ZAGREB, 12. prosinca 2003. (Hina) - Ukoliko Mađarska ne povuče svoju odluku kojom je povisila carine za petnaestak proizvoda hrvatskog podrijetla, Hrvatska će uzvratiti protumjerom, odnosno povećat će carine, prvenstveno na gotove
proizvode iz te zemlje, najavio je danas ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić.
-Politika
ZAGREB, 12. prosinca 2003. (Hina) - Ukoliko Mađarska ne povuče svoju
odluku kojom je povisila carine za petnaestak proizvoda hrvatskog
podrijetla, Hrvatska će uzvratiti protumjerom, odnosno povećat će
carine, prvenstveno na gotove proizvode iz te zemlje, najavio je danas
ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić.#L#
Izrazio je nezadovoljstvo zbog te odluke susjedne zemlje, ističući
kako je riječ o neprihvatljivoj mjeri s mađarske strane, te
ocjenjujući kako je riječ o kršenju sporazuma o CEFTA-i.
Pankretić drži kako je sada potrebno pojačati diplomatske aktivnosti
te tražiti žurno ukidanje spomenute mjere.
Mađarska je uvođenje carine na petnaestak hrvatskih, uglavnom
prehrambenih proizvoda, uvela kao, ocjenjuje se, odgovor na hrvatsku
zabranu uvoza mesa i živih životinja temeljem Naredbe o zabrani uvoza
U RH živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, kao mjera
zaštite od 'kravljeg ludila', a koja je donesena 30. svibnja ove
godine.
Pankretić se založio da se na razini resornih ministarstava, te
veleposlanika dviju zemalja pokuša doći do rješenja nastale
situacije, dodajući da je o svemu potrebno informirati i predsjednika
Europske komisije.
Pankretić je rekao i kako je Ministrstvo poljoprivrede i šumarstva
(MPŠ) Vladi te ministarstvima gospodarstva, financija, vanjskih
poslova i europskih integracija poslalo informaciju o navedenim
događajima.
U toj se informaciji, međi ostalim, navodi kako je Mađarska 9.
prosinca informirala MPŠ o ukidanju trgovinskih povlastica za odabrane
hrvatske izvozne proizvode, istog dana kada su te mjere stupile na
snagu. U Ministarstvu poljoprivrede smatraju mjeru potpuno
neopravdanom, a način na koji je donesena posve neuobičajenim u
diplomatskoj praksi.
Iz MPŠ-a su podsjetili kako je Hrvatska još 2001, dva tjedna nakon
što je to učinila EU, donijela Naredbu o uporabi proteina životinjskog
podrijetla u prehrani životinja, a kako bi se ujednačili uvjeti koji
se primjenjuju na domaću proizvodnju i uvoz 30. svibnja je donesena i
Naredba o zabrani uvoza u RH živih životinja i proizvoda životinjskog
podrijetla.
U to je vrijeme, točnije 28. svibnja, Mađarskoj upućen zahtjev za
očitovanje o veterinarskoj legislativi koju primjenjuje, no za razliku
od drugih zemalja, Mađarska nije odgovorila na dopis prije donošenja
Naredbe niti nakon njenog provođenja. Sredinom lipnja mađarska je
strana najavila da će donijeti odgovarajuće propise kojima bi se i kod
njih zabranilo hranjenje životinja proteinima životinjskog podrijetla,
što je i bio uvjet MPŠ-a kako bi se omogućio nesmetani uvoz životinja
i proizvoda životinjskog podrijetla iz Mađarske.
U MPŠ-u tvrde kako Mađarska nije mogla dati garancije da primjenjuje
zabranu navedene hrane te da se pokazalo kako je mađarska veterinarska
služba izdavala certifikate kojima jamči da su proizvodi u izvozu
dobiveni od životinja koje nisu hranjene mesno koštanim brašnom, iako
u to vrijeme u Mađarskoj uopće nije postojala takva zakonska obveza
niti mogućnost kontrole.
Konzultacije Hrvatske i Mađarske, navodi MPŠ, nastavljene su o istoj
temi i u kolovozu, rujnu i listopadu. Mađarska je u međuvremenu
donijela Propis o prevenciji, kontroli i suzbijanju 'kravljeg ludila'
kojim se zabranjuje korištenje, stavljanje u promet, uvoz i izvoz
stočne hrane koja sadrži bjelančevine životinjskog podrijetla ukoliko
je namijenjen za prehranu životinja za proizvodnju mesa. Tako se
zabrana korištenja bjelančevina životinjskog podrijetla u ishrani
svinja, domaće peradi i riba u Mađarskoj primjenjuje od 24. rujna.
Po saznanju za takav propis, Hrvatska je promijenila Naredbu, pa se
od 8. rujna ona ne odnosi na pošiljke svinja, domaće peradi i riba iz
Mađarske, koje su stavljene u tov nakon 24. rujna, kao ni na njihove
proizvode. MPŠ je tada predložio odlazak hrvatske veterinarske
inspekcije nekolicini izvoznih objekata u Mađarskoj, te da se nakon
pozitivnih nalaza omogući izvoz i tih proizvoda u Hrvatsku. Iako je
mađarska strana podržala takav prijedlog 21. studenoga, detalji
posjeta nisu dogovoreni, kažu u MPŠ-u te navode kako se Mađarska
"oglušila na dva dopisa s hrvatske strane".
Umjesto toga, Mađarska ih je informirala o jednostranom ukidanju
trgovinskih povlastica za odabrane proizvode pravdajući to
protumjerom.
Iz mađarskih gospodarskih krugova u Zagrebu pak tvrde kako Mađarska
nije suspendirala Ugovor o slobodnoj trgovini s Hrvatskom, već je
povisila carine za neke hrvatske proizvode, te da je ipak većina
ugovora još uvijek na snazi. Odluka o povišenju carina od jučer je i
službena (objavljena je u mađarskom službenom glasilu), ali, po
njihovoj ocjeni, nije riječ o nečemu što bi trebalo iznenaditi
hrvatske vlasti.
Naime, kako navode iz tih krugova, Mađarska je i hrvatskom premijeru
i Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva već najavljivala da će
poduzeti "nešto" kako bi odgovorila na odluku hrvatske strane da
zabrani uvoz mesa i stoke iz zemalja u kojima se kao stočna hrana
koristi mesno-koštano brašno.
Također, Mađarska je već o tom pitanju pokrenula i postupak pred
Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) u Ženevi, s obzirom da im
je, kažu, neshvatljiva bila činjenica da se hrvatska odluka odnosi i
na životinje koje s kravljim ludilom nemaju ništa - ribe, perad,
svinje i sl.
Također, neshvatljivo im je zbog čega hrvatske veterinarske vlasti ne
vjeruju u garancije koje im je izdala mađarska veterinarska služba o
tome da 'kravljeg ludila' u toj zemlji nema, uz koju je dodan i popis
tvrtki koji zasigurno u svojoj proizvodnji ne koriste mesno-koštano
brašno.
Mađarski gospodarski krugovi u Zagrebu drže kako je pretjerano reći
da se radi o trgovinskom ratu između dviju zemalja, naglašavajući da
imaju informacije da je Mađarska otvorena za razgovor, ali da razgovor
ne može teći putem medija već na stručnoj razini.
(Hina) rub/tp db