POSLOVNI PREGLED BROJ 341

POSLOVNI PREGLED broj 341 6. - 13. studenoga 2003. SADRŽAJ: POSLOVNI PROCESI KAO FAKTOR POVEĆANJA KONKURENTNOSTI MFIN: MOL-OVIH 505 MILIJUNA DOLARA ZA INU NA HRVATSKOM RAČUNU VERHEUGEN: EK PODRŽAVA TEŽNJE RH ZA ULAZAK U EU STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA DO 2010.-DUGOROČNI RAST POZITIVNIH UČINAKA ZAVRŠENA PRVA FAZA PRIVATIZACIJE INE, MOL VLASNIK 25 % PLUS JEDNE DIONICE INE MINISTAR JURČIĆ: PROGRAM ZA SANACIJU "LENCA" MOMSP-U DODIJELJEN ISO CERTIFIKAT 9001/2002 MMF DOVRŠIO DRUGO IZVJEŠĆE O HRVATSKOJ D&B: KREDITNI REJTING HRVATSKE I DALJE NEPROMIJENJEN PORAZNO STANJE CERTIFICIRANOSTI KVALITETOM HRVATSKOG GOSPODARSTVA U HRVATSKOJ U RUJNU 1.373.870 ZAPOSLENIH, 0,6 POSTO MANJE NEGO U KOLOVOZU HZZ: U LISTOPADU NEZAPOSLENOST PORASLA ZA 1,6 POSTO SSSH: TROŠKOVI ČETVEROČLANE OBITELJI U LISTOPADU 5.160 KUNA CIJENE NA MALO U LISTOPADU 0,3 POSTO VIŠE NEGO U RUJNU CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U LISTOPADU POVEĆANE 0,2 POSTO PROMET U MALOPRODAJI U RUJNU SMANJEN 0,3 POSTO U HRVATSKOJ U PRVIH DEVET MJESECI 6 POSTO VIŠE TURISTA I 4 POSTO VIŠE NOĆENJA VEĆINA KUĆANSTAVA U HRVATSKOJ U JEDNAKOJ FINANCIJSKOJ SITUACIJI KAO I LANI ANKETA O RADNOJ SNAZI: VIŠE OD MILIJUN ZAPOSLENIH U PRIVATNOM SEKTORU GRUPA ZAGREBAČKA BANKA U PRVIH DEVET MJESECI 644 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI BUSINESS MASTERCARD ELECTRONIC - NOVA POSLOVNA KARTICA I U HRVATSKOJ NOVA BANKA I DEG POTPISALI UGOVOR O NASTAVKU SURADNJE INVESTICIJSKI FOND CCP U HRVATSKOJ PLANIRA INVESTIRATI 8 MILIJUNA USD-A LUKOVIĆ: SUDSKI SPOR S TEKSTILOM NE UGROŽAVA SIGURNOST BANKE POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA "AGROKOR" OSNOVICA ZA PLAĆE VEĆA ZA PET POSTO AGROKOR ISPUNIO SVE OBVEZE U PRIVATIZACIJI SARAJEVSKOG KISELJAKA OTVORENA MODERNIZIRANA KOKINA FARMA PRVE TONE VEGETE NA TURSKOM TRŽIŠTU LURA VEĆINSKI VLASNIK SOMBORSKOG SOMBOLEDA 'BIONATURA' S PITKOM VODOM UŠLA NA TRŽIŠTE SRBIJE I CRNE GORE HRVATSKU TVRTKU "OVERSEAS EXPRESS" KUPIO "AUSTRIAN POST" HRVATSKE INFORMATIČKE TVRTKE: LANJSKI UKUPAN PRIHOD OD 7,7 MILIJARDI KUNA RIJEČKI JADRAN HOTELI OSTVARILI DOBIT OD 1,3 MILIJUNA KUNA LUKA PLOČE: PROMET PREMAŠIO MILIJUN TONA UGOVOR O ZAJMU ZA IZGRADNJU DIONICE AUTOCESTE ŽUPANJA-LIPOVAC POTPISAN UGOVOR O GRADNJI DIONICE AUTOCESTE RUPA-RIJEKA POTPISAN SPORAZUM O SUFINANCIRANJU RESTRUKTURIRANJA "BRODOSPLITA" SLOVENSKI PREMIJER ROP OTVORIO ZASJEDANJE CEFTA-E PRIVATIZACIJA PIK-A VRBOVEC - SINDIKAT TRAŽI SOCIJALNU KLAUZULU 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA POSLOVNI PROCESI KAO FAKTOR POVEĆANJA KONKURENTNOSTI Poslovni procesi kao faktor integriranja i povećanja konkurentnosti u Hrvatskoj su zapostavljeni, a posvetimo li se tim procesima možemo napraviti značajan korak u povećanju efikasnosti, prije svega smanjenju troškova u poduzećima te državnoj upravi, istaknuo je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić na okruglom stolu "Upravljanje poslovnim procesima kao faktor integriranja i povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva", održanom u ponedjeljak. Okrugli stol održan je u Ministarstvu gospodarstva, koje je, uz zagrebačku tvrtku InfoDom, i organizator skupa. Za povećanje konkurentnosti, istaknuo je Jurčić, potrebno je stvarati složene proizvode, a da oni ne bi imali veći trošak od dobiti, moraju se dobro analizirati, modelirati i moraju biti mjerljivi. To je element koji nedostaje hrvatskim poduzećima, državi, kazao je. Sudionici skupa slažu se da je potrebna radikalna promjena odnosa prema poslovnim procesima. Ističu pritom da treba pratiti i preuzimati svjetsku praksu, pratiti kako poslovni procesi idu u velikim kompanijama, tržišnim liderima, koji donose nove tehnologije, nove procese i nove proizvode. MFIN: MOL-OVIH 505 MILIJUNA DOLARA ZA INU NA HRVATSKOM RAČUNU Na račun hrvatske države u ponedjeljak je s prijelaznog računa prebačeno 505 milijuna dolara, koliko je mađarski MOL platio 25 posto plus jednu dionicu Ine, potvrđeno je iz Ministarstva financija. "Na račun Ministarstva financija kod Hrvatske narodne banke u ponedjeljak je uplaćen iznos od 505 milijuna dolara za kupnju 25 posto plus jednu dionicu Ine. Time je završena prva faza privatizacije hrvatske naftne kompanije Ina", priopćilo je Ministarstvo financija. Kako je prošli tjedan izjavio ministar financija Mato Crkvenac, tih 505 milijuna dolara prihod je državnog proračuna i namijenjen je financiranju određenih projekata, kao i izvršavanju obveza prema inozemstvu koje dospijevaju do kraja ove godine. I ministar gospodarstva Ljubo Jurčić potvrdio je u ponedjeljak da će najveći dio toga novca biti upotrijebljen za zatvaranje nekih obveza prema međunarodnim financijskim institucijama. Prema njegovim saznanjima, oko sto milijuna dolara ostat će u državnom proračunu za iduću godinu, odnosno njime će raspolagati buduća Vlada. VERHEUGEN: EK PODRŽAVA TEŽNJE RH ZA ULAZAK U EU Europska komisija u potpunosti podržava težnje Hrvatske za njezinim uključenjem u Europsku uniju, rekao je u četvrtak u Zagrebu, nakon razgovora s premijerom Ivicom Račanom, povjerenik Europske komisije za proširenje Guenter Verheugen. Verheugen u četvrtak boravi u jednodnevnom posjetu Zagrebu tijekom kojeg je razgovarao s Račanom, sudjelovao na otvorenom dijelu sjednice hrvatske Vlade posvećenom hrvatskom približavanju Europskoj Uniji, a tijekom dana sastat će se i predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, te održati predavanje na temu "Hrvatska u Europi: izgledi i mogućnosti". "Cilj mog posjeta vrlo je jasan - Europska komisija želi prije izbora pokazati važnost europske vokacije Hrvatske i pokazati kako u potpunosti podržavamo težnje vrlo ambiciozne strategije hrvatskog približavanja EU", kazao je na zajedničkoj konferenciji za novinare Verheugen. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA DO 2010.-DUGOROČNI RAST POZITIVNIH UČINAKA Strategijom razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine, dokumentom kojeg je prihvatila hrvatska Vlada, predviđa se dugoročni rast pozitivnih učinaka od turizma, jačanje pozicije turizma kao važnog činitelja u ukupnom gospodarskom rastu i razvoju zemlje, a za što je više nego do sada potrebno zajedničko djelovanje privatnog i javnog sektora u turizmu. Nacionalna Strategija razvoja turizma do 2010. temelji se na dobrim turističkim rezultatima i povećanoj potražnji za Hrvatskom zadnjih nekoliko godina, procjenama trenutnih i budućih trendova na međunarodnom turističkom tržištu, ali i na očuvanju prirodne i kulturne baštine u skladu sa održivim razvojem. Osnovni cilj Strategije je do 2010. zaposliti oko 380 tisuća ljudi u turizmu, a njegov ukupni izravni i neizravni učinak "podići" na oko 12,6 milijardi dolara. To znači i povećanje udjela turizma u BDP-u na oko 29 posto (sada se procjenjuje na oko 22 posto), dok bi izravni prihod od turističke potrošnje u 2010. hrvatskom izvozu doprinosio sa 7,5 milijardi dolara. Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2010. zajednički su izradili Ministarstvo turizma, zagrebački Institut za turizam, njemačka razvojno-investicijska agencija DEG te međunarodna konzultantska tvrtke "McKinsey&Company". ZAVRŠENA PRVA FAZA PRIVATIZACIJE INE, MOL VLASNIK 25 % PLUS JEDNE DIONICE INE Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić predao je u utorak predsjedniku Uprave i glavnom izvršnom direktoru MOL-a Zsoltu Hernadiju potvrdu Središnje depozitarne agencije da je MOL vlasnik dva milijuna petsto tisuća i jedne dionice Ine, što je 25 posto plus jedna dionica hrvatske naftne kompanije. Potvrdom da je 505 milijuna dolara, koliko je MOL platio četvrtinu dionica Ine, prebačeno s prijelaznog računa na račun hrvatske države završena je prva faza privatizacije Ine, istaknuo je Jurčić na konferenciji za novinare o završetku prve faze privatizacije Ine, održanoj u utorak. Razvoj Ine, ističe Jurčić, temeljit će se na poslovnom planu do 2007., kojega je prihvatio i strateški partner. Tim su planom predviđena ulaganje od 1,5 milijardi dolara, od čega će se milijarda dolara uložiti u istraživanje i proizvodnju, a 355 milijuna u dvije hrvatske rafinerije - riječku 237 milijuna, te sisačku 107 milijuna. Hernadi naglašava da MOL, ne samo da je podržao plan, već smatra da u ovu regiju treba uložiti i daljnjih 500 milijuna dolara. Potrebna su nova ulaganja u razvoj opskrbe, odnosno benzinske postaje, zaštitu okoliša, i dr., kazao je. Ističe i kako se želi postići da INA bude odlučujući faktor u naftnoj djelatnosti u jugoistočnom dijelu srednje Europe. "Nastojat ćemo Inu pomagati da postane grupacija na europskom nivou", kazao je. MINISTAR JURČIĆ: PROGRAM ZA SANACIJU "LENCA" Ministarstvo gospodarstva danas je uputilo prijedlog Vladi o sanaciji riječkog brodogradilišta "Viktor Lenac", po kojemu bi Vlada nadomjestila dio potrebnih sredstava nakon povlačenja njemačke razvojne banke (DEG) i Raifeissen banke iz tog projekta, kazao je danas u izjavi za Hinu ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Vlada bi, prema tom prijedlogu, program sanacije zaokružila jamstvima od oko 12 milijuna dolara. Od toga bi do kraja godine Lencu, prema poslovnom planu, trebalo oko pet milijuna dolara, od čega su 4,5 milijuna dolara potrebna za isplatu dijela duga domaćim dobavljačima. Jurčić ističe da Ministarstvo želi pomoći da domaći dobavljači, kojima brodogradilište "Viktor Lenac" duguje oko 20 milijuna dolara, ne ostanu bez tog novca, sačuuvati oko 800 radnih mjesta i planiranu proizvodnju od 70 milijuna dolara u 2004. Proces financijskog i vlasničkog restrukturiranja "Viktora Lenca" trajat će od tri do šest mjeseci, a u tom će se razdoblju u projekt pokušati uključiti i druge ulagače, te tako smanjiti iznos koji bi putem jamstava uložila Vlada, rekao je. Pritom napominje da postoje nagovještaji da bi pojedinačno najveći dioničar "Viktora Lenca" Giancarlo Zachello mogao svoj ulog povećati za jedan milijun dolara, IFC (dio Svjetske banke) povećati ulog sa tri na 4,9 milijuna dolara, a talijanska tvrtka Rosetti, kao novi ulagač i poslovni partner Lenca, mogla bi uložiti oko milijun dolara. Vlada će svakako uskoro odlučiti hoće li se "Lenac" održati bez pokretanja stečaja, rekao je Jurčić. MOMSP-U DODIJELJEN ISO CERTIFIKAT 9001/2002 Ministarstvu za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) dodijeljen je danas ISO certifikat 9001/2002 za upravljanje kvalitetnom, a ujedno je od Hrvatskog društva kvalitete (HDK) to ministarstvo primilo i Povelju za promicanje i primjenu kvalitete u hrvatskom gospodarstvu. ISO certifikat potvrda je složenih i temeljitih priprema na uvođenju sustava upravljanja kvalitetom u radu, odnosno u organizaciji rada i vođenju Ministarstva, istaknuo je na konferenciji za novinare povodom dobivanja certifikata ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek. Usvajanje normi koje nalaže ovakav certifikat, dodao je Pecek, predstavlja dio reformi državne administracije za koju se zalaže ovo ministarstvo - efikasnu administraciju koja brzo reagira, s manje zaposlenih, ali sa dobro plaćenim i mladim zaposlenicima. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI MMF DOVRŠIO DRUGO IZVJEŠĆE O HRVATSKOJ Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) dovršio je u srijedu drugo izvješće o gospodarskim pokazateljima Hrvatske u okviru 14-mjesečnog stand-by aranžmana. MMF je priopćio kako je Izvršni odbor u okviru izvješća udovoljio zahtjevu Hrvatske da se ne obazire na neodržavanje četiri kvantitativna kriterija koja se odnose na konsolidirani središnji vladin proračun, dugove središnje vlade, neto upotrebljive devizne rezerve i neto domaću aktivu Hrvatske narodne banke. MMF je u veljači odobrio Hrvatskoj stand-by aranžman u visini od oko 151 milijun dolara. Hrvatska Vlada tretira stand-by aranžman kao mjeru opreza i ne namjerava ga koristiti. Prva zamjenica direktora MMF-a Anne Krueger je nakon sastanka Izvršnog odbora ocijenila kako Hrvatska postiže snažan gospodarski rast, stabilnost cijena i sve veće devizne rezerve. "Od prvog izvješća o stand-byu realni bruto domaći proizvod je bio viši, a inflacija niža od očekivane", kazala je ona. Krueger je, međutim, upozorila da hrvatske vlasti u svjetlu vanjskog tekućeg deficita moraju slijediti razboritu makroekonomsku politiku i dalje provoditi strukturalne reforme kako bi održale dobre ekonomske rezultate. "U tom cilju (hrvatske) vlasti trebaju nastaviti napore za proračunskom konsolidacijom i održavanje čvrste monetarne politike u okviru primjereno reformirane monetarne kontrole", rekla je ona. Krueger je kazala kako je hrvatska Vlada na putu da postigne ciljani manjak za 2003. i da je do sada odoljela pritiscima tijekom predizborne kampanje da poveća potrošnju. Ona je napomenula da Vlada treba nastaviti ograničavanje trošenja i povećanja prihoda kako bi dalje smanjila manjak u srednjoročnom periodu. D&B: KREDITNI REJTING HRVATSKE I DALJE NEPROMIJENJEN Kreditni rejting Hrvatske za studeni, po ocjeni svjetske bonitetne kuće Dun&Bradstreet (D&B), i dalje ostaje nepromijenjen, s ocjenom DB4d koja Hrvatsku svrstava među zemlje umjerenog rizika za ulaganja. Profil rizičnosti Hrvatske za studeni, navodi se u izvješću D&B-a, koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, obilježen je nadolazećim izborima, a oslabljen je nepovoljnom prezentacijom glavne haške tužiteljice Carle Del Ponte europskom Vijeću ministara, kada je primijetila kako su je hrvatske vlasti propustile uvjeriti da namjeravaju privesti sudu generala Antu Gotovinu. Hrvatske su vlasti snažno porekle tu optužbu, no, analitičari D&B-a drže da će izvještaj Carle Del Ponte usporavati uključenje Hrvatske u EU. Na ljestvici 25 tranzicijskih zemlja za koje se ocjenjuje kreditni rejting, Hrvatska je već mjesecima