HNB: NOVE MJERE NE BI TREBALE UTJECATI NA POVEĆANJE KAMATNIH STOPA

HNB: NOVE MJERE NE BI TREBALE UTJECATI NA POVEĆANJE KAMATNIH STOPA Hina- Financijski servis Projekcije monetarne politike u idućoj godini, kojima se predviđa rast novčana mase za oko 10 posto, te kredita banaka za oko 14 posto, što bi bilo sukladno predviđenom gospodarskom rastu od oko 4 posto, nastavak su restriktivnije monetarne politike Hrvatske narodne banke, pri čemu u središnjoj banci ne očekuju da bi moglo doći do značajnijeg povećanja kamatnih stopa poslovnih banaka. Projekcija monetarne politike za 2004. rađena je na pretpostavkama daljnjeg smanjenja fiskalnog deficita, odnosno deficita države, pa se utoliko tek treba vidjeti kakva će biti fiskalna politika nove Vlade, te da li će biti ili ne stand by aranžmana sa MMF-om, napomenuli su danas čelni ljudi Hrvatske narodne banke u razgovoru s novinarima na temu odluka sa jučerašnje sjednice Savjeta HNB-a. Monetarna politika za slijedeću godinu polazi od osnovne zadaće održavanja niske stope inflacije, povezano s tim stabilnosti tečaja, te daljnjeg smanjivanja platnobilančnog deficita i usporavanja inozemnog duga, koji je krajem listopada već dostigao 20,8 milijardi dolara, što je 35,4 posto više nego na kraju prošle godine. Godina je počela sa mjerama o ograničavanju rasta plasmana banaka od 16 posto, što je i ostvareno sa rastom od oko 15 posto, a završava s mjerama koje se opet mnogima neće svidjeti, a one su kontinuitet ipak sve restriktivnije politike. Da su i ostali akteri na ekonomskoj i političkoj sceni ozbiljnije shvaćali ono što je središnja banka počela mijenjati i ove bi mjere bile nešto dugačije, rekao je guverner HNB-a Željko Rohatinski. Podsjetio je i na zadnje ocjene MMF-a kojima se odaje priznanje hrvatskoj središnjoj banci da je monetarna sfera dala značajan doprinos tome da će deficit tekućih transakcija platne bilance ove godine biti znatno manji nego 2002, ali da to nije bilo popraćeno dostatnim mjerama fiskalne politike. Što se tiče pitanja treba li Hrvatskoj stand-by aranžman, o čemu će odlučiti Vlada, Rohatinski je napomenuo da iz HNB-a od 2001. govore da središnjoj banci taj aranžman ne treba, ali da zemlji u cjelini vjerojatno treba, i tu upravo zbog regulacije fiskusa. Osobno je mišljenje guvernera da se do sada pokazalo da je to tako, a da li će biti i ubuduće vidjet će se iz poteza nove Vlade. U monetarnoj politici, koja je nastavak one iz ove godine, predviđene su neke promjene u instrumentariju njenog provođenja. Primjerice novost je da će središnja banka rjeđe intervenirati na deviznom tržištu, a neće, kao do sada otkupljivati sve iznose zaduživanja države u inozemstvu, već samo do iznosa od 200 milijuna dolara. Poruka je državi ako vam je potrebno više orijentirajte se na zaduživanje na domaćem tržištu.