DEN HAAG/ZAGREB, 18. studenoga (Hina)- Svjedok optužbe Borisav Jović, jedan od najbližih suradnika Slobodana Miloševića 90-ih godina, u utorak je na suđenju bivšem predsjedniku SRJ pred Haškim sudom (ICTY) zanijekao odgovornost JNA za
pokolj na Ovčari i granatiranje Dubrovnika 1991.
DEN HAAG/ZAGREB, 18. studenoga (Hina)- Svjedok optužbe Borisav
Jović, jedan od najbližih suradnika Slobodana Miloševića 90-ih
godina, u utorak je na suđenju bivšem predsjedniku SRJ pred Haškim
sudom (ICTY) zanijekao odgovornost JNA za pokolj na Ovčari i
granatiranje Dubrovnika 1991.#L#
Jović (75), član predsjedništva SFRJ od 1989. do raspada 1992., i
čelnik Socijalističke partije Srbije (SPS) do 1995., koji je u
Miloševićevoj optužnici naveden među sudionicima "zajedničkog
zločinačkog pothvata", sub poenom je pozvan da svjedoči.
Na konstataciju tužitelja da je pokolj na Ovčari počinjen dok je on
bio u Predsjedništvu SFRJ nadređenom JNA, Jović je rekao kako
"nitko iz JNA nije naredio niti sudjelovao u tom pokolju".
Na pitanje da li prihvaća činjenicu da je JNA '91. granatirala
Dubrovnik, Jović je rekao da "ne prihvaća", objasnivši kako je vrh
JNA obavijestio Predsjedništvo da vojska ne granatira Dubrovnik te
da su samo dvije granate "greškom" ispaljene na Stari grad.
Tužitelji su tada u sudnici prikazali snimke napada na Dubrovnik i
njihovih posljedica, no Jović je ostao pri svom iskazu, dvojeći oko
pomoći snimaka kod utvrđivanja istine.
"Predsjedništvo je bilo čvrsto protiv toga da se Dubrovnik uopće
dira", ustvrdio je.
Uz Jovićevo svjedočenje, optužba je u spis dokaza uvela njegovu
pisanu izjavu na 40 stranica, temeljenu na njegovim dnevničkim
zapisima "Posljednji dani SFRJ" i "Knjizi o Miloševiću".
Jović je potvrdio da je Milošević "više od desetljeća bio glavna
politička ličnost u Srbiji s apsolutnim autoritetom i presudnim
utjecajem na sve odluke i zbivanja".
Jović u izjavi navodi kako je s Miloševićem imao više od 100
sastanaka, te da su strateške odluke raspravljane na sastancima
"šestorke" - njega, optuženog, Branka Kostića, Momira Bulatovića
te generala JNA Veljka Kadijevića i Blagoja Adžića.
Glavni tužitelj Geoffrey Nice ispitivao ga je o pojedinim
dijelovima izjave, vezanim uz ulogu Predsjedništva u raspadu SFRJ,
utjecaju optuženog na JNA, priznanju novih država, zločinima nad
Hrvatima u Krajini, Karađorđevu, pripremama za rat u BiH, mirovnim
pregovorima i paravojnim snagama.
Jović je rekao da su paravojne snage "odlukom Predsjedništva bile
stavljene pod kontrolu JNA te samo tako angažirane na ratištima".
Za Željka Ražnatovića Arkana je rekao da je bio povezan s policijom
Srbije i s JNA te da je postao "država u državi".
Milošević svoju obranu često zasniva na prebacivanju odgovornosti
za zločine na paravojne snage, uz amnestiranje JNA i vojske RS.
Na traženje tužitelja Jović je objašnjavao i svoje navode o
"oslobođenim teritorijima" u Hrvatskoj, rekavši kako su to bila
"područja pod vlašću regularnih lokalnih tijela srpskog naroda".
Na pitanje kako su Hrvati od tamo protjerani a njihova imovina
uništena i spaljena, Jović je odgovorio da se u Predsjedništvu
nitko nije zalagao za to, a on je osobno tražio dolazak snaga UN-a i
"političko rješenje nakon što je srpski narod obranjen silom".
Na pitanja o sastanku Milošević-Tuđman u Karađorđevu i dogovoru o
podjeli BiH, Jović je rekao da o tome ne može govoriti jer ga
optuženi o tome nikada nije izvijestio.
Jović je u utorak svjedočio i o čestim kontaktima optuženog s
Radovanom Karadžićem, o mirovnim pregovorima u Ženevi i Haagu,
odbijanju "Vanceovog plana" u Kninu i drugim pitanjima.
Tužitelj će glavno ispitivanje završiti sutra, nakon čega je
Miloševiću ostavljano šest sati za protuispitivanje svog bivšeg
najbližeg suradnika, kojeg je 1995. smijenio sa svih funkcija zbog,
po njega, kompromitirajuće knjige "Posljednji dani SFRJ".
Jović se i danas u sudnici žalio kako mu nikada nisu objašnjeni
razlozi za smjenu i da ga danas ne pozivaju na državne proslave.
(Hina) dh br