na 10. mjestu. Čelno mjesto D&B-ove ljestvice, sa najboljim kreditnim rejtingom - DB2c zauzela je Slovenija, a na drugom je mjestu s ocjenom DB2d Mađarska. Taj ih rejting ocjenjuje kao zemlje niskog rizika za ulagače. Začelje ljestvice sa ocjenom DB6d, također mjesecima, zadržavaju Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Srbija i Crna Gora, Tadžekistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Ta ocjena znači da je riječ o zemljama u kojima postoji vrlo visok rizik da se ulagačima njihova investicija neće isplatiti. PORAZNO STANJE CERTIFICIRANOSTI KVALITETOM HRVATSKOG GOSPODARSTVA Hrvatska po broju poslovnih subjekata certificiranima normama kvalitete znatno zaostaje za europskim prosjekom, ali i za prosjekom zemalja u okruženju. Po posjedovanju certifikata ISO 9000, koji propisuje uspostavu sustava upravljanja kvalitetom u poduzeću na svim razinama, Hrvatska je od europskih zemalja bolja jedino od Bugarske, Litve i Turske. Stanje vezano uz certifikat 14000 koji propisuje norme upravljanja okolišem (eko certifikat) podjednako je loše, gdje smo bolji samo od Rumunjske i Bugarske. Po podacima za 2001. godinu, sa 27 izdanih certifikata ISO 9000 na milijun stanovnika Hrvatska zaostaje, primjerice za Irskom (751), Slovenijom (521), Austrijom (406), Italijom (314), Njemačkom (293), Rumunjskom (251), Mađarskom (166) i Češkom (141). U HRVATSKOJ U RUJNU 1.373.870 ZAPOSLENIH, 0,6 POSTO MANJE NEGO U KOLOVOZU U Hrvatskoj je u rujnu ove godine bilo 1.373.870 ukupno zaposlenih, što je za 0,6 posto ili za 8.365 osoba manje nego u mjesecu prije, najnoviji su, privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Pritom je zaposlenih u pravnim osobama u rujnu bilo 1.064.019, ili 0,3 posto manje nego u kolovozu, što je dobrim dijelom odraz sezonskih kretanja budući se najveće smanjenje broja zaposlenih bilježi u hotelima i restoranima, za 5,2 posto u odnosu na mjesec prije. HZZ: U LISTOPADU NEZAPOSLENOST PORASLA ZA 1,6 POSTO Krajem listopada u Hrvatskoj je evidentirano 312.313 nezaposlenih ili 1,6 posto više nego u rujnu, odnosno 62.655 osoba ili 16,7 posto manje nego u listopadu prošle godine, izvijestio je u ponedjeljak Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Blagi porast nezaposlenosti u listopadu uglavnom je rezultat povratka sezonskih radnika iz ugostiteljstva na burzu rada, ali i iz drugih djelatnosti sezonskoga karaktera, poput trgovine, prometa i usluga, što je uobičajeno u ovom dijelu godine, istaknula je na konferenciji za novinare ravnateljica HZZ-a Sanja Crnković Pozaić. SSSH: TROŠKOVI ČETVEROČLANE OBITELJI U LISTOPADU 5.160 KUNA Sindikalna košarica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji u listopadu iznosili 5.160 kuna, te su u odnosu na rujan porasli svega za kunu. U ukupnoj potrošnji najveći udio imaju troškovi prehrane koji u listopadu iznose 1.798 kuna i čine 34,8 posto ukupnih troškova. Za stanovanje se izdvaja 28,8 posto prosječne plaće, za obrazovanje i kulturu 12,5posto, a za odijevanje 10,3 posto. Prosječna plaća u rujnu iznosila je 3.777 kuna i njome četveročlana obitelj pokriva samo 73 posto troškova života prosječne obitelji. CIJENE NA MALO U LISTOPADU 0,3 POSTO VIŠE NEGO U RUJNU Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima, u Hrvatskoj su u listopadu u odnosu na rujan više za 0,3 posto, dok su troškovi života porasli za 0,1 posto. Na godišnjoj pak razini, u listopadu ove u odnosu na listopad prošle godine, inflacija mjerena cijenama na malo iznosila je 1,5 posto, dok su istodobno troškovi života porasli za 3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Porast cijena na malo u listopadu u odnosu na rujan prouzročio je porast maloprodajnih cijena industrijskih proizvoda, te usluga. Tako su maloprodajne cijene industrijskih proizvoda u listopadu u prosjeku za 0,3 posto više nego u rujnu. Pritom statistika pokazuje da je na taj porast najviše utjecao rast maloprodajnih cijena tekstilnih proizvoda od 2,7 posto, pri čemu su najviše, za 4,4 posto povećane cijene tekstilne odjeće. U okviru cijena na malo rast od 0,3 posto u listopadu se u odnosu na rujan bilježi i kod usluga, a na to je najviše utjecao rast cijena financijskih i drugih usluga, za 2,6 posto. I kod troškova života, koji su u listopadu za 0,1 posto viši nego u rujnu, velik je utjecaj cijena odjeće i obuće koje su u listopadu bile 2 posto više nego u rujnu. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u listopadu su u odnosu na rujan porasle za 0,2 posto, a ostale su na gotovo istoj razini promatra li se godišnje razdoblje, listopad ove u odnosu na listopad prošle godine. CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U LISTOPADU POVEĆANE 0,2 POSTO Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u listopadu su u Hrvatskoj bile za 0,2 posto veće nego u rujnu, dok su u odnosu na isti mjesec lani u prosjeku ostale na istoj razini, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku. Od početka ove godine do kraja listopada cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima prosječno su rasle po stopi od 0,07 posto, odnosno ukupno za deset mjeseci ove godine 0,7 posto. PROMET U MALOPRODAJI U RUJNU SMANJEN 0,3 POSTO U rujnu ove godine u Hrvatskoj je ukupan promet svih poduzeća - trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost bio manji u odnosu na kolovoz nominalno za 0,3 posto, a realno za 0,9 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na isti mjesec prošle godine, pak, promet u trgovini na malo povećan je nominalno za 6,2 posto, a realno za 4,4 posto, dok je promet u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, u odnosu na isto lanjsko razdoblje nominalno povećan za 5,8 posto, a realno za 4,7 posto. U HRVATSKOJ U PRVIH DEVET MJESECI 6 POSTO VIŠE TURISTA I 4 POSTO VIŠE NOĆENJA Hrvatsku je u prvih devet mjeseci ove godine posjetilo 6 posto više turista nego u istom lanjskom razdoblju odnosno njih 8,24 milijuna, a ostvarili su 44,78 milijuna noćenja ili 4 posto više, objavio je Državni zavod za Statistiku. Većina turista u Hrvatskoj od siječnja do rujna su bili stranci koji su sa 7,03 milijuna dolazakazabilježili porast od 6 posto u odnosu na lani, a ostvarili su i 89,5 posto od ukupnih noćenja odnosno 40,06 milijuna ili 4 posto više. Domaćih je turista bilo 1,2 milijuna ili 7 posto više, a sa 4,72 milijuna noćenja ostvarili su porast od 6 posto. VEĆINA KUĆANSTAVA U HRVATSKOJ U JEDNAKOJ FINANCIJSKOJ SITUACIJI KAO I LANI U više od polovice hrvatskih kućanstava trenutno je financijsko stanje otprilike isto kao i prije godinu dana, dok je u više od 30 posto kućanstava stanje financija malo ili znatno gore nego prije 12 mjeseci. Pokazalo je to ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo zagrebački GfK - Centar za istraživanje tržišta u listopadu ove godine na uzorku od 620 kućanstava. Rezultati tog istraživanja govore kako je trenutno financijsko