LIBERALIZACIJA ELEKTROENERGETSKOG TRŽIŠTA - POUKE FRANCUSKE

Piše: Nevenka Brčić ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Liberalizacija elektroenergetskog tržišta ne treba ići naglo nego postupno, korak po korak, poruka je koja bi se mogla izvući iz primjera Francuske, ocjenjuje savjetnik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Josip Moser. #L# Put kojim je u tu liberalizaciju krenula Hrvatska put je koji je imala i Francuska, koja je proces liberalizacije započela 1999. godine i sada je negdje na trećem koraku, objasnio je Moser tijekom nedavna posjeta Francuskoj elektroprivredi (EDF) skupine novinara iz HEP-a i nekoliko hrvatskih medija. Proces liberalizacije elektroenergetskog tržišta u Hrvatskoj je započeo početkom ovog mjeseca, nakon što je Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti utvrdilo iznose naknada za korištenje HEP- ove prijenosne i distribucijske mreže. Time je potrošačima koji godišnje troše više od 40 milijuna kilovatsati (kWh) omogućeno da slobodno izaberu svoga dobavljača struje. Iskustva liberalizacije u Europi pokazuju da ne postoji jednak nivo otvorenosti tržišta u pojedinim zemljama, a i regulatori tržišta ponašaju se različito u pojedinim zemljama. Tako prema dostupnim podatcima, sto posto otvoreno tržište trenutno imaju Austrija, Njemačka, Norveška, dok npr. Belgija, Španjolska, Italija, Francuska imaju 40 do 60 posto otvoreno tržište, a to koristi oko 10 posto industrijskih potrošača. Francuska, čija je elektroprivreda jedna od najvećih u Europi, proces liberalizacije započela je 1999., radi to postupno i potpuno otvaranje tržišta u toj zemlji očekuje se sredinom 2007. Otvaranje tržišta u toj zemlji započinje u veljači 1999. kada je omogućen slobodan izbor dobavljača industrijskim potrošačima s potrošnjom iznad 100 gigavatsati godišnje. Postupno je ta granica smanjivana i sada je tržište otvoreno za sve čija je potrošnja iznad 9 GWh, moguće je i za potrošače do 7 GWh, ističe menadžer za komunikacije u EDF-ovom Odjelu za kontinentalnu Europu Pascale Marie Barriquand. No, većina potrošača odlučila se za EDF, tvrtku u stopostotnom državnom vlasništvu. Prema podatcima iz godišnjeg izvješća EDF-a, na kraju prošle godine 83 posto potrošača koji imaju mogućnost izbora u Francuskoj odlučilo se ostati uz EDF. Podatci govore da je od otvaranja tržišta EDF izgubio oko 170 klijenata, ili 19,5 milijardi kWh, ali i pridobio nove potrošače, npr. u Italiji, Velikoj Britaniji, što je oko 16,7 milijardi kWh. Liberalizacija je vodila i značajnom povećanju broja igrača na tržištu - trenutno ih je na francuskom tržištu više od 50, a najveći konkurenti EDF-u su švedsko-belgijska kompanija Troctebel, španjolska Endesa, i drugi. Francuska je u lipnju 2001. otvorila i burzu električnom energijom, a sa šest članova burze i prodaje od 996 megavatsati u studenom 2001., taj je broj za godinu dana porastao na 32 člana, a prodaja na više od 24 milijuna MWh u lipnju ove godine. Barriquand kao prve ohrabrujuće rezultate liberalizacije navodi pad cijena električne energije za industrijske potrošače od oko 14 posto u posljednjih desetak godina. Međutim, otvaranje tržišta, kaže, otvara i niz pitanja - je li takvo tržište dovoljno sposobno da se osiguraju nove investicije u proizvodnju, u razvoj mreže, a poseban je problem vezan za kućanstva. Naime, troškovi otvaranja tržišta za industrijske potrošače prebačeni su na kućanstva koja stoga plaćaju višu cijenu električne energije. Kako je EDF tvrtka u državnom vlasništvu cijena struje za kućanstva u nadležnosti je Vlade. Francuska je Vlada nedavno EDF-u odobrila povećanje cijene struje za kućanstava od 7 posto, a to je, kaže Barriquand, prvo povećanje te cijene u posljednjih deset godina. No, problem i najveća nepoznanica do potpune liberalizacije upravo je utjecaj na kućanstva i na cijenu za tu kategoriju potrošača. Stoga će i Francuska tržište električnom energijom za sve potrošače, osim kućanstva, što znači liberalizaciju 70 posto tržišta, otvoriti do srpnja 2004., a sto posto tržište planira otvoriti do srpnja 2007. Prema riječima Josipa Mosera, dosadašnja francuska iskustva pokazuju da je na tržištu sa 50-ak igrača i nadalje najjači EDF. Takav primjer treba slijediti i Hrvatska i nastojati da HEP ostane glavni igrač na tržištu, ali i da se omogući da na njemu rade i drugi, jer je konkurencija uvijek dobro došla, zaključuje Moser. A kada se govori o EDF-u treba imati na umu da je riječ o jednoj od najvećih europskih elektroenergetskih kompanija, značajnom izvozniku struje, tvrtki koja je prisutna u 24 zemlje svijeta. EDF je prošle godine imala konsolidirani prihod od 48,8 milijardi eura, a neto dobit od 481 milijun eura, godišnja joj je proizvodnja oko 466 milijardi kWh, u Francuskoj ima više od 30 milijuna potrošača, najveći je izvoznik struje u Europi i prošle je godine izvezla 94 milijarde kWh, a prema financijskim pokazateljima šesti je francuski izvoznik. (Hina) bn ds