ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Podatak o 249 obustavljenih postupaka za ratni zločin, što ga je aktualizirala ministrica pravosuđa, već je objavljen u izvješću o radu Državnog odvjetništva za prošlu godinu, doznaje se danas u tom
pravosudnom tijelu.
ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Podatak o 249 obustavljenih
postupaka za ratni zločin, što ga je aktualizirala ministrica
pravosuđa, već je objavljen u izvješću o radu Državnog odvjetništva
za prošlu godinu, doznaje se danas u tom pravosudnom tijelu.#L#
Ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević
Marinović taj je podatak iznijela u ponedjeljak za službenog
posjeta Beogradu, a izvješće o radu Državnog odvjetništva podržao
je Sabor na posljednjoj sjednici u listopadu.
Državno odvjetništvo ne vodi evidenciju kaznenih postupaka po
nacionalnosti okrivljenika. Prema podacima Hrvatskog helsinškog
odbora, najveći broj istraga i optužnica za ratni zločin odnosi se
na hrvatske državljane srpske nacionalnosti.
Od ukupno 3.181 pokrenuta kaznena postupka za ratni zločin tijekom
desetak proteklih godina obustavljena su ukupno 893 postupka. Tako
velik ukupni broj obustava posljedica je primjene Zakona o oprostu
sredinom devedesetih godina.
Istraga je lani obustavljena protiv 249 osoba osumnjičenih za ratni
zločin, a godinu dana ranije za 65 osoba", stoji u Izvješću. Broj
obustava lani je povećan nakon naputka glavnog državnog odvjetnika
Mladena Bajića županijskim državnim odvjetništvima. U naputku je
stajalo da se svi procesuirani predmeti u koordinaciji s policijom
trebaju preispitati, osobito oni s velikim brojem okrivljenih
osoba za kojima su raspisane tjeralice.
Državno je odvjetništvo zauzelo stajalište da se u svim predmetima
u kojima su ranijih godina pokrenuti istražni postupci ili
podignuti optužni akti preispitaju sve državnoodvjetničke
odluke.
Odvjetništvo, naime, drži da su u doba Domovinskoga rata i
neposredno nakon njega, na temelju nedovoljno obrađenih kaznenih
prijava, olako pokrenute istrage, a da su na temelju nedovoljnih
dokaza podizane optužnice. Osim toga suđenja su se provodila u
odsutnosti okrivljenika jer su "interesi vremena nalagali takvo
postupanje".
Glavni državni odvjetnik je također dao uputu županijskim državnim
odvjetništvima da ubuduće ne daju inicijativu za suđenje u
odsutnosti okrivljenika, osim u "iznimnim situacijama" i to samo po
njegovom odobrenju.
U Državnom odvjetništvu takovu uputu drže "razumnom i
prihvatljivom". U slučaju uhićenja okrivljenika pravomoćno
okončani postupci u njegovoj odsutnosti se, naime, "ionako
praktično uvijek ponavljaju". Po njihovoj ocjeni suđenja u
odsutnosti okrivljenika bila su "nepotrebno gubljenje vremena i
sredstava".
Od više od tri tisuće pokrenutih postupaka u njih 459 istraga još
traje, a u prekidu ih je 457. U proteklih deset godina za ratni
zločin optuženo je 1373 osoba, osuđeno je 595 osoba, 548 je još bez
osude, dok ih je 230 oslobođeno.
Najviše je istraga pokrenuto ali i obustavljeno na području
bjelovarskog tužiteljstva. Pokrenuta su 622 postupka i sve su
istrage dovršene, 12 ih je u prekidu, a 342 postupka su
obustavljena. Od 268 optuženih 250 ih je još bez presude, osam je
osuđeno, a 10 oslobođeno.
Slijedi osječko tužiteljstvo s 592 pokrenuta postupka, 44 istrage u
tijeku, 26 prekida i 195 obustava. Optuženih je bilo 327. Od toga
broja, po 103 ih je još bez presude ili je osuđeno , a 121 je
oslobođen.
Na vukovarskom području pokrenuto je 469 postupaka, na sisačkom
371, zadarskom 219, dubrovačkom 210, u ostalih pet županija više od
100, a na području Zagreba, Varaždina, Pule i Rijeke manje od 10.
(Hina) ggrb so