stanje znatno ili malo bolje nego prije godinu dana u tek 14 posto kućanstava, a približno isti postotak očekuje poboljšanje stanja u idućih godinu dana. Da će im biti isto kao i danas očekuje 54 posto, a daljnje pogoršanje na području kućnih financija očekuje se u 33 posto ispitanih kućanstava. Istraživanje GfK provedeno je na temu Stanovništvo- banke-štednja, te je u tom kontekstu od kućanstava, između ostalog, zatraženo da ocijene povoljnost trenutka za štednju. Da je vrlo ili sasvim dobro vrijeme za štednju smatra tek 11 posto ispitanika, dok njih 61 posto smatra da je trenutno, s obzirom na opće ekonomsko stanje, prilično ili vrlo nepovoljno vrijeme za štednju. Stoga je i logično da tek 12 posto ispitanih kućanstava očekuje da će vjerojatno uspjeti nešto uštedjeti u idućih godinu dana, dok njih čak 78 posto kaže da je to prilično ili vrlo nevjerojatno. ANKETA O RADNOJ SNAZI: VIŠE OD MILIJUN ZAPOSLENIH U PRIVATNOM SEKTORU Broj zaposlenih u privatnom sektoru u Hrvatskoj od 1996., od kada se provodi Anketa o radnoj snazi, neprestano raste i u prvom je polugodištu ove godine prvi put premašio milijun - u privatnom je sektoru, naime, bilo milijun i dvije tisuće zaposlenih, podatak je iz Ankete o radnoj snazi koju objavljuje Državni zavod za statistiku. Prema tim podatcima (izračunatim po metodologiji Međunarodne organizacije rada), u prvom je polugodištu ove godine u Hrvatskoj bilo ukupno milijun i 538 tisuća zaposlenih, od čega 65,1 posto, ili milijun i dvije tisuće zaposlenih u privatnom sektoru. Iz Ankete je vidljivo da broj zaposlenih u privatnom sektoru neprestano raste, dok se smanjuje broj zaposlenih u državnom i sektoru u pretvorbi. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE GRUPA ZAGREBAČKA BANKA U PRVIH DEVET MJESECI 644 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI Ukupni prihod Grupe Zagrebačke banke u prvih devet mjeseci ove godine porastao je za 10,3 posto, na 2,1 milijardu kuna, dok je ostvarena neto dobit od 644 milijuna kuna 9,1 posto manju nego u istom lanjskom razdoblju, prije svega zbog ispravka vrijednosti i izvanrednog troška usklađenja vrijednosti dionica Plive s tržišnom cijenom, kazao je u ponedjeljak predsjednik uprave Zagrebačke banke Franjo Luković. Grupa je ostvarila u prvih devet mjeseci 27,5 posto veću dobit iz poslovnih aktivnosti, odnosno 904 milijuna kuna. Ukupna aktiva Grupe na kraju rujna iznosila je 55,8 milijardi kuna, što je za 4,4 posto više nego na kraju prošle godine, pri čemu ukupna bilanca Zagrebačke banke iznosi 47,5 milijardi kuna, ili 3,2 posto više. Ukupni bruto zajmovi klijentima na razini Grupe iznose 31,1 milijardi kuna, od čega na razini Zagrebačke banke 25,7 milijardi kuna (rast za 17 posto). Ukupni depoziti klijenata na razini Grupe iznose krajem rujna 42,1 milijardu kuna, s porastom od 5,3 posto u odnosu na kraj prošle godine. Komentirajući poslovne rezultate Grupe, Luković kazao da su zabilježili porast u svim segmentima njihova poslovanja s klijentima, bilo s tvrtkama ili građanima u Zagrebačkoj banci, ali i u drugim bankama grupacije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Napomenuo je da imaju striktnu kontrolu operativnih troškova, koji su, rekao je, neznatno viši od prošlogodišnjih, što je, smatra, zaslužno za porast dobiti iz poslovanja. Kao razlog pada neto dobiti Grupe Luković navodi 139 milijuna kuna planiranih i ostvarenih troškova ispravka vrijednosti, kao i izvanrednim troškom usklađenja vrijednosti dionica Plive u portfelju Banke s tržišnom cijenom. Zagrebačka banka i dalje je najuspješnija po poslovanju unutar Grupe sa 18,4 posto većim ukupnim prihodima koji su u prvih devet mjeseci dostigli 1,7 milijardi kuna, te sa 50,2 posto većom dobiti iz poslovnih aktivnosti u tom razdoblju, odnosno 806 milijuna kuna. Dobit Zagrebačke banke nakon oporezivanja je manja za 1,5 posto i iznosi 564 milijuna kuna. Grupa Zagrebačke banke s tržišnim udjelom od 30,2 posto u depozitima klijenata bankarskog sektora u Hrvatskoj i 23,1 posto u kreditima, i dalje je dominantna bankarska grupacija u Hrvatskoj, navode iz ZABA-e. BUSINESS MASTERCARD ELECTRONIC - NOVA POSLOVNA KARTICA I U HRVATSKOJ MasterCard International od rujna je na tržište uveo poslovnu verziju MasterCard Electronic individualne kartice, pod imenom Business MasterCard Electronic, namijenjenu srednjim i malim poduzetnicima, koju planiraju uvesti i u Hrvatskoj. Livia Judith Szabo, Account Director pri MasterCard Europe, ističe kako su njihova istraživanja pokazala da 65 posto poduzetnika u regiji istočne Europe, uključujući Hrvatsku, poslovne troškove podmiruje bankovnim prijenosom, dok 22 posto njih koristi gotovinu. Usmjeravanje tih korisnika prema korištenju platnih kartica predstavlja atraktivnu mogućnost za financijske ustanove, naglašava se u priopćenju MasterCarda. Uspješno uvedena u zemlje istočne Europe, MasterCard Electronic kartica namijenjena individualnim korisnicima predstavlja alternativu tradicionalnoj MasterCard kartici, što se kreditnog rizika tiče. Uslijed pozitivnog odjeka i izraženog interesa kompanija je od rujna ponudila MasterCard Electronic malim i srednjim poduzećima, a ta kartica bankama omogućava prilagodbu veličini i kreditnom riziku pojedinačnih poslovnih sustava te tako povećavaju koristi od plastične kartice. Kao i MasterCard Electronic kartica namijenjena individualnim korisnicima, iznos na Business MasterCard Electronic kartici u cijelosti je namijenjen trošenju autoriziranim elektronskim transakcijama, prvenstveno kupovini, navodi se u priopćenju. NOVA BANKA I DEG POTPISALI UGOVOR O NASTAVKU SURADNJE Nova banka i njemačka razvojno-investicijska agencija DEG potpisali su Ugovor o subordiniranom zajmu u iznosu od 5,1 milijun eura, čija je namjena jačanje kapitalne osnovice banke te će on biti uključen u dopunski kapital banke. Rok vraćanja zajma, izvijestili su u četvrtak iz Nove banke, iznosi šest godina. U toj banci naglašavaju kako su u prvoj godini rada nakon spajanja ostvarili pozitivne rezultate poslovanja, a u rujnu ove godine njen je temeljni kapital povećan za 30 milijuna kuna. Kreditni portfelj banke snažan je i kvalitetan, kažu u Novoj banci te dodaju kako vjeruju da je sve to utjecalo na odluku DEG-a da u dopunski kapital banke unese svoja sredstva "i time doprinese daljnjem kapitalnom jačanju Nove banke". INVESTICIJSKI FOND CCP U HRVATSKOJ PLANIRA INVESTIRATI 8 MILIJUNA USD-A Međunarodni privatni investicijski fond "The Croatia Capital Partnership" (CCP), čijom imovinom u Hrvatskoj od 1997. upravlja tvrtka "Copernicus Adriatic", u idućih osam do deset mjeseci u Hrvatskoj planira investirati 8 milijuna američkih dolara u sektore distribucije usluga, posebno informatičkih i telekomunikacijskih te u preradu hrane. Doznaje se to od direktora "Copernicus Adriatic" Mladena Erora koji dodaje da će se od predviđenih investicija u telekomunikacijske