HANGA ROA, 21. studenoga (Hina/Reuters) - Prije više stotina godina stanovnici Uskršnjeg otoka oblikovali su, isklesali i podigli goleme kamene figure koje neprestano privlače turiste na taj naizoliraniji naseljeni svjetski otok, ali
njihovi potomci danas ne upravljaju zemljom ponosnih kamenih statua.
HANGA ROA, 21. studenoga (Hina/Reuters) - Prije više stotina godina
stanovnici Uskršnjeg otoka oblikovali su, isklesali i podigli
goleme kamene figure koje neprestano privlače turiste na taj
naizoliraniji naseljeni svjetski otok, ali njihovi potomci danas
ne upravljaju zemljom ponosnih kamenih statua. #L#
Manjak kontrole i samouprave jedna je od mnogih stvari koje će se
promijeniti kada Rapa Nui (Uskršnji otok) dobije autonomiju pod
čileanskom upravom, čiji je sastavni dio već 115 godina.
Autonomija za taj maleni, trokutasti komad zemlje u južnom Pacifiku
dio je projekta čileanskog predsjednika Ricarda Lagosa koji je
pristao na višegodišnje zahtjeve stanovnika Rapa Nuija i traženje
veće samouprave. Lagos, naime, žali unaprijediti uvjete svim
čileanskim domorocima. Prijedlog prema kojem Uskršnji otok dobiva
kontrolu nad pitanjima obrazovanja, zdravstva i upravljanja
zemljom trebao bi se naći u čileanskom parlamentu sljedećeg
mjeseca.
Rapa Nui, najzabačeniji otok na svijetu, smješten je 4.000
kilometara od južnoameričke pacifičke obale i 3.000 kilometara od
francuske Polinezije. Na otoku je samo jedan gradić - Hanga Roa.
Stanovnici, njih 3.800, među kojima je nešto manje od 50 posto
autohtonih Rapanujaca, osjećaju se zaboravljenim čileanskim
slijepim crijevom.
Jedan dio njih čak bi intimno želio Uskršnji otok vidjeti kao
nezavisnu državu, ali su svjesni da bez godišnjih 10 milijuna
dolara iz čileanskog državnog proračuna ne bi mogli preživjeti.
Stoga im je autonomija, čiji je prijedlog izrađen po uzoru na
autonomiju kakvu su Francuzi dali Tahitiju, sasvim prihvatljiva.
Na otoku postoji i maleni separatistički pokret, koji djeluje pod
bijelom zastavom s crvenim kanuom, i koji želi suzbiti naseljavanje
Čileanaca na otok. Smeta im što danas na otoku živi više od polovine
neautohtonog stanovništva.
Iako je Čile danas sasvim benevolentan kolonizator, do prije
pedesetak godina lokalno se stanovništvo ozbiljno bunilo protiv
nacionaliziranja zemljišta radi potreba proglašenja nacionalnog
parka, suzbijanja lokalnog jezika (koji je sličniji japanskom nego
španjolskom), nametnutih restrikcija u kretanju, pa čak i
uskraćivanju prava glasa.
Legendarni kameni kipovi na Rapa Nuiju, tajanstveni tisućugodišnji
monoliti u obliku ljudskih glava, u međuvremenu će i dalje
privlačiti turiste na otok. Ti jedinstveni spomenici, šest metara
visoke kamene glave razasute posvuda po otoku, teške osamdesetak
tona i stare mnogo stotina godina, godišnje privlače 20.000
turista, što tom siromašnom otoku donosi godišnji prihod od 3
milijuna dolara.
(Hina) dj nab