ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Znanstvena studija "Korčulanska biskupija (1300-1830.)" don Bože Baničevića predstavljena je večeras u Zagrebu.
ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Znanstvena studija "Korčulanska
biskupija (1300-1830.)" don Bože Baničevića predstavljena je
večeras u Zagrebu.#L#
Knjiga je rezultat višegodišnjeg proučavanja Vatikanskog i
Hrvatskoga državnog arhiva i u njoj su kao dodatak objavljeni
arhivski tekstovi o biskupiji.
Prvi pregled povijesti Korčulanske biskupije u povodu 700.
obljetnice njezina utemeljenja napisan je kronološki. U pet
poglavlja autor je obradio 36 korčulanskih biskupa koji su u
Korčuli stolovali u razdoblju od 500 godina.
Predstavljajući knjigu, akademik Franjo Šanjek je rekao da ta
studija pruža važan prilog proučavanju korčulanske povijesti od
osnivanja biskupije u 14. stoljeću do njezina utrnuća 30-ih godina
20. stoljeća.
Profesor sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Petar Korunić
napomenuo je da Baničević, uz podatke o dolasku biskupa na otok i
njihovoj ulozi u strukturiranju i izgradnji tamošnjih crkava,
opisuje odnos biskupa prema europskim središtima.
Mnogi korčulanski biskupi razvili su se kao pisci, znanstvenici,
govornici, diplomati i misionari, navodi autor u knjizi. Jedan od
njih, biskup Augustin Kvinčić dok je bio na čelu bratovštine sv.
Jeronima u Rimu, odobrio je prvu hrvatsku gramatiku Bartola
Kašića.
Baničević smatra da Korčula nikada ne bila ono što jest da tu nisu
stolovali biskupi, koji nisu samo unaprijedili duhovnost nego su
poticali i graditeljstvo, štitili i čuvali samostalnost i slobodu
otoka te ga povezivali s velikim zapadnoeuropskim središtima.
Korčulansku biskupiju odobrio je i potvrdio papa Bonifacije VIII.,
a prvi biskup bio je Ivan Prvi Kručić. Posljednji korčulanski
biskup bio je Josip Teodozije Kosirić. Nakon njegove smrti više se
nije mogao imenovati novi biskup zbog protivljenja bečkoga dvora,
pa je 1828. bulom pape Leona XII. Korčulanska biskupija ukinuta.
(Hina) mvr jn