ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Informativno-dokumentarna izložba "Hrvati - predavači na inozemnim sve(učilištima)", otvorena danas u predvorju Nacionalne i sveučilište knjižnice (NSK), daje na pozornost hrvatskoj javnosti pouzdane
podatke o 99 Hrvata koji su od 14. st. do danas predavali na inozemnim školama i učilištima.
ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Informativno-dokumentarna izložba
"Hrvati - predavači na inozemnim sve(učilištima)", otvorena danas
u predvorju Nacionalne i sveučilište knjižnice (NSK), daje na
pozornost hrvatskoj javnosti pouzdane podatke o 99 Hrvata koji su
od 14. st. do danas predavali na inozemnim školama i učilištima.
#L#
Izložba ne uključuje podatke o suvremenim živućim predavačima.
Glavni ravnatelj Sveučilišne knjižnice Josip Stipanov rekao je da
izložba daje sintetiziran pogled sedam stoljeća "unazad" u kojemu u
prvome planu nisu djela, nego osobe - Hrvati kao predavači koji su
tako pridonosili europskoj kulturi i znanosti.
Izložba želi potaknuti cjelovitije istraživanje obrazovne
dimenzije kako bismo dobili potpuniju sliku hrvatske prisutnosti u
europskoj kulturi, jer je to nedovoljno isticana činjenica
hrvatske kulturne povijesti i kulture u širem smislu riječi, rekao
je Stipanov. O djelima hrvatskih znanstvenika i umjetnika češće se
govori i ta je dimenzija hrvatske prisutnosti u Europi dosta
vrednovana, napomenuo je.
Osim životopisa, ponekad šturima jer za neke osobe nije bilo više
podataka, izloženo je i 60-ak njihovih djela iz fundusa NSK. Pri
tomu, upozorio je Stipanov, za neke od profesora zna se da su
ostavili pisan trag, ali za to nema dokumentiranih podataka.
Izložba, koju prati prigodan katalog, za Stipanova je i potvrda da
se NSK, osim što čuva hrvatsku baštinu, skrbi i za njezinu
prezentaciju, ali i pribavlja djela hrvatskih znanstvenika i
umjetnika koja su u vlasništvu inozemnih znanstvenih i kulturnih
ustanova.
Brojni su razlozi zbog kojih su Hrvati stoljećima odlazili iz
domovine, a jedan od njih jest i taj što je u doba humanizma njihova
"velika" domovina bio latinski jezik na kojemu su mogli prenositi
znanja drugima, podsjetio je akademik Josip Bratulić.
Pri tomu, istaknuo je, nisu zaboravili svoju ugroženu domovinu koja
je zbog svojega položaja stoljećima bila na rubu velikih sukoba na
europskome prostoru, pridonoseći duhovnoj obrani Hrvatske.
Brojna imena na koja nas podsjeća izložba znak su i potvrda koliko
je toga hrvatski narod pridonio u zajednički "pokal" europske
misli, rekao je Bratulić, dodavši da se danas ističe tek ona
ekonomska, a ne i duhovna zajednica europskih naroda.
Izložbu na kojoj je radilo više hrvatskih znanstvenika otvorio je
Vladimir Muljević koji je i potaknuo njezino priređivanje, a ostaje
otvorena do 20. siječnja 2004.
(Hina) ip jn