ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović izjavio je danas da odluka Ustavnog suda o ukidanju Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (KZ) "miriše na pokušaj
dokazivanja pravovjernosti Ustavnog suda novoj vlasti, a ne na ustavno sudovanje".
ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Predsjednik saborskog Odbora za
Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović izjavio je danas
da odluka Ustavnog suda o ukidanju Zakona o izmjenama i dopunama
Kaznenog zakona (KZ) "miriše na pokušaj dokazivanja pravovjernosti
Ustavnog suda novoj vlasti, a ne na ustavno sudovanje".#L#
Prilikom izglasavanja izmjena KZ-a u srpnju Arlović je tvrdio da je
za njegov donošenje dovoljna obična većina od 56 glasova, a ne
natpolovična većina zastupnika od najmanje 76 glasova, kako je to
danas utvrdio Ustavni sud ukinuvši izmjene KZ-a.
Arlović smatra da odluka Ustavnog suda ima političke konotacije,
tim više jer je donesena nakon provedenih izbora.
"Odluka više miriše na pokušaj dokazivanja pravovjernosti Ustavnog
suda novoj vlasti, čiji je predstavnik i pokrenuo postupak ocjene
ustavnosti, nego na ustavno sudovanje", kazao je Arlović Hini.
Zakon o izmjenama i dopunama KZ-a ukinut je na prijedlog HHO-a i
Vladimira Šeksa.
Arlović kaže da se u vezi odluke Ustavnog suda postavlja pitanje
jesu li i neki drugi zakoni kojima se ograničavaju ljudska prava i
slobode organski i ne bi li Ustavni sud trebao ukinuti i te zakone
jer nisu doneseni većinom glasova svih zastupnika. Kao primjer
navodi Prekršajni zakon, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o radu
u dijelu kojim se uređuje pitanje naknade za rad koja bi, prema
Ustavu, radniku i njegovoj obitelji trebala osigurati dostojan
život.
Za Arlovića je nesporno da je Zakon o kaznenom postupku organski
zakon kojim se razrađuju ustavom zajamčena temeljna ljudska prava i
slobode, i da za donošenje tog zakona treba kvalificirana većina,
ali ne i za KZ.
"Kaznenim se zakonom, pa i njegovim izmjenama, ne razrađuju
temeljna prava i slobode nego se provodi zaštita društvenih
vrijednosti u državi i zato za njegovo donošenje nije potrebna
kvalificirana većina", ocijenio je Arlović.
Tvrdi da je i iz dosadašnje prakse Sabora razvidno da se ni KZ, ni
njegove izmjene nisu smatrale organskim zakonom niti se za njihovo
donošenje tražila većina svih zastupnika.
Smatra da je odluka Ustavnog suda dalekosežna, obvezujuća i
presedanska jer ima zakonodavni karakter.
Ona je obvezujuća i za Sabor koji će ubuduće Kazneni zakon morati
donositi kvalificiranom većinom, zaključio je Arlović.
(Hina) ggrb so