usluge većina odnositi na ulaganja u pružanje Internet usluga putem kabelske televizije u Hrvatskoj, u čije su otvaranje i poslovanje i do sada investirali. Eror je naglasio da je fond CCP do sada u Hrvatskoj već investirao 15 milijuna eura, većinom u informatičku i Internet tehnologiju ("GlobalNet" i drugim tvrtkama), ali i u turizam te preradu hrane. Fond CCP je osnovan, kaže Eror, za izravna ulaganja u perspektivne tvrtke kojima pružaju i podršku u ostvarivanju poslovnog plana, a čime stječu i određeni suvlasnički udjel. Pri tome, Eror ističe da se u jednoj investiciji zadržavaju tri do pet godina, a nakon što se kapital određene tvrtke uveća iz nje izlaze. Fond CCP su 1997. sa osnivačkim kapitalom od 30 milijuna američkih dolara osnovali Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Zagrebačka banka d.d., Erste banka, International Finance Corporation Bank (IFC) te američki privatni investicijski fond "Advent International". Upravljanje imovinom povjereno je međunarodnoj tvrtki "Copernicus Partners Ltd." koja je pak u Hrvatskoj osnovala tvrtku "Copernicus Adriatic" d.o.o. 4. TVRTKE LUKOVIĆ: SUDSKI SPOR S TEKSTILOM NE UGROŽAVA SIGURNOST BANKE Uprava Zagrebačke banke odbacila je u ponedjeljak medijske spekulacije o mogućim posljedicama ishoda slučaja "Tekstil" po njezino poslovanje, naglasivši kako je "već ostvarena ovogodišnja tekuća dobit Banke veća od bilo kojeg iznosa vezanog za sudski spor Tekstila protiv Zagrebačke banke". Tvrtka Tekstil pokrenula je sudski spor protiv Zagrebačke banke tražeći isplatu potraživanja od 1.100 kuna uvećanog za kamate iz 1986. na ime osnivačkog kapitala Banke, koji još nije završen. Nedavno je zagrebački Trgovački sud treći put naložio nastavak izvršenja potraživanja od Zagrebačke banke i to u iznosu od 165 milijuna kuna. Prethodni pokušaji naplate "enormnih iznosa od Zagrebačke banke" (prvotno 56 milijuna pa potom 263 milijuna kuna) otklonjeni su, ističu u ZABA-i, odlukama Vrhovnog i Ustavnog suda. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak istaknuo je kako konačni ishod spora može biti značajan za cjelokupno poslovno okruženje u zemlji i da bi značajnije mogao utjecati na percepciju pravne sigurnosti, domaće i strane investitore, otvaranje novih radnih mjesta i priliv novih investicija. Prvi čovjek ZABA-e naglašava kako slučaj već ima međunarodnu pažnju, budući da bi mogući oštećenici mogli biti dioničari banke, od kojih su najveći međunarodne tvrtke UniCredito i Allianz, te da ima važnost za poslovne odluke mnogih domaćih i stranih poslovnih subjekata o investicijama u Hrvatskoj. Luković je ponovio kako su poslovni uspjeh i sigurnost poslovanja Zagrebačke banke neupitni, a već ostvarena ovogodišnja tekuća dobit banke triput je veća od bilo kojeg iznosa kojim se u javnosti spekulira. Jedina moguća šteta za banku, ovisno o ishodu tog spora, je utjecaj na iznos dobiti i poreza na dobit koji će platiti banka, rekao je Luković. Iz ZABA-e upozoravaju i na ponašanje hrvatskih institucija u tom sporu, što može imati utjecaja na poslovnu ulagačku klimu u zemlji. Luković nije želio komentirati tužbu koju je banka podnijela Ustavnom sudu, kao ni rad Državnog odvjetništva po kaznenim prijavama koje je Banka podnijela protiv nekih sudaca u tom sporu. No, napomenuo je također da je čudno što "Banka već 12 godina ne može postići čak ni pokretanje glavne rasprave radi naplate svojih potraživanja od Tekstila". Direktor Sektora Nova Europa UniCredita i predsjednik Nadzornog odbora Zagrebačke banke Paolo Fiorentino kazao je da se zbog slučaja "Tekstil" Unicredito neće povući iz Hrvatske te da je bit slučaja i u općoj percepciji kredibiliteta Hrvatske. Iz ZABA-e su pojasnili da je Tekstil tražio povrat svog osnivačkog uloga u Banci od 1.100 kuna plus kamate, s čime se presudom složio 1995. zagrebački Trgovački i Visoki trgovački sud. Tadašnji je ZAP, 1996. prinudno naplatio 5,4 milijuna kuna od banke, koje su isplaćene "fantomskoj karlovačkoj tvrtki Retag, koja je ugovorom o cesiji bez naknade kupila potraživanja od Tekstila, koji je, pak, ranije prestajao postojati". Time je, smatra Luković, izvršen "jedini pravi dosuđeni iznos u slučaju Tekstil". Vrhovni i Ustavni sud su prije tri godine prekinuli nastavak ovrhe protiv Zagrebačke banke naloživši Trgovačkom sudu da ne može nastaviti ovrhu prije nego što se utvrdi legitimitet stranaka u sporu i visina potraživanja. POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA "AGROKOR" OSNOVICA ZA PLAĆE VEĆA ZA PET POSTO "Agrokor" je u petak potpisao sa sindikatima trgovine i poljoprivrede kolektivni ugovor kojim se za pet posto povećava osnovica za plaće 11.000 zaposlenih u tom koncernu. S tim povećanjem prosječna plaća u proizvodnim kompanijama u sastavu "Agrokora" iznosit će oko 5.000 kuna, a u trgovačkom lancu "Konzum" oko 3.000 kuna. Kolektivnim ugovorom utvrđena je i božićnica u visini 1.200 kuna, od čega polovica u gotovini, a polovica u "Konzumovom" poklon-bonu. Kolektivni ugovor važi godinu dana, a u travnju će početi pregovori o novom ugovoru. Povećanje plaća i božićnica stajat će "Agrokor" preko 40 milijuna kuna godišnje, izjavio je nakon potpisivanja predsjednik koncerna Ivica Todorić. AGROKOR ISPUNIO SVE OBVEZE U PRIVATIZACIJI SARAJEVSKOG KISELJAKA Direktor Agencije za privatizaciju Srednjebosanskog kantona Nikola Grubišić uručio je u srijedu predsjedniku Koncerna Agrokor Ivici Todoriću Potvrdu o izvršenju svih obveza Jamnice i Agrokora u tenderskoj privatizaciji Sarajevskog Kiseljaka. Tako je i službeno potvrđeno da je u razvoj i rekonstrukciju Sarajevskog Kiseljaka uloženo više od 23 milijuna konvertibilnih maraka (KM) i zaposleno 68 djelatnika. Grubišić je istaknuo kako je riječ o najuspješnijem privatizacijskom projektu, od njih ukupno 121, koji su obavljeni u Srednjebosanskom kantonu. Ivica Todorić je istaknuo kako je u Bosnu i Hercegovinu Agrokor do sada investirao oko 50 milijuna eura, najavljujući i daljnja ulaganja, posebice u područje mineralnih voda. Kao rezultat navedenih investicija, povećana je prodaja i tržišni udio u mineralnoj vodi od 50,5 posto. Krajem prošle godine proširen je proizvodni program te lansirani novi proizvodi. U prvih devet mjeseci ove godine Sarajevski Kiseljak ostvario je rekordnu prodaju i proizvodnju. Tržištu je tako isporučeno 35 posto više mineralne vode nego u istom lanjskom razdoblju, a povećan je i izvoz. Očekuje se da će Sarajevski Kiseljak u ovoj godini ostvariti prihode od 22,3 milijuna KM, uz dobit koja se očekuje od 3,5 milijuna KM- a. OTVORENA MODERNIZIRANA KOKINA FARMA Peradarsko-prehrambena industrija "Koka" iz Varaždina otvorila je u petak u Novoj Vesi Petrijanečkoj rekonstruiranu i moderniziranu farma za uzgoj roditeljskih pilića i proizvodnju rasplodnih jaja. U rekonstrukciju je, prema riječima Dragutina Drka, generalnog direktora "Vindije", koja je većinski vlasnik "Koke", uloženo 