSV bio nadležan i za imenovanje predsjednika sudova. Sud je tada obvezao zakonodavca da Zakon o sudovima uskladi s Ustavom. Izmijenjenim Zakonom o sudovima, koji je stupio na snagu početkom 2001., propisano je da predsjednike sudova na mandat od četiri, a ne više osam godina, imenuje ministar pravosuđa na temelju javnog natječaja, uz prethodno mišljenje sudačkog vijeća koje ministra ne obvezuje. U slučaju da ne prođe ni jedan kandidata oglas za predsjednika se ponavlja, a nadležni ministar mora imenovati predsjednika između kandidata koji dobiju pozitivno mišljenje sudačkog vijeća i opće sjednice Vrhovnog suda. Ustavnost takvog rješenja osporavala je Udruga hrvatskih sudaca ali Ustavni sud, u srpnju 2001., nije našao ništa sporno u nadležnosti ministra da imenuje predsjednike sudova, kao ni u prekidu mandata dotadašnjih predsjednika sudova. Ustavni je sud tada ukinuo samo odredbu po koji bi i drugi ugledni pravnici, a ne samo suci mogli konkurirati za mjesto predsjednika suda. Tek nakon te odluke Ustavnog suda, u kolovozu 2001., počelo se s raspisivanjem oglasa za imenovanje predsjednika sudova sukladno Ustavu i zakonu, podsjetila je aktualna ministrica pravosuđa. (Hina) ggrb so