ZAGREB, 18. prosinca 2003. (Hina) - Projekcije monetarne politike u idućoj godini, kojima se predviđa rast novčana mase za oko 10 posto, te kredita banaka za oko 14 posto, što bi bilo sukladno predviđenom gospodarskom rastu od oko 4
posto, nastavak su restriktivnije monetarne politike Hrvatske narodne banke, pri čemu u središnjoj banci ne očekuju da bi moglo doći do značajnijeg povećanja kamatnih stopa poslovnih banaka.
ZAGREB, 18. prosinca 2003. (Hina) - Projekcije monetarne politike u
idućoj godini, kojima se predviđa rast novčana mase za oko 10 posto,
te kredita banaka za oko 14 posto, što bi bilo sukladno predviđenom
gospodarskom rastu od oko 4 posto, nastavak su restriktivnije
monetarne politike Hrvatske narodne banke, pri čemu u središnjoj banci
ne očekuju da bi moglo doći do značajnijeg povećanja kamatnih stopa
poslovnih banaka. #L#
Projekcija monetarne politike za 2004. rađena je na pretpostavkama
daljnjeg smanjenja fiskalnog deficita, odnosno deficita države, pa se
utoliko tek treba vidjeti kakva će biti fiskalna politika nove Vlade,
te da li će biti ili ne stand by aranžmana sa MMF-om, napomenuli su
danas čelni ljudi Hrvatske narodne banke u razgovoru s novinarima na
temu odluka sa jučerašnje sjednice Savjeta HNB-a.
Monetarna politika za slijedeću godinu polazi od osnovne zadaće
održavanja niske stope inflacije, povezano s tim stabilnosti tečaja,
te daljnjeg smanjivanja platnobilančnog deficita i usporavanja
inozemnog duga, koji je krajem listopada već dostigao 20,8 milijardi
dolara, što je 35,4 posto više nego na kraju prošle godine.
Godina je počela sa mjerama o ograničavanju rasta plasmana banaka
od 16 posto, što je i ostvareno sa rastom od oko 15 posto, a završava
s mjerama koje se opet mnogima neće svidjeti, a one su kontinuitet
ipak sve restriktivnije politike. Da su i ostali akteri na ekonomskoj
i političkoj sceni ozbiljnije shvaćali ono što je središnja banka
počela mijenjati i ove bi mjere bile nešto dugačije, rekao je guverner
HNB-a Željko Rohatinski.
Podsjetio je i na zadnje ocjene MMF-a kojima se odaje priznanje
hrvatskoj središnjoj banci da je monetarna sfera dala značajan
doprinos tome da će deficit tekućih transakcija platne bilance ove
godine biti znatno manji nego 2002, ali da to nije bilo popraćeno
dostatnim mjerama fiskalne politike.
Što se tiče pitanja treba li Hrvatskoj stand-by aranžman, o čemu će
odlučiti Vlada, Rohatinski je napomenuo da iz HNB-a od 2001. govore da
središnjoj banci taj aranžman ne treba, ali da zemlji u cjelini
vjerojatno treba, i tu upravo zbog regulacije fiskusa. Osobno je
mišljenje guvernera da se do sada pokazalo da je to tako, a da li će
biti i ubuduće vidjet će se iz poteza nove Vlade.
U monetarnoj politici, koja je nastavak one iz ove godine,
predviđene su neke promjene u instrumentariju njenog provođenja.
Primjerice novost je da će središnja banka rjeđe intervenirati na
deviznom tržištu, a neće, kao do sada otkupljivati sve iznose
zaduživanja države u inozemstvu, već samo do iznosa od 200 milijuna
dolara. Poruka je državi ako vam je potrebno više orijentirajte se na
zaduživanje na domaćem tržištu.
(Hina) ds ds