3,5 milijuna kuna. Farma je sagrađena 1974. godine, a i dosad je proizvodila rasplodni matični podmladak i brojlere. Obnovi se prišlo zbog povećanja kapaciteta za proizvodnju rasplodnih jaja, tehnološke i građevinske zastarjelosti farme te niske produktivnosti. PRVE TONE VEGETE NA TURSKOM TRŽIŠTU "Podravka" iz Koprivnice izvezla je u Tursku prvih 100 tona "Vegete", čime je započela svoj veliki pohod na veliko, 70 milijunsko tursko tržište, a očekuje se da će do kraja godine biti isporučeno još 100 tona tog svjetski poznatog i priznatog koprivničkog dodatka jelima. U nazočnosti oko 80 novinara, te više predstavnika uzvoznika i distributera, u istanbulskom hotelu "Plaza" priređena je u petak navečer "istarska večera" na kojoj su služena jela začinjena "Vegetom". Na toj prvoj javnoj turskoj kušnji "Vegete" bili su i predstavnici "Podravke" i hrvatski generalni konzul Kamilo Vrana. LURA VEĆINSKI VLASNIK SOMBORSKOG SOMBOLEDA Predsjednik Uprave prehrambene industrije Lura Željko Perić i generalni direktor somborskog proizvođača mliječnih proizvoda Somboled Branko Popović potpisali su u Somboru Ugovor o strateškom partnerstvu, temeljem kojeg će Lura dokapitalizacijom u iznosu od 9 milijuna eura postati većinski vlasnik somborske tvrtke. Sredstva od dokapitalizacije bit će uložena isključivo u razvoj Somboleda, a sam proces dokapitalizacije trebao bi biti završen tijekom idućih pet mjeseci, izvijestili su iz Lure. Ugovor između Somboleda i Lure potpisan je 11. studenoga - mjesec dana nakon potpisivanja Pisma o namjerama i jednoglasne odluke Skupštine Somboleda o izboru Lure za strateškog partnera. Tada je rečeno i da će Lura u sljedećih pet godina u somborsku tvrtku uložiti još 16 milijuna eura. Somborski Somboled, koji zapošljava 352 radnika, prošle je godine ostvario poslovni prihod od 12,7 milijuna eura. Somboled ima dnevni kapacitet prerade mlijeka od 100 tisuća litara, a osim mliječnih proizvoda, ponajprije sireva, proizvodi i sladoled. 'BIONATURA' S PITKOM VODOM UŠLA NA TRŽIŠTE SRBIJE I CRNE GORE Zagrebačka tvrtka Bio Natura d.o.o., distributer izvorske vode u pakiranju od 18,9 litara i dispenzera za vodu (tzv. Watercoolera), započela je širiti svoje poslovanje na tržište Srbije i Crne Gore. Kako su u ponedjeljak izvijestili iz Bio Nature, u Beogradu je s radom započela njihova vlastita istoimena tvrtka koja će početkom iduće godine krenuti u osvajanje tog tržišta. U Hrvatskoj Bio Natura ima instalirano desetak tisuća aparata, a procjenjuju da bi u prvoj godini poslovanja u Srbiji i Crnoj Gori mogli postići pet tisuća instaliranih uređaja. Dodaju kako bi postizanju tog rezultata trebala pridonijeti i planirana akvizicija tvrtke Aqua Une - trenutno najveće beogradske tvrtke koja se bavi takvim poslom. Aqua Una posjeduje oko dvije tisuće postavljenih aparata te vlastitu proizvodnju i punionicu izvorske vode. Također, u Bio Naturi planiraju i izvoz na srbijansko tržište svoje robne marke, vodu Aquarel u pakiranju od 18,9 litara. HRVATSKU TVRTKU "OVERSEAS EXPRESS" KUPIO "AUSTRIAN POST" Hrvatskom tvrtkom "Overseas Express" (OE), koja se u Hrvatskoj bavi distribucijom/kurirskom dostavom pošiljki "od vrata do vrata", od početka iduće godine upravljat će kompanija "Austrian Post" iz Beča, a temeljem kupnje stopostotnog udjela OE-a u listopadu ove godine. Objavili su to u utorak na konferenciji za novinare čelni ljudi tvrtke "Overseas Express" i poduzeća "Copernicus Adriatic" d.o.o. (CA), koja upravlja imovinom međunarodnog privatnog investicijskog fonda "The Croatia Capital Partnership" (CCP), a koja je svoj udjel u OE-u prodala "Austrian Postu". Direktor CA Mladen Eror nije želio reći koliko je iznosio udjel fonda CCP-a u OE-u, napomenuvši da će, u skladu sa dogovorom, o svemu tome biti više riječi u siječnju iduće godine kada se očekuje i operativno preuzimanje OE-a od strane Austrian Posta. No, dodao je da je riječ o većinskom vlasničkom udjelu kojeg su prodali za 4,6 milijuna američkih dolara. HRVATSKE INFORMATIČKE TVRTKE: LANJSKI UKUPAN PRIHOD OD 7,7 MILIJARDI KUNA Hrvatske informatičke tvrtke (IT) ostvarile su lani ukupan prihod od 7,7 milijardi kuna, njihova ukupna dobit iznosila je 381,9 milijuna kuna, a u ukupno 1.538 IT tvrtki lani je bilo zaposleno 8.180 djelatnika, podaci su Financijske agencije objavljeni u posebnom izdanju časopisa Info Trend o "100 najvećih hrvatskih informatičkih tvrtki". Predstavljanje tog izdanja, kao i pregled rezultat poslovanja domaćeg informacijsko-komunikacijskog (ICT) tržišta u 2002. organizirali su FINA i Info Trend na sajmu Info u sklopu Zagrebačkog velesajma. FINA i Info Trend rade tu ljestvicu uspješnosti domaćih IT tvrtki već devetu godinu zaredom na temelju financijskih izvješća koje su tvrtke dostavile Fini do 26. rujna ove godine za prošlu godinu. Iz rangiranja su izostavljene velike tvrtke HT, VIPnet i Ericsson Nikole Tesla zbog, kako je rečeno, činjenice što odskaču od tržišta zbog svoje ekonomske snage. I ove je godine vodeća po ukupno ostvarenom lanjskom prihodu je zagrebačka informatička tvrtka M SAN grupa sa 595,2 milijuna kuna prihoda ili 66,87 posto većem prihodu nego 2001, a ona je i na prvom mjestu po ostvarenoj dobiti od 25,1 milijuna kuna, koja je porasla za 31,36 posto. Druga po ukupnom prihodu je tvrtka Recro sa 332,5 milijuna kuna, a treća tvrtka Elektromagic sa 209 milijuna kuna. Među 400 najvećih domaćih tvrtki po ukupnom prihodu, njih 10 je informatičkih. Hrvatsko IT tržište lani je raslo 14,7 posto u odnosu na godinu prije. U Hrvatskoj je lani, po podacima IDC-a, IT potrošnja iznosila 485,7 milijuna dolara, što u usporedbi s svjetskom IT potrošnjom od 851,6 milijardi dolara, predstavlja tek 0,06 posto. Žitnik procjenjuje da bi 2003. rast domaćeg IT tržišta mogao iznositi 11 posto, dok bi potrošnja mogla dosegnuti između 560 i 600 milijuna dolara, ovisno od tečaja dolara. RIJEČKI JADRAN HOTELI OSTVARILI DOBIT OD 1,3 MILIJUNA KUNA Hotelsko-turistička tvrtka Jadran hoteli iz Rijeke u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci poslovala s neto dobiti od 1,3 milijuna kuna, što je 21 posto manje nego u istom razdoblju lani. Kako su istaknuli u toj tvrtki, takav je rezultat prije svega posljedica kasnijeg otvaranje Uvale Scott. Unatoč smanjenom fizičkom obimu na razini društva (12 posto manje noćenja) bilježe se samo tri posto manji poslovni prihodi, kako zbog većeg broja individualnih gostiju, tako i zbog viših cijena. Prema podacima o devetomjesečnom poslovanju koje su Jadran hoteli dostavili Varaždinskoj burzi, ukupni su prihodi tvrtke u tom razdoblju iznosili 17,47 milijuna kuna. Istodobno, ukupni rashodi bili su 16,1 milijun kuna ili 0,3 posto manji. U tvrtki su istaknuli kako su sve svoje obveze podmirivali bez ikakvih poteškoća, odnosno u roku te kako nemaju nikakvih problema s likvidnošću. LUKA PLOČE: PROMET PREMAŠIO MILIJUN TONA Preko navoza Luke Ploče u prvih deset mjeseci ove godine pretovareno je 1.046.136 tona tereta, što je 16 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, objavio je u ponedjeljak Odjel za istraživanje tržišta pločanske luke.Time je već ostvaren ukupni prošlogodišnji lučki promet od oko milijun tona tereta. Od toga je 95 posto tereta bilo namijenjeno području Bosne i Hercegovine. UGOVOR O ZAJMU ZA IZGRADNJU DIONICE AUTOCESTE ŽUPANJA-LIPOVAC Hrvatske autoceste (HAC) potpisale su srijedu u Osijeku s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) ugovor o zajmu od 45 milijuna eura, namijenjenih izgradnji posljednje dionice autoceste Zagreb- Lipovac od Županje do Lipovca, duljine 29,4 kilometara. Početak građevinskih radova predviđen je za proljeće 2004., a puštanje u promet ove dionice za kraj 2006. godine, čime će 10. autocestovni koridor Ljubljana-Bregana-Zagreb-Lipovac-Beograd, na području Hrvatske biti dovršen. Ugovor o zajmu potpisali su predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Stanko Kovač i direktor Grupe za infrastrukturu Europske banke za obnovu i razvoj Gavin Anderson. Istodobno je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak potpisao ugovor o državnom jamstvu za ovaj zajam. Zajam je ugovoren na rok od 18 godina, uz tri godine povlaćenja i 15 godina otplate, uz promjenjivu kamatnu stopu, temeljenu na šestomjesečnom EURIBOR-u, uvećanom za maržu EBRD-a od jedan posto. POTPISAN UGOVOR O GRADNJI DIONICE AUTOCESTE RUPA-RIJEKA Ugovor o građenju za radove na dionici autoceste Rupa-Rijeka od Jurdana do Permana, vrijedan 70,3 milijuna kuna, potpisali su u ponedjeljak u Rijeci predstavnici Hrvatskih autocesta i izvođača radova - Kamen-Ingrada, Ingre i Hidrogradnje. Dionica Jurdani - Permani bit će dugačka 4,5 km, a na njoj će biti izgrađena dva nadvožnjaka i četiri podvožnjaka. Početak građenja predviđen je nakon potpisivanja ugovora, a rok izgradnje 12 mjeseci. Prva dionica autoceste Rupa- Rijeka od Jušića do Jurdana, duljine 3,7 km je u izgradnji, a u funkciji bi trebala biti do početka sljedeće turističke sezone. POTPISAN SPORAZUM O SUFINANCIRANJU RESTRUKTURIRANJA "BRODOSPLITA" Direktor splitskog brodogradilišta "Brodosplit" Predrag Čudina i župan splitsko-dalmatinski Kruno Peronja potpisali su u srijedu Sporazum o zajedničkom sufinanciranju programa restrukturiranja "Brodosplita", vrijedan nešto više od 344 tisuće kuna. Čudina je kazao da je "Brodosplit" priveo kraju fazu reorganiziranja pa može početi i restrukturiranje što je preduvjet konkuriranja na sve zahtjevnijem svjetskom tržištu. "Program je podijeljen u dva dijela, jedan dio se odnosi na program edukacije menandžmenta. Drugi dio se odnosi na program restrukturiranja brodogradilišta u smislu odvajanja njegove osnovne djelatnosti od drugih koje nemaju direktne veze s brodogradnjom, kazao je Čudina, dodavši kako su europska i svjetska brodogradilišta takvo restrukturiranje već provele, te da se ne smije zaostajati. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA SLOVENSKI PREMIJER ROP OTVORIO ZASJEDANJE CEFTA-E Na Brdu kod Kranja započeo je u petak sastanak osam država članica CEFTA-e, Srednjoeuropskog područja slobodne trgovine, među njima i hrvatske koju na sastanku predstavlja ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Kako je pozdravljajući sudionike sastanka rekao domaćin, slovenski premijer Anton Rop, CEFTA u proteklih deset godina svog djelovanja nije samo ojačala ekonomske i trgovačke odnose između država koje u njoj sudjeluju nego predstavlja i svojevrsnu čekaonicu u pripremama za ulazak u EU. Sudionici sastanka ocjenjuju dosadašnji razvoj ekonomske suradnje, s osobitim osvrtom na probleme u vezi sa zaštitnim mjerama nekih država u poljoprivredi. Očekuje se da će se na sastanku donijeti zajednička izjava, a rezultati će popodne biti prezentirani na konferenciji za novinare. Republika Hrvatska je od 1. ožujka 2003. godine punopravna članica CEFTA-a, uz Poljsku, Češku Republiku, Sloveniju, Slovačku, Mađarsku, Bugarsku i Rumunjsku. 6. SINDIKATI PRIVATIZACIJA PIK-A VRBOVEC - SINDIKAT TRAŽI SOCIJALNU KLAUZULU Ako Vlada ne prihvati zahtjev da se u ugovor o privatizaciji PIK-a Vrbovec unese socijalna klauzula koja će spriječiti masovno otpuštanje radnika, sindikati ne mogu jamčiti socijalni mir, odnosno da će novi vlasnik normalno preuzeti tvrtku, rečeno je na konferenciji za novinare Hrvatske udruge sindikata (HUS), održanoj u utorak. HUS traži od tvrtke "Gavrilović", kao potencijalnog kupca PIK-a Vrbovec, da u iduće tri godine zadrži sve radnike osim onih koji će dobrovoljno otići, a višku radnika isplati otpremnine u iznosu od oko 6.000 kuna po godini staža, rekao je predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak. Konsolidacija PIK-a Vrbovec trajala je gotovo tri godine i dosad je stajala stotine milijuna dolara, ali usprkos tome PIK i dalje posluje s gubitkom od 100 milijuna kuna godišnje, a za nastavak normalnog rada trebalo bi osigurati još 100 milijuna kuna, rečeno je na konferenciji. RADNICI "INDUSTROGRADNJE" IZ DONJE LOMNICE U ŠTRAJKU Radnici "Industrogradnje" iz Donje Lomnice u utorak su počeli štrajk zbog neisplaćenih plaća za rujan, nepoštivanja kolektivnog ugovora i odbijanja Uprave da komunicira s Novim sindikatom koji zastupa radnike, izvijestio je tajnik toga sindikata Tomislav Kiš. U grupaciji "Industrogradnje" ukupno je zaposleno oko 1.000 radnika, od čega polovica štrajka, a radi se o zaposlenima u tvrtkama "Niskogradnja" i "Izoind". Njihove prosječne plaće iznose između 2.500 i 3.000 kuna. Kiš dodaje da će radnici nastaviti štrajkati ako ne postignu dogovor s predstavnicima Uprave. 7. UDRUGE HUP: 43 POSTO PROMETA MESA U HRVATSKOJ NIJE EVIDENTIRANO Oko 43 posto prometa mesa i mesnih prerađevina u Hrvatskoj nije evidentirano, procjena je Udruge prehrambene industrije, poljoprivrede i šumarstva pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Po procjenama Udruge, od ukupno potrošenih količina osnovnih vrsta mesa u Hrvatskoj (goveđe, juneće, svinjsko i meso peradi) i mesnih prerađevina u količini od 261 tisuće tona, putem raznih oblika legalne kupnje potrošači nabave 140 tisuća tona, ili 57 posto, dok 112 tisuća tona (43 posto) sa stanovišta potrošnje pripada sivoj ekonomiji. Kad bi kompletan promet mesa i mesnih prerađevina prošao kroz porezne škare, državni proračun bio bi bogatiji 1 i 1,2 milijarde kuna, procjenjuje udruga poljoprivrede. 8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI, SKUPOVI O IZVOZU HRVATSKIH PROIZVODA NA TRŽIŠTE NJEMAČKE U poticanju izvoza hrvatskih proizvoda na njemačko ali i ostala tržišta Europske unije značajnu ulogu trebale bi imati inozemne konzultantske tvrtke, koje će poduzetniku pomoći kod izvoza, budući su dobro upoznate s tržištem zemlje iz koje dolaze. Istaknuo je to direktor Sektora za malo gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) Milivoj Jurišić na predavanju na temu izvoza hrvatskih proizvoda na njemačko tržište, održanom u ponedjeljak. Skup su organizirali Sektor za malo gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) i konzultantska tvrtka DRS Duffner Renz Schlegel & Partner" iz Stuttgarta. Jurišić ističe kako uloga konzultanata nije samo da pomažu hrvatskim tvrtkama u izvozu, već bi istodobno trebali poticati strane investitore na ulaganja u Hrvatsku. NA ZV-U OTVORENI SAJMOVI INFO, INTERLIBER I EDUCA PLUS Na Zagrebačkom velesajmu u utorak su otvorene tri specijalizirane sajamske priredbe - 35. međunarodni sajam informacijske tehnologije, telekomunikacije i novih medija "INFO 2003", 26. međunarodni sajam knjiga i učila "INTERLIBER" i prva Izložba poslovnog obrazovanja i upravljanja ljudskim resursima "Educa plus". Sajmove, koji će održavaju do 15. studenoga, na prigodnoj je svečanosti, otvorio potpredsjednik hrvatske Vlade Goran Granić. NA INFO-U ODRŽANA KONFERENCIJA ICT I PODUZETNIŠTVO U sklopu sajma Info, Zagrebački velesajam i zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, uz partnerstvo tvrtke Microsoft Hrvatska, organizirali su danas skup "ICT & poduzetništvo", na kojem je istaknuta važnost primjene informacijsko-komunikacijsku tehnologije (ICT) u poslovnom okruženju. Izvršni direktor Microsoft Hrvatska Davor Majetić ističe da je u interesu njihove tvrtke razvoj domaćih tvrtka, napose malih poduzetnika koji će koristiti Microsoft tehnologiju. Majetić smatra da se poduzetnici u poslovanju moraju odlučiti između kopiranja ili inovativnosti, jer, smatra, trećeg puta nema. ICT može pomoći poduzetnicima u poslovanju i olakšavanju poslovanja, istaknuto je, a zbog osmišljavanja usluga potrebno je znati razmišljanja poduzetnika. SVEČANO OBILJEŽENI EUROPSKI TJEDAN TE SVJETSKI I HRVATSKI DAN KVALITETE U organizaciji Hrvatskog društva za kvalitetu (HDK) i Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo te pokroviteljstvo Ministarstva za europske integracije srijedu je u Zagrebu obilježen 9. Europski tjedan kvalitete, Svjetski i Hrvatski dan kvalitete, kao i 10. godišnjica obnavljanja HDK. Otvarajući skup, predsjednik HDK Božidar Ljubić rekao je kako bi ova svečanost zapravo trebala otvoriti mjesto široj raspravi o značaju upravljanja kvalitetom u cilju poboljšanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Tajnica Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) Dubravka Bišćan istaknula je kako je to ministarstvo unazad tri godine permanentno radilo na povećanju kvalitete u njihovom resoru. Tako je za poticaje certificiranja MOMSP do sada odobrio oko 8,5 milijuna kuna i time posredno ili neposredno učestvovalo u certifikaciji točno 449 obrtnika ili tvrtki. Dapače, dodala je Bišćan, upravo će u srijedu i samom Ministarstvu biti dodijeljen certifikat ISO 9001/2002 za upravljanje kvalitetnom. OKRUGLI STOL O FINANCIRANJU MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA VENTURE KAPITALOM U organizaciji Centra za politiku razvoja malih poduzeća (CEPOR) i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo u četvrtak je u Zagrebu održan okrugli stol o financiranju poduzetničkih pothvata i financiranju malih i srednjih poduzeća s potencijalom rasta "Investiranje 'strpljivog' kapitala". Trenutno u financiranju poduzetnika dominiraju bankarska sredstva, na uštrb 'venture capitala' - zajedničkog, 'strpljivog' kapitala, kao specijalnog oblika formalnog investiranja, rečeno je na okruglom stolu. Taj je okrugli stol organiziran u cilju pokretanja rasprave o značaju venture kapitala i neformalnih izvora financiranja (sredstvima obitelji, prijatelja, poslovnih partnera i drugih osobnih izvora) poduzetničkih pothvata u Hrvatskoj. Naime, istraživanja u okviru Global Entrepreneurship Monitor projekta, u kojima Hrvatska sudjeluje od 2002. godine, pokazala su da je odnos između venture kapitala i neformalnih izvora financiranja uvelike u korist neformalnih izvora. U Hrvatskoj se, pak, venture capital industrija tek razvija, a neformalni oblici financiranja se čak ni na koji način ne prate niti se ikako stimuliraju. 9. POSEBAN PRILOG SAVJETOVANJE EKONOMISTA U OPATIJI - POZORNOST VANJSKOM DUGU Zadržavanje stope gospodarskog rasta od najmanje 5 posto godišnje, uz nisku stopu inflacije od 2 do 3 posto godišnje, smanjenje broja nezaposlenih na manje od 200.000, uz maksimalnu stopu nezaposlenosti 10 posto, uvođenje međustope PDV-a od 12 posto za poljoprivredu, prehranu i turizam, naglasci su iz izlaganja premijera Ivice Račana na u srijedu započetom 11. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji. Ova je Vlada donijela dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja, prema kojoj bi BDP po stanovniku u sljedećih desetak godina trebao biti udvostručen u odnosu na 2001. godinu, a nezaposlenost prepolovljena uz zadržavanje stabilnog makroekonomskog okvira, kazao je Račan pred nekoliko stotina dužnosnika, ekonomista i gospodarstvenika koji će tijekom trodnevnog savjetovanja raspravljati o ekonomskoj politici Hrvatske u 2004. Veliku pozornost sudionici rasprave održane u utorak posvetili su pitanju duga, posebice problemu inozemnog duga. Tako premijer Ivica Račan ističe da svi relevantni analitičari napominju da zaduženost Hrvatske još nije visoka i da ne predstavlja prepreku daljnjem rastu i razvoju. Hrvatska se ocjenjuje srednje zaduženom zemljom i nitko ne dovodi u pitanje sposobnost otplate naših dugova, kazao je. Po podatcima koje je iznio guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski vanjski dug Hrvatske krajem rujna iznosio je 19,9 milijardi dolara, a ocjenjuje da bi do kraja godine mogao narasti na 21 milijardu. Prirast duga u prvih devet mjeseci ove godine bio je 4,6 milijardi dolara nominalno, ili 3,4 milijarde realno (bez utjecaja međuvalutnih promjena), rekao je. Rohatinski smatra da je s oko 70 posto prirasta inozemnog duga izravno upravljala ekonomska politika, odnosno da su Vlada, Sabor i državne institucije svojim djelovanjem ili pak njegovim izostankom bitno utjecali na potražnju za inozemnim kreditima. Po njegovim riječima, gotovo polovica vanjskog duga pod kontrolom je države, jer je i dio duga poduzeća ostvaren uz državna jamstva, a najveći dio duga stanovništva uvozom trajnih potrošnih dobara. Rast vanjskog duga u posljednje tri godine rezultat je rasta investicija i stagniranja štednje, kazao je Rohatinski. Guverner ocjenjuje da su ciljevi monetarne politike u ovoj godini uglavnom ostvareni - prepolovljen je rast plasmana banaka, smanjene su kamatne stope, inflacija je niska, a tečaj stabilan. No, nije ostvareno smanjenje robnog deficita i usporavanje vanjskog duga. Nije provedena efikasna mjera kapitalnih restrikcija, a HNB se, kaže Rohatinski, za to se nije odlučila jer bi to, bez mjera i utjecaja ostalih politika moglo dovesti do financijske krize. Napominje, međutim, da u budućnosti takve mjere nisu isključene.