ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Ustavni sud ukinuo je danas Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (KZ), koji je stupilo na snagu u srpnju ove godine, a trebao se primjenjivati od 1. prosinca, jer nije donesen potrebnom većinom
glasova svih zastupnika.
ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Ustavni sud ukinuo je danas Zakon o
izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (KZ), koji je stupilo na snagu
u srpnju ove godine, a trebao se primjenjivati od 1. prosinca, jer
nije donesen potrebnom većinom glasova svih zastupnika.#L#
Na sjednici Ustavnog suda većinom su glasova prihvaćeni prijedlozi
Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) i Vladimira
Šeksa, predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a koji su tražili
ukidanje izmijenjenog KZ-a jer je donesen sa samo 56 glasova, što
je, po njihovoj ocijeni, bilo nedovoljno.
Ustavni je sud ustvrdio da je za donošenje izmjena KZ-a trebalo
najmanje 76 glasova od ukupno 151 zastupnika jer je riječ o
organskom zakonu koji se po Ustavu donosi većinom glasova svih
zastupnika.
Protiv te odluke bila je jedino sutkinja Agata Račan koja je
prosvjedovala jer joj je, kako tvrdi, protivno Ustavnom zakonu o
Ustavnom sudu i Poslovniku predsjednik suda Smiljko Sokol prije dva
dana na stručnom sastanku oduzeo taj predmet i jer je sud odluku
donio "pod pritiskom i to, ne politike, već profesorskog lobija".
Sokol je utvrdio da je procedura poštivana, a da on kao predsjednik
suda ne bi mogao potpisati drugačiju odluku osim ukidajuće jer bi
svaka druga imala "katastrofalne posljedice za pravni poredak i
pravnu sigurnost građana".
Sutkinja Račan predlagala je, naime, da se Zakon ukine, ali s
odgodnim rokom od dva do šest mjeseci jer nema Sabora koji bi
neustavnost mogao odmah i otkloniti.
Sutkinja Jasna Omejec, kojoj je predmet naknadno dodijeljen,
predložila je ukidanje bez odgode za što se su zauzimali i svi
ostali suci na stručnom sastanku.
Sokol je rekao da Ustavni sud nije mogao svjesno ostaviti na snazi
neustavan zakon i da mu tako nešto građani i stručna javnost ne bi
oprostili, te da bi to bio slučaj koji bi kritički obrađivali svi
udžbenici ustavnog prava.
Sokol i Agata Račan složili su se, međutim, da je najvredniji dio
odluke, koji je preuzet iz prvog prijedloga sutkinje Račan,
stajalište Ustavnog suda o tome što je organski zakon jer se to
Ustavom ne precizira.
"Organskim zakonom ima se smatrati samo onaj zakon kojem su
temeljni predmet uređenja pojedino ili pojedina Ustavom utvrđena
osobna i politička prava i slobode čovjeka, što se u slučaju sumnje
utvrđuje zasebno za svaki konkretni slučaj", stajalište je
Ustavnog suda.
Prihvaćanje zahtjeva za povrat u prijašnje stanje i naknadu štete
Zagrepčanki deložiranoj još 1997. po neustavnom članku 94. Zakona o
stambenim odnosima, Sokol je istaknuo kao ispravljanje velike
nepravde. Naglasio je zasluge sutkinje izvjestiteljice Emilije
Rajić koja je u tri godine izradila sedam izvješća da bi od podrške
samo jedne sutkinje, na koncu za svoje rješenje dobila jednoglasnu
podršku.
Obznanio da je danas posljednji put vodio radnu sjednicu suda jer mu
7. prosinca istječe četverogodišnji mandat ne čelu suda.
Za tu se dužnost više neću kandidirati, iako bi na to imao pravo,
kazao je Smiljko Sokol.
(Hina) ggrb so