HOĆE LI SUMMIT U BRUXELLESU DONIJETI PRVI USTAV U POVIJESTI EU?

Piše: Slavko Vukadin BRUXELLES, 11. prosinca (Hina) - Čelnici 25 zemalja članica sadašnje i buduće Eurpske unije okupit će se u petak i subotu u Bruxellesu kako bi pokušali usuglasiti prvi ustav u povijesti EU- a.#L# Prema trenutačnom stanju stvari, teško je očekivati da će se europski čelnici uspjeti dogovoriti budući da još uvijek nisu riješene glavne točke prijepora, među njima - način odlučivanja u Vijeću EU-a, broj povjerenika u Europskoj komisiji, spominjanje kršćanskih korijena i Boga u ustavu itd. Ustav bi trebao omogućiti institucijama Europske unije efikasno funkcioniranje nakon što joj se 1. svibnja sljedeće godine pridruži deset novih članica. Zamisao o europskom ustavu nastala je odmah po donošenju Sporazuma iz Nice u prosincu 2000. godine. Gotovo svi u Europskoj uniji ocijenili su Sporazum iz Nice lošim kompromisom, koji neće omogućiti normalno funkcioniranje Unije s 25 ili 27 članica. Sporazumom iz Nice dorađen je raniji sustav glasovanja u Vijeću Europske unije. Dogovoreno je novo ponderiranje glasova tako da su četiri najveće zemlje članice - Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija dobile po 29 glasova, a najmanja, Malta, 3 glasa. Poljska i Španjolska koje zajedno imaju oko 80 milijuna stanovnika dobile su po 27 glasova, ukupno 54, dok sama Njemačka s 83 milijuna stanovnika ima samo 29 glasova. Upravo je sustav glasovanja danas glavna prepreka sporazumu o ustavu. Velike zemlje podupiru rješenja predložena u nacrtu ustava, što ga je izradila Konvencija o budućnosti Europe pod vodstvom bivšeg francuskog predsjednika Valerya Giscarda d'Estainga. Prema tom prijedlogu odluke bi se donosile dvostrukom većinom. To znači da je odluka prošla ako za nju glasa većina zemalja članica, uz uvjet da one predstavljaju najmanje 60 posto ukupnog stanovništva Europske unije. Sporazum iz Nice je kritiziran i zbog prevelikog broja povjerenika u Europskoj komisiji - predviđeno je maksimalno 27 povjernika - te zbog prevelikog broja područja o kojima se odlučuje jednoglasno umjesto kvalificiranom većinom. Europsko vijeće (šefovi država ili vlada EU-a) na sumitu u prosincu 2001. godine u bruxellskom predgradđu Laekenu formiralo je Konvenciju o budućnosti Europe, čija je zadaća bila napraviti nacrt ustava. Na njezino čelo imenovan je bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing. Konvencija, koja je imala 105 članova počela je s radom u veljači 2002. Za 16 mjeseci, u lipnju 2003., uspjela je, nakon velikih napora, predočiti Europskom vijeću na sastanku u Solunu dokument od 465 članaka. U listopadu ove godine u Rimu je počela s radom Međivladina konferencija, koja je trebala raspraviti i usuglasiti konačni prijedlog ustava. U protekla dva mjeseca, vlade sadašnjih i budućih članica EU-a uspjele su se dogovoriti oko najvećeg dijela nacrta ustava, osim sustava odlučivanja, broja povjernika Europske komisije, spominjanja kršćanstva u preambuli ustava te broja političkih područja o kojima će se odlučivati kvalificiranom većinom. Prijedlog Konvencije predviđa uspostavu funkcije predsjednika Europskog vijeća, europskog ministra vanjskih poslova te potpuno novi sustav glasovanja. Predsjedatelj Europskog vijeća, talijanski premijer Silvio Berlusconi izrazio je uoči početka summita uvjerenje da se može postići rješenje za problem glasovanja. On je u Rimu izjavio da "u džepu ima formulu koja će Poljskoj i Španjolskoj priznati status velikih zemalja", ali koju će otkriti "u posljednji trenutak na samom summitu". Aleksander Kwasniewski, predsjednik Poljske, zemlje koja zajedno sa Španjolskom smatra da će predloženi način glasovanja omogućiti prevlast četirima najvećim državama, predlaže da se odluka o sustavu odlučivanja odgodi, dajući tako do znanja da Varšava nije spremna o tome trgovati. (Hina) sv rt