ZAGREB, 4. prosinca 2003. (Hina) - Uz razvoj obalnog turizma, većinom temeljnog na ljetnoj ponudi primorskih i otočnih mjesta, Hrvatska ima dobre mogućnosti i za razvoj zimsko-planinskog turizma u kontinentalnom dijelu zemlje i u
unutrašnjosti otoka, i to na 15 lokaliteta koji bi nakon uređenja i izgradnje turističkih centara mogli tijekom cijele godine primiti oko 38 tisuća turista.
ZAGREB, 4. prosinca 2003. (Hina) - Uz razvoj obalnog turizma,
većinom temeljnog na ljetnoj ponudi primorskih i otočnih mjesta,
Hrvatska ima dobre mogućnosti i za razvoj zimsko-planinskog turizma u
kontinentalnom dijelu zemlje i u unutrašnjosti otoka, i to na 15
lokaliteta koji bi nakon uređenja i izgradnje turističkih centara
mogli tijekom cijele godine primiti oko 38 tisuća turista.#L#
Takva procjena sadržana je u istraživačkoj studiji "Razvoj zimskog i
planinskog turizma u Hrvatskoj" koju od prošle godine provodi
Ministarstvo turizma, a koju je sredinom studenoga ove godine podržala
i prihvatila hrvatska Vlada.
Cilj studije je, kako pojašnjava pomoćnik ministrice turizma Robert
Pende, istražiti mogućnosti povezivanja ponude obalnog turizma s
kontinentalno-planinskim i brdskim područjima, ali i razviti i
unaprijediti turističku ponudu kontinentalnog dijela zemlje.
Slijedom toga Ministarstvo turizma je odabralo 15 mogućih lokaliteta,
od kojih je prošle godine već "obradilo" sedam - u Gorskom Kotaru
Tršće kod Čabra, Mrkopalj i Begovo razdolje, Plitvička jezera, na
sjevernom Velebitu Krasno, Sveto Brdo-Paklenica na južnom Velebitu te
Biokovo iznad Makarskog primorja.
Do kraja ove godine planira se dovršetak obrade još osam lokaliteta -
Snježnik i Platak, Učka, zagorska strana Medvednice, Snježnica iznad
Konavala, Papuk u Slavoniji, Sveta Gera, Bjelolasica i Baške Oštarije
na srednjem Velebitu.
Svi su se ti lokaliteti pokazali, naglašava Pende, odličnim za razvoj
turizma, jer pružaju brojne mogućnosti za osmišljavanje raznih
zimskih, ali i ljetnih aktivnosti i sadržaja boravka turista. Tome,
dodaje, pogoduju i povoljni klimatski uvjeti, ali i već postojeća
mreža cesta, puteva i markiranih staza koji olakšavaju dolazak
turista.
Kod svih tih područja ocijenjeno je da imaju realne mogućnosti za
izgradnju i opremanje zimsko-planinskih turističkih centara s obzirom
na raspoloživu površinu građevnog i okolnog zemljišta i prometnu
povezanost koja daje dobru osnovu za razvoj budućih turističkih,
sportskih, ugostiteljskih i drugih sadržaja. Otvaranjem takvih centara
u Ministarstvu turizma očekuju i da bi se dio hrvatskih skijaša, koji
sada odlaze na zimski odmor i skijanje u inozemstvo, odlučio taj odmor
provesti u Hrvatskoj.
No, za stvarni turistički razvoj tih područja, koji će zasigurno
donijeti i ekonomske koristi osim uključenja lokalnog stanovništva,
koje pokazuje interes, potrebna su i ulaganja, za što, kako naglašava
Pende, također postoji interes. Pri tome posebno spominje zanimanje
francuskih investitora za skijališta u Hrvatskoj.
Isto tako Pende napominje i da bi cijela studija mogla biti dovršena
do kraja ove godine te će se kao dokument predstaviti budućoj Vladi.
(Hina) tam ds