ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Na okruglome stolu o elaboratu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) "Hrvatska temeljna na znanju", održanom danas u palači Akademije, istaknuto je da je usredotočenost na znanost i obrazovanje
početak izlaza iz nepovoljnoga stanja u kojemu je Hrvatska.
ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Na okruglome stolu o elaboratu
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) "Hrvatska temeljna
na znanju", održanom danas u palači Akademije, istaknuto je da je
usredotočenost na znanost i obrazovanje početak izlaza iz
nepovoljnoga stanja u kojemu je Hrvatska.#L#
Kao podloga za raspravu priložena je Akademijina deklaracija o
znanju iz prosinca prošle godine kojom je HAZU smatrala "svojom
dužnošću zazvoniti na uzbunu zbog stanja u kojemu je hrvatsko
društvo s obzirom na znanje i njegovu primjenu u razvitku, i ukazati
na perspektive".
Akademik Ivo Šlaus uvodno je podsjetio da Deklaracija o znanju HAZU
nije samo dokument već je namjera Akademije bila puno sadržajnija.
Deklaracija je trebala potaknuti duh aktivnosti HAZU kao vodeće
snage u ostvarenju Hrvatske kao zemlje temeljene na znanju, ali i
biti svojevrstna provjera može li HAZU doista biti tom snagom,
dodao je.
Po njegovim riječima globalizacija i brze promjene uvjetovane
znanošću nameću potrebu za ostvarivanjem društva temeljna na
znanju kojemu ni jedna zemlja, uključujući i one najrazvijenije,
nije niti blizu da bi se mogla nazvati tim imenom.
Šlaus smatra da Hrvatska može, ako se za to doista odluči i na tomu
ustraje, dostići zemlje kao što su Irska i Finska koje imaju deset
puta veću znanstvenu produkciju od Hrvatske.
Po riječima akademika Eugena Pusića, jednoga od moderatora
okrugloga stola, spomenuti elaborat HAZU obuhvatio je više tema,
kao što su znanstvene i tehnološke promjene u svijetu, demografska
situacija u Hrvatskoj te stanje u gospodarstvu, obrazovanju,
znanosti i tehnologiji.
Svaku od spomenutih tema u kraćim su izlaganjima predstavili autori
tekstova u elaboratu.
Tako je akademik Adolf Dragičević govorio o problematici znanja s
gledišta tehnologije na temelju predložene sheme znanja koja
počinje s rutinskim znanjem, nastavlja se sa specijalističkim
kojemu slijede sistemsko, univerzalno i apsolutno znanje.
Budući da u Hrvatskoj na svim razinama postoji samo specijalističko
znanje pred HAZU je, ustvrdio je, zadaća da dijagnosticira stanje i
premosti provaliju između specijalističkoga i sistemskoga
znanja.
Na ozbiljne demografske probleme u Hrvatskoj upozorila je
akademkinja Alica Wertheimer-Baletić istaknuvši da su procesi
depopulacije i starenja dva bitna procesa koji obilježavaju
demografsku situaciju u našoj zemlji.
Pri tomu se postavlja pitanje koje je mjesto tih ozbiljnih
demografskih problema u hijerarhiji državnih prioriteta jer,
dodala je, za društvo temeljno na znanju treba imati osnovne
ljudske pretpostavke.
Što se tiče ekonomske situacije u Hrvatskoj akademik Vladimir
Stipetić istaknuo je da se zbog velike zaduženosti koja se može
"zaokružiti" na 21 milijardu dolara moramo usredotočiti na
štednju. Kako to primijeniti kad Hrvatska nužno mora povećavati
ulaganja u znanost i obrazovanje, upitao je Stipetić, odgovorivši
kako se moramo usredotočiti na određena znanstvena područja oko
kojih se trebamo usuglasiti.
Na potrebu podizanja razine obrazovanja te uvođenja recenzije na
međunarodnoj razini u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti
upozorili su akademici Stjepan Gamulin i Vlatko Silobrčić.
(Hina) ip mc