ANKETA HGK: POTROŠAČI KASNE S UKLJUČIVANJEM U OTVARANJE TRŽIŠTA STRUJE

ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - Čak 97 posto industrijskih tvrtki nije zadovoljno postojećim tarifnim sustavom i cijenom električne energije, ali i velika većina njih ne zna od koga bi na otvorenom tržištu kupovala električnu energiju (86 posto), te nisu upoznati s uvjetima isporuke u inozemstvu (75 posto). #L# Rezultati su to ankete Hrvatske gospodarske komore izneseni na današnjem okruglom stolu "Industrijski potrošači i otvaranje tržišta električnom energijom u Hrvatskoj", održanom u HGK. Anketa je provedena u listopadu ove godine, a od 300 tvrtki do sada je na nju odgovorilo njih stotinu. Dvije trećine, ili 75 posto anketiranih tvrtki, od otvaranja tržišta očekuje bolje ekonomske uvjete, no, rezultati ipak pokazuju da potrošači kasne s uključivanjem u proces otvaranja tržišta električnom energijom. Industrijski su potrošači nedovoljno osposobljeni i ekipirani za ravnopravno uključivanje u taj proces i nužno ih je educirati i osposobiti za to, zaključila je voditeljica Odjela za energetiku HGK Marija Šćulac Domac. Proces reforme energetskog sektora Hrvatska je započela prije tri godine, a početkom ovog mjeseca stvoreni su uvjeti da povlašteni potrošači, koji godišnje troše više od 40 gigavatsati električne energije, mogu slobodno izabrati dobavljača, ne više samo HEP-a. Podatci iz ankete HGK pokazuju da najveći dio tvrtki, njih 86 posto, ne zna od koga bi kupovali električnu energiju, to zna njih 11 posto, pri čemu se 3 posto odlučilo za HEP. Anketa pak HEP-a provedena u lipnju i srpnju ove godine, na tisuću privatnih korisnika i 202 poslovna korisnika, pokazuje da bi u uvjetima otvorenog tržišta 60 posto njih ostalo lojalno HEP-u, a od pet velikih potrošača koji već sada mogu birati dobavljača tri su navela da bi i dalje ostali kod HEP-a. Anketa, kao i pitanja sudionika okruglog stola, pokazali su da je jedno od važnijih pitanja granica od 40 GWh koja sada daje mogućnost izbora. Naime, 77 posto sudionika ankete HGK smatra da bi ta granica trebala biti niža, a nešto više od polovice ih smatra da bi granica trebala biti niža od 10 GWh (od 1 do 10 GWh). Pomoćnik ministra gospodarstva Roman Nota procjenjuje pak da u idućoj godini neće biti promjene te razine, dok bi se početkom 2005. tržište otvorilo ili za sve osim niskog napona, ili za sve gospodarske potrošače, a godinu dana nakon toga i za kućanstva. Predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović vjeruje kako će HEP pratiti rokove EU - do srpnja 2004., ili uz minimalno kašnjenje, otvoriti tržište za sve industrijske kupce, a do srpnja 2007. otvoriti tržište i za kućanstva. Čović također smatra da hrvatsko gospodarstvo u ovom trenutku ima vrlo povoljne uvjete isporuke električnom energijom. Argumentirao je to i podatcima o ovogodišnjoj velikoj kolebljivosti cijena na europskom tržištu, te tvrdnjom kako su trenutno u Europi rijetkost ponude s cijenom ispod 40 eura po megavatsatu. Čelni čovjek HEP-a opovrgnuo je neke napise da HEP, s obzirom na sadašnju infrastrukturu, ne bi mogao pratiti gospodarski rast viši od pet posto godišnje. HEP može i pratit će bilo koji gospodarski rast, kazao je. Čović je najavio da će HEP u iduće četiri godine u izgradnju proizvodnih kapaciteta i mrežne infrastrukture uložiti oko 15 milijardi kuna. (Hina